Pratite nas

Događaji

IV. Simpozij Hrvatska Pravoslavna Crkva u Rijeci

Objavljeno

na

Simpozij Hrvatske pravoslavne crkve održan u Rijeci 29. svibnja 2019. bio je četvrti u nizu, nakon Zagreba, Splita i Osijeka.

Sukladno političkom okruženju u kojem tradicija jednoumlja nije ozbiljnije načeta duže od 70 godina, organizatorima je otkazan dogovoren i plaćen prostor svega dva dana prije početka Simpozija. Hrvatska pravoslavna crkva već je uputila pozivnice za skup u Guvernerovoj palači, u dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog Primorja. Otkaz je uslijedio bez sumnje zbog pritiska politike, jer je poznato da se vlast ne libi poziva i ucjena ravnateljice u svako doba dana i noći.  Brigu da brojne afere ne iziđu u javnost, dužnost su lokalnih kontroliranih glasila, tako da je malo poznata vjerski nesnošljiva politika koju provodi SPC u Rijeci u odnosu na Makedonsku pravoslavnu crkvu, a sasvim sigurno i HPC neće biti izuzetak.

Simpozij je održan u kongresnoj dvorani hotela Continental uz zvuke Lijepe naše i odavanja počasti svim palima za slobodu Hrvatske, posebice hrvatskim pravoslavcima u Domovinskom ratu.

Marijo Živković, predsjednik udruge “Obiteljski centar” izložio je statističke podatke o vjerskom izjašnjavanju stanovnika Hrvatske u popisima stanovništva .

Razvoj crkvene pravoslavne heraldike u Hrvatskoj obrazložio je povjesničar i heraldičar Ante Brešić pl. Mikulić. Prikazi grbova iz prošlosti prikazali su kako bizantska ikonografija tijekom vremena, pretvara hrvatsko pravoslavlje u prisvojeno i nametnuto srpsko pravoslavlje. Posebice je to bilo vidljivo na primjeru Karlovačke Mitropolije. Prikazan je i prijedlog grba obnovljene Hrvatske pravoslavne crkve

O povijesti HPC-a s osvrtom na prijepis Povelje cara Karla VI. (1717.)  izložio je pater Dragan Majić iz Družbe Isusove iz Osijeka. U Rijeci se 2017. godine održao Znanstveni skup pod nazivom Pravoslavlje u Rijeci i na sjevernom Jadranu, u organizaciji Grada Rijeke i Primorsko goranske županije, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zagrebu,  srpskih manjinskih institucija (SNV, VSNM i ZS), SKD Prosvjeta, Udruge hrvatsko-srpskog prijateljstva te, naravno, Srpske pravoslavne crkve koji “posvećuju niz događanja i manifestacija između 14. i 28. listopada 2017. g., koje će se održati u Gradu Rijeci EPK 2020, potvrđujući važnost srpske zajednica za Grad Rijeku u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti”, kako piše autor ‘Riječi unaprijed’ na početku tog Zbornika. Činjenica je da je taj skup popratio i Zbornik radova u kojem suradnici govore o pravoslavlju, oslanjajući se na posve svojevoljni prijevod latinskog teksta Povelje cara Karla VI. (1717.), zanemarujući činjenicu koju navodi i autorica Ljubinka Toševa-Karpowicz u svom radu, da je “Karlo VI.  9. lipnja 1717. godine povlasticom dozvolio da se izbjeglice s Peloponeza dosele u Rijeku”.  Stoga nisu pravoslavci u Rijeku prije 300 godina doselili iz Srbije, kako se to skupom i zbornikom pokušava nametnuti. Prilično je jasno da niti otok Peloponez, a ni Grčka, ne pripadaju Srbiji, a niti SPC. Ostaje nejasno s kakvim onda pravom SPC i Udruga hrvatsko-srpskog prijateljstva polažu pravo svojatati 300 godina pravoslavlja u Rijeci?  No, s obzirom na takvu vrstu prisvajanja od strane inicijativnih organizatora, srpskih manjinskih institucija (SNV, VSNM i ZS), SKD Prosvjeta, Udruge hrvatsko-srpskog prijateljstva i naravno Srpske pravoslavne crkve, taj je skup smišljena podvala, pa ga se može nazvati i krivoznastvenim. Upravo zato je iznimno važan točan i stručan prijevod s latinskog spomenute Povelje cara Karla VI. (1717.), koja u biti razotkriva srpske mitove i prisvajanja.

O tome koliko su neutemeljeni srpski izvori, tvrdnje i krivotvorene o okolnostima života i ostavštine Nikole Tesle, govorio je Mario Filipi, politolog i publicist, ujedno i autor knjige “Nikola Tesla ispod paučine”. Njegovo predavanje na Simpoziju pod naslovom “Nikola Tesla u iskrivljenom ogledalu”, popraćeno je mnogim slikovnim prilozima te je razjasnilo je sporne okolnosti oko Teslinog podrijetla. Konačno, posebice je vrlo sporno prisvajanje ostavštine Nikole Tesle, koja je završila u Beogradu.

Damir Borovčak je izlagao na temu Pregled znamenitijih Hrvata pravoslavaca, a dr.sc. Darko Richter je izlagao na temu Feldmaršal Svetozar Boroević – iz obiteljskog sjećanja, istraživač i publicist Igor Vukić na temu Hrvatski pravoslavci u Drugom svjetskom ratu.

Saborski zastupnik general Željko Glasnović podsjetio je još jednom na temeljni problem Hrvatske – živimo u Croslaviji i pred domoljubima je jos mnogo bitaka.

Registriranje HPC pitanje je prvorazrednog interesa i test stupnja demokratizacije. Za očekivati je da se na njega odgovori u razumnom roku.

Vedrana Spadoni Štefanić/hrvatskonebo.org

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Plenković: ‘Očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. HDZ ju čeka širokih ruku’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak je obilježila 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989. U Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” tim je povodom održana svečana akademija.

U povodu 30. godišnjice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izaslanstvo stranke predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem položilo je vijenac te zapalilo svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana na Mirogoju.

HDZ je prije 30 godina u prekretničkom povijesnom trenutku stvoren u interesu hrvatskog naroda i radi stvaranja hrvatske države. Danas kao moderna, narodnjačka i demokršćanska stranka okuplja i predvodi hrvatski narod u budućnost, napisao je Plenković na twitteru.

U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održana je svečana akademija, a premijer Plenković održao je govor u kojem se osvrnuo i na nadolazeće predsjedničke izbore. ”Kao predsjednik HDZ-a, očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. Siguran sam da ćemo ju svi zajedno podržati. Na njoj je da pronađe pravi trenutak da objavi svoju kandidaturu, a ja vidim da ju HDZ-ovke i HDZ-ovci čekaju širokih ruku”, rekao je premijer.

Plenković je povodom obljetnice osnutka stranke izjavio kako je HDZ osnovao predsjednik Tuđman s utemeljiteljima i braniteljima te da je ta stranka u prvih 10 godina samostalne i slobodne Hrvatske ostvarila ključne ciljeve. To su stvaranje demokratskih institucija, obrana zemlje od agresije, oslobađanje teritorija, reintegracija hrvatskog Podunavlja te jasno zacrtani put prema EU i NATO-u.

“Možemo biti ponosni na postignuća HDZ-a u tom razdoblju, na predvođenju procesa transformacije pravnoga i gospodarskoga sustava, na članstvu u NATO-u i EU-u”, kazao je Plenković. HDZ danas, dodao je, radi na rješavanju ključnih pitanja za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti te nastojanju da se Hrvatska kvalitetno pozicionira.

Istaknuo je i kako je ovo godina kad se obilježava 20. godišnjica smrti Franje Tuđmana pa su obilježavanje 30. obljetnice stranke i započeli na Mirogoju, kako bi još jednom odali poštovanje svojemu utemeljitelju.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK-a Borac na Jarunu, a na toj je skupštini prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari