Pratite nas

Razgovor

U Istri ništa novo – Par pitanja za Damira Kajina

Objavljeno

na

Par pitanja za Damira Kajina

Istra je poharana pljačkom i drogom. Narko festivali bili su preteča, a sada imamo već narko hostele na 100 m od policije. Dužnosnici na bijelom. Dosta toga. Profesor Sakoman kaže- Što je lokalna sredina korumpiranija, to je problem droge u toj sredini veći, kaže Kajin.

  • Smrtni slučajevi

– Od 1990. sam u politici i u ovih 26 godina nisam čuo da si je neki pročelnik ili šefica kabineta gradonačelnika sama sebi oduzela život osim u Istri. 2010. učinio je to čovjek koji je osmislio model kako da Jakovčić sa 10 milijuna kuna javnog novca, ali godišnje, zagospodari medijima u Istri. 2012. šefica kabineta Borisa Miletića također je nađena mrtva, a ove 2016. sebi su oduzeli život 36 godina star pročelnik zadužen za prostorno planiranje, a prije njega u ožujku i pročelnik zadužen za dodjelu koncesija na pomorskom dobru. Zbog ovih slučajeva u Istri Miletićevu listu nazivaju grobarima, orkestrom za sprovode i svatove, kaže Kajin.

  • Zašto bi se mlad čovjek od 36 godina u naponu moći, koji ima sve sređeno u životu, oduzeo život?

Ja to ne mogu znati. To nije moj posao. Ja nisam isljednik. Ja mogu samo izraziti sućut. Ne želim špekulirati, ali netko bi se trebao pozabaviti zadnjim Prostornim planom Županije Istarske usvojenom nakon 10 godina priprema te poći od rasprava skupštinskih vijećnika gdje su čak i SDP-ovci zamjerali što je rodbini predsjednika IDS-a urbanizirano ogromno područje uz more kraj Labina, gdje su nikle kamene vile itd. Kada normalan čovjek vidi što su sve prvi ljudi Županije i istarskih općina sebi urbanizirali, izgradili, što su kupili od države za jedan bijeli i jedan crni, doći će vam da puknete od bijesa, ali ne i da se ubijete. Trenutno vodim nekoliko sudskih sporova npr. sa bivšim talijanskim ministrom koji izdržava kaznu kućnog zatvora u Italiji, a tuži me zbog nekih izjava oko kamenoloma ispod Raklja iz kojeg je izvučeno preko 100- milijuna kamena. Tom rudarskom koncesijom učinjena je najveća devastacija u prostoru Istre od Histra naovamo. Čak je taj bivši tal. ministar od Jakovčića dobio najviše istarsko priznanje – zlatni grb. Tuži me i brat Miletićeva pročelnika zbog izjava o pogodovanju prilikom dodjele pomorskih koncesija u Poreču. Na dan kada je u tom slučaju trebao svjeočiti županijski pročelnik zadužen za koncesije, također se objesio. To je bilo nedavno, a tuži me i načelnik Gračišća kojeg zastupa bivši šef DORH-a Županije Istarske. Naime, načelnik je od jedne starice za 22.000 kuna kupio 3 hektara zemlje, potom je urbanizirao, da bi pod zalog dao 1 hektar kupljen za 7.000 kuna, a dobio 220.000 eura kredita. Istina Bog, to nije ništa spram bivšeg župana. Cijele općine su preuzete na način da bi se kupilo državno zemljište plačajući metar do 2 kune. Neki na takvom zemljištu npr. namjeravaju graditi 25 vila i nikome ništa. U Buzetu su ljudi, kumovi i rođaci najviših istarskih dužnosnika željeli graditi kompostanu pa završili u Remetincu. To je Istra, a o drogi samo ću reći da su 4 policajca iz odjela za suzbijanje narkotika u Puli završili u zatvoru jer su bili dileri droge. Prvi ljudi Šarića iz Beograda bili su rodom iz Pule, a jedan iz pulske kapetanije u  Urugvaju uhvaćen je sa 2.2 tone kokaina. Sve se to može riješiti odmah, ali se neće, a najbizarniji slučaj je slučaj Lista koji je županijske ljude teretio da su od njega tražili 500.000 eura mita. Čovjek je čak bio na poligrafu i prošao ga. 7 dana prije skidanja imuniteta Jakovčiću, Lista su proglasili narko dilerom, falsificirali čak i dokumente policije, ali bivši ministar Ostojić nije smio ili htio išta poduzeti. Toliko o pravnoj sigurnosti u Istri. Kako je moguće da sve to prolazi u Istri? Jer se 2007. sa 10 milijuna javnog novca preuzeo gotovo sav medijski prostor i tu počinje pretvaranje Istre u špilju razbojničku, u omiljenu narko destinaciju i idealan prostor za pranje novca pa se ne treba čuditi milijunskim transakcijama u eurima na relaciji  Cipar- Amsterdam- Buzet- Beograd. A da je nešto neobično se dogodilo u slučaju pročelnika Grgete svjedoči i to da je to učinio po povratku s dvo-trotjednog putovanja po SAD-u. Što želim reći? Čovjek koji je imao sve posloženo u životu diže ruku na sebe kao što je slično se dogodilo sa 27 godina starom šeficom kabineta g. Miletića.

  • Koliko Istra stvarno izdvaja u državni proračun i koliko se vraća

– Istra je 2013. uprihodovala 7.6. miljardi kuna, a u Istru se vratilo ili ostalo 6.9. miljardi kuna. Znači, van Istre ostaje zanemarivih 95 milijuna eura. Problem ne smije biti u tih 95 mil. eura, jer nešto moraš i dati ako živiš u nekoj zajednici. Trunke solidarnosti mora postojati, problem leži u tome što bi sve funckije koje se mogu obavljati na nižim razinama tamo trebale biti i vršene. To je načelo supsidijarnosti i decentralizaciji. Međutim, problem Istre je nešto  drugo – Bezobrazno rastrošna lokalna samouprava koja za fešte, intelektualne usluge, PR, reprezentaciju i medije na lokalnoj razini troši preko 200 milijuna kuna, a o pretvaranju javnih nekretnina u privatne, drogi i korupciji da se i ne govori. Posve je normalno da djelatnici pojedinih komunalnih poduzeća uhvaćeni sa drogom napreduju, umjesto da budu suspendirani. Miletić govori o vojnim zonama. Pa oni su odabrali investitore u Katarinu, Monumente, najatraktivnije pulske lokacije i u zadnjih 6-7 godina nije se dogodilo ništa osim potpune devastacije vojnih objekata. Droga, kriminal, nepotizam, to je zaštitini znak orkestra za sprovode i svatove, dok se neki pojedinci bogate i šmrču. Preko toga se može preći, teško, ali kada država ne funkcionira, što ćete, ali, kada se ljudi počinju vješati i gušiti od plina u kućama u kojem plin nije instaliran onda to plaši. Međutim, dok šefovi DORH-a i policije ljetuju na jahtama  sa šefovima IDS-a Istra će bivati sve nesigurnije mjesto za život.

  • Lorencin i troškovi

– Tih 690.000 nje ništa spram onog što se događa u Istri. U Buzetu cca toliko su si poglavari direktno stavili u džep i nikome ništa. Čak i u svibnju državna inspekcija je rekla da to ne smiju činiti, a oni su si i nakon toga u džep stavili 150.000 tisuća kuna. I što sada? Kada kontrolirate medije, policiju i DORH sve je moguće. Nije problem Ministarstvo turizma kojima je  230 milijuna kuna proračun, već TZ koja raspolaže sa 600 milijuna kuna.

S predsjednikom Istarskih demokrata Damirom Kajinom, razgovarao Ante Rašić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Davor Domazet Lošo: Migrantska kriza je dio globalnog rata protiv kršćanske Europe

Objavljeno

na

Objavio

U PODCASTU VELEBIT admiral Davor Domazet Lošo detaljno argumentira tko, kako i zašto vodi rat protiv temeljnih vrijednosti zapadne civilizacije i njenih kršćanskih vrijednosnih sustava.

♦ Zašto Sjedinjene Države stvaraju Veliku Albaniju?

♦ Je li razmjena teritorija između Srbije i Kosova srpski ili američki plan?

♦ Zašto se u Hrvatsko ništa ne zna o združenoj vojnoj vježbi ruskih, kineskih i mongolskih trupa?

♦ Poslušajte detaljan opis najnovijeg sofisticiranog raketnog naoružanja koje predstavlja ruski odgovor na američku dominaciju flotama nosača zrakoplova.

♦ Je li dobro za Hrvatsku da se svrstava na jednu stranu u očitom zaoštravanja sukoba dviju velikih sila?

♦ Tko zapravo vlada SAD-om?

♦ Što je to duboka država?

♦ Je li Trump predsjednik koji se oteo kontroli onih koji su ga instalirali?

♦ Tko su ‘oni’, moćni financijski i politički lobiji koji drmaju svijetom?

♦ Koja je svrha migrantske krize, kako se njom upravlja i kako ju organizirana?

♦ Je li hrvatsko državno vodstvo svjesno ukupnih geopolitičkih okolnosti i je li doraslo tim izazovima?

♦ Jesu li Andrej Plenković i Kolinda Grabar Kitarović izabrani voljom hrvatskog naroda ili vanjskih centara moći, i kojih?

♦ Što predstavlja najavljeni prosvjed u Vukovaru, je li to početak sukoba u HDZ-u?

♦ Je li u pozadini cijelog ovoga globalnog sukoba duhovna borba dobra i zla?

Odgovore na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELBIT, u kojem je kod Marka Juriča gostovao geopolitički strateg i analitičar admiral Davor Domazet Lošo.

 

Robert Valdec: Iza migranata stoje moćne institucije s golemom financijskom logistikom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Turudić: U ratu sam gledao mrtve ljude, a nisam vidio da je itko procesuiran pa makar i po zapovjednoj odgovornosti

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Županijskog suda, sudac Ivan Turudić, gostovao je u Novom danu N1 i komentirao slučaje Sanader i Hernadi te procesuiranje ratnih zločina.

Hoće li i kada Zsolt Hernadi biti izručen Hrvatskoj? Zašto se i nakon zahtjeva DORH-a i europskog uhidbenog naloga ne događa ništa u vezi njegova izručenja?

Izdan je Europski uhidbeni nalog protiv Hernadija i ako stupi korak izvan Mađarske u neku drugu državu članicu EU, bit će predan Hrvatskoj. Mađarski sud je odbio rješenje uhidbenog naloga s čudnim obrazloženjem jer da Hernadi ne bi imao pošteno suđenje u Hrvatskoj i da Hrvatska nije država u kojoj vlada vladavina prava i da je o tome već presuđeno u Mađarskoj. Niti jedan od tih argumenata ne stoji. Je li Hrvatska država vladavine prava ili nije odluku o tome može donijeti samo Europsko vijeće i to jednoglasno. Što se tiče načela da je u Mađarskoj već suđeno EU, Sud EU je o tome iznio svoj stav u presudi.

Nije li politički skandalozno da jedna država EU smatra da Hrvatska nije država vladavine prava i što se još može učiniti po pitanju Hernadijeva izručenja Hrvatskoj?

Županijski sud je učinio sve što je mogao učiniti, a nema neki manevarski prostor. Sud EU nam je dao za pravo u svih pet pitanja koje smo postavili. Mađarski sud se referira na suđenje Ivi Sanaderu i pozivaju se na odluku Ustavnog suda i arbitražu i odluku Glavnog tajništva Interpola, a o krivnji može odlučivati jedino kazneni sud. Pravorijek u tom predmetu može donijeti jedino hrvatski sud.

Što je sa slučajem koji se vodi protiv Ive Sanadera. Jučer smo vidjeli još jednu odgodu, može li završiti u zastari?

Teško, gotovo sam siguran da neće završiti u zastari. Zastara je vrlo daleko u tom predmetu. U tom predmetu nema opasnosti od zastare.

Koji su rokovi za zastaru u slučaju Sanader i Hernadi?

U slučaju Sanader je desetak godina. Ja sada iznosim svoj pravni stav, a o tome će odlučiti Raspravno vijeće. Smatram da je zastara bila prekinuta dok se čekala odluka Suda EU. Zastara je bila 2019., plus vrijeme prekida postupka i ako se donese prvostupanjska presuda onda se još produžuje dvije godine. Mislim da tu ne prijeti realna opasnost od zastare, kao ni u slučaju Hernadi.

Hoće li na hrvatskom sudu biti uspješno završen slučaj Hernadi u Hrvatskoj i hoće li biti dostupan Hrvatskoj?

To bi bilo najpravednije. Zastara je uvijek neuspjeh cijelog sustava i poraz pravne države jer nemamo epilog. Učinit ćemo sve da do zastare ne dođe, no postoje i faktori na koje sud ne može utjecati.

Zašto se nije pronašao odgovor na pitanje o postojanju mita u slučaju Sanader?

Presuda u slučaju Sanader je bila pravomoćna, a onda ju je ukinuo Vrhovni sud. Nakon što presuda postane pravomoćna, dužnost suda je da u roku od 15 dana pozove, u ovom slučaju Roberta Ježića, treću osobu na koju je prenesena imovinska korist, da vrati novac. Mi smo pozvali nakon 15 dana po zakonu, spis smo poslali DORH-u. Oni su adresa da na to odgovore, zašto u roku godine dana koliko su imali, vremena u kojoj je presuda bila pravomoćna, nisu taj novac ovršili, vratili u državni proračun.

Postoji li odgovor DORH-a zašto se to nije dogodilo?

Postoji odgovor. Novac je u Švicarskoj, a postupak je dugotrajan i kompliciran. To je njihov uobičajen odgovor.

Kada govorimo o pravosuđu i dalje postoji niz zamjerki na sporost i dugotrajnost postupaka. Predsjednik ste najvećeg suda u Hrvatskoj, kako se nosite s tim kritikama?

Percepcija o pravosuđu stvarno nije dobra. Ti su prigovori na dugotrajnost često vrlo osnovani. Mi smanjujemo broj predmeta koji su stariji od 10 i 15 godina, ali još uvijek ih ima na stotine. Loša je poruka ako postupak traje 10, 15 ili 20 godina. Na te kritike je teško naći suvisao odgovor, osim se pokriti pepelom i truditi da se to ispravi.

Često ste upozoravali ste na utjecaj politike na pravosuđe, postoji li i dalje opravdana sumnja u javnosti da i u pravosuđu i DORH-u postoji utjecaj politike na pravosuđe?

O DORH-u neću govoriti. Možda ćete biti iznenađeni odgovorom, ali ja ne vidim u današnje vrijeme neki izravni pritisak u smislu da me netko nazove telefonom i traži da se slučaj riješi određeni način.

Je li se dovoljno radilo na istrazi ratnih zločina? To pitanje se aktualiziralo zbog prosvjeda koji je u Vukovaru najavio gradonačelnik Ivan Penava? Je li sudstvo i DORH dovoljno radio na istrazi ratnih zločina u Hrvatskoj?

Ja svakodnevno sudim i ratne zločine. Od rata je prošlo 27 godina i sve je teže i teže dokazivati i istraživati te slučajeve. Mnogi ljudi su pomrli, a neki su često nedostupni našim pravosudnim tijelima. Je li se moglo učiniti više? Iz svog iskustva kao dragovoljac iz rata znam za niz zločina koji su se dogodili, bio sam na ratištu u zapadnoj Slavoniji, a ne znam za nikog da je procesuiran. U ratu sam gledao mrtve ljude, a nisam vidio da je itko procesuiran pa makar i po zapovjednoj odgovornosti. Zašto se nije optuživalo je pitanje za DORH.

Nije li neobično da se za zločin u Ovčari nije vodila sveobuhvatna istraga?

Za to ne znam. Teško mi je vjerovati da se nije radilo. Kao sudionik Domovinskog rata imam dojam da se nije dovoljno učinilo, ali to je samo dojam.

Možete li načelno prokomentirati slučaj Todorić?

Taj predmet je u fazi istrage. Radi se o velikom, opsežnom predmetu, a mislim da je rok za dovršetak istrage šest mjeseci. Paradoks je da taj predmet ne vodi specijalno tužiteljstvo nego redovno tužiteljstvo, zato što je optuženik odgovorna, a ne službena osoba. Dolazimo do paradoksa da se policajcu za 100 kn mita ili nekome drugome provodi istraživanja USKOK-a, a u predmetima od stotina milijardi, redovno tužiteljstvo. Trebalo bi se radikalno pristupiti reformi kaznenog zakonodavstva. Bilo bi potrebno učiniti da USKOK, kao i uskočki sudovi, rade kapitalne stvari. Danas je USKOK najveće ili drugo najveće tužiteljstvo u Hrvatskoj, a to je paradoks.

Jedan od vašim poznatih slučajeva je i slučaj bivše županice Marine Lovrić Merzel u kojem ste se oštro protivili nagodbi koja je postignuta s okrivljenim Žužićem. Zašto je Vrhovni sud stao na stranu nagodbe i zašto ste se protivili nagodbi?

Ja sad mogu pričati o tome, ja taj predmet više ne sudim zbog stava koji sam zastupao. Smatrao sam da sporazum između Žužića i USKOK-a nije u skladu sa pravilima odmjeravanja kazne. Mislio sam da je kazna premala i da ruši kaznenu politiku. Sudit će novi sudac pa ćemo vidjeti epilog tog predmeta.

Spomenuli ste Agrokor kao jedno od najvećih slučajeva, je li hrvatsko pravosuđe kapacitirano za takav proces?

Sad je u tijeku knjigovodstveno-financijsko vještačenje. U Hrvatskoj nije bilo stručnjaka za to jer su ranije radili ili za USKOK ili za Agrokor pa postoje razlozi da ne rade u konkretnom predmetu pa mislim da je spis poslan češkoj firmi koja će vještačiti. NIje to neuobičajeno i nije problem. Često su u Hrvatskoj problem megalomanske optužnice koje su prevelike i s previše optuženika. Bilo bi bolje i efikasnije da su manje.

Zdravko Mamić je iskoristio dvostruko državljanstvo kako bi izbjegao kaznu, a i mnogi drugi su to koristili. Što mislite o takvim slučajevima?

To je stvar državne politike. Ako se država odluči da nema dvojnog državljanstva, onda neće biti dvojnog državljanstva.

Može li ministar pravosuđa Bošnjaković učiniti više što se tiče poboljšanja u pravosuđu i poboljšanja percepcije pravosuđa u javnosti?

Nisam zadovoljan stanjem jer mislim da bi postupci morali biti kraći i uvjeren sam da se to može napraviti. Ministar je napravio neke korake kojima se ništa ne bi moglo zamjeriti, ali problem je brzina donošenja tih promjena.

Nacional danas donosi priču da četiri kuma, Vladimir Šeks, Miroslav Šeparović, Branko Bačić i Božidar Kalmeta, prema navodima tjednika, zajednički utječu na presudne teme za hrvatsko društvo u sjeni premijera Plenkovića? Što mislite o toj priči?

Nisam to još pročitao, ali mislim da to nije istina. Često se veže uz Šeksa da je pritajeni kadrovik u pravosuđu, ali ja smatram da to nije istina. Šeksu godi takva pozicija i mudro šuti, ali ja mislim da to nije takva situacija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari