Pratite nas

Događaji

IV. Simpozij Hrvatska Pravoslavna Crkva u Rijeci

Objavljeno

na

Simpozij Hrvatske pravoslavne crkve održan u Rijeci 29. svibnja 2019. bio je četvrti u nizu, nakon Zagreba, Splita i Osijeka.

Sukladno političkom okruženju u kojem tradicija jednoumlja nije ozbiljnije načeta duže od 70 godina, organizatorima je otkazan dogovoren i plaćen prostor svega dva dana prije početka Simpozija. Hrvatska pravoslavna crkva već je uputila pozivnice za skup u Guvernerovoj palači, u dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog Primorja. Otkaz je uslijedio bez sumnje zbog pritiska politike, jer je poznato da se vlast ne libi poziva i ucjena ravnateljice u svako doba dana i noći.  Brigu da brojne afere ne iziđu u javnost, dužnost su lokalnih kontroliranih glasila, tako da je malo poznata vjerski nesnošljiva politika koju provodi SPC u Rijeci u odnosu na Makedonsku pravoslavnu crkvu, a sasvim sigurno i HPC neće biti izuzetak.

Simpozij je održan u kongresnoj dvorani hotela Continental uz zvuke Lijepe naše i odavanja počasti svim palima za slobodu Hrvatske, posebice hrvatskim pravoslavcima u Domovinskom ratu.

Marijo Živković, predsjednik udruge “Obiteljski centar” izložio je statističke podatke o vjerskom izjašnjavanju stanovnika Hrvatske u popisima stanovništva .

Razvoj crkvene pravoslavne heraldike u Hrvatskoj obrazložio je povjesničar i heraldičar Ante Brešić pl. Mikulić. Prikazi grbova iz prošlosti prikazali su kako bizantska ikonografija tijekom vremena, pretvara hrvatsko pravoslavlje u prisvojeno i nametnuto srpsko pravoslavlje. Posebice je to bilo vidljivo na primjeru Karlovačke Mitropolije. Prikazan je i prijedlog grba obnovljene Hrvatske pravoslavne crkve

O povijesti HPC-a s osvrtom na prijepis Povelje cara Karla VI. (1717.)  izložio je pater Dragan Majić iz Družbe Isusove iz Osijeka. U Rijeci se 2017. godine održao Znanstveni skup pod nazivom Pravoslavlje u Rijeci i na sjevernom Jadranu, u organizaciji Grada Rijeke i Primorsko goranske županije, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zagrebu,  srpskih manjinskih institucija (SNV, VSNM i ZS), SKD Prosvjeta, Udruge hrvatsko-srpskog prijateljstva te, naravno, Srpske pravoslavne crkve koji “posvećuju niz događanja i manifestacija između 14. i 28. listopada 2017. g., koje će se održati u Gradu Rijeci EPK 2020, potvrđujući važnost srpske zajednica za Grad Rijeku u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti”, kako piše autor ‘Riječi unaprijed’ na početku tog Zbornika. Činjenica je da je taj skup popratio i Zbornik radova u kojem suradnici govore o pravoslavlju, oslanjajući se na posve svojevoljni prijevod latinskog teksta Povelje cara Karla VI. (1717.), zanemarujući činjenicu koju navodi i autorica Ljubinka Toševa-Karpowicz u svom radu, da je “Karlo VI.  9. lipnja 1717. godine povlasticom dozvolio da se izbjeglice s Peloponeza dosele u Rijeku”.  Stoga nisu pravoslavci u Rijeku prije 300 godina doselili iz Srbije, kako se to skupom i zbornikom pokušava nametnuti. Prilično je jasno da niti otok Peloponez, a ni Grčka, ne pripadaju Srbiji, a niti SPC. Ostaje nejasno s kakvim onda pravom SPC i Udruga hrvatsko-srpskog prijateljstva polažu pravo svojatati 300 godina pravoslavlja u Rijeci?  No, s obzirom na takvu vrstu prisvajanja od strane inicijativnih organizatora, srpskih manjinskih institucija (SNV, VSNM i ZS), SKD Prosvjeta, Udruge hrvatsko-srpskog prijateljstva i naravno Srpske pravoslavne crkve, taj je skup smišljena podvala, pa ga se može nazvati i krivoznastvenim. Upravo zato je iznimno važan točan i stručan prijevod s latinskog spomenute Povelje cara Karla VI. (1717.), koja u biti razotkriva srpske mitove i prisvajanja.

O tome koliko su neutemeljeni srpski izvori, tvrdnje i krivotvorene o okolnostima života i ostavštine Nikole Tesle, govorio je Mario Filipi, politolog i publicist, ujedno i autor knjige “Nikola Tesla ispod paučine”. Njegovo predavanje na Simpoziju pod naslovom “Nikola Tesla u iskrivljenom ogledalu”, popraćeno je mnogim slikovnim prilozima te je razjasnilo je sporne okolnosti oko Teslinog podrijetla. Konačno, posebice je vrlo sporno prisvajanje ostavštine Nikole Tesle, koja je završila u Beogradu.

Damir Borovčak je izlagao na temu Pregled znamenitijih Hrvata pravoslavaca, a dr.sc. Darko Richter je izlagao na temu Feldmaršal Svetozar Boroević – iz obiteljskog sjećanja, istraživač i publicist Igor Vukić na temu Hrvatski pravoslavci u Drugom svjetskom ratu.

Saborski zastupnik general Željko Glasnović podsjetio je još jednom na temeljni problem Hrvatske – živimo u Croslaviji i pred domoljubima je jos mnogo bitaka.

Registriranje HPC pitanje je prvorazrednog interesa i test stupnja demokratizacije. Za očekivati je da se na njega odgovori u razumnom roku.

Vedrana Spadoni Štefanić/hrvatskonebo.org

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari