Pratite nas

Politika

Ivan Anušić: Idemo u dobrom smjeru i moramo ga nastaviti, populizam nije ključna stvar

Objavljeno

na

Osječko-baranjski župan i kandidat za potpredsjednika HDZ-a u timu Andreja Plenkovića, Ivan Anušić, u N1 Studiju uživo govorio je o unutarstranačkim izborima te mogućim koalicijama i suradnjama nakon izbora.

HDZ-ov Ivan Anušić na početku je prokomentirao koaliciju s HNS-om rekavši da im je tad bilo važnije dovršiti mandat do kraja:

“Moram se vratiti na to kako je došlo do suradnje s HNS-om. Postojala je mogućnost ići na privremene parlamentarne izbore, kriza oko Agrokora je tek počela i zato je bilo oportunije krenuti u koaliciju i dovršiti mandat do kraja. Jesmo li trebali?

Tada su se svi nadmetali tko je uspio riješiti koaliciju s HNS-om. Stier je jedini otišao, on jedini ima legitimet reći nešto, svi drugi su ostali u Vladi. Sve je bilo ok do trenutka kad više nisu imali svoje fotelje. Ne govorimo o konzistentnom načinu promišljanja, nego o osobnim interesima koji su ispred stranačkih.”

Postoji li mogućnost koaliranja s Miroslavom Škorom i suverenistima, Anušić kaže da svjetonazorski jesu bliski, ali da treba pričekati rezultate izbora.

“Netko je bio rekao da je HDZ-u prihvatljiva koalicija sa suverenistima i Škorom, a onda je došao odgovor iz Škorinog stožera da ih ostavimo na miru. Škoro i svi oni moraju imati jasnu političku platformu, a zasad je nemaju. Ne mogu razabrati u kojem smjeru idu, malo u jednom, malo u drugom.

Moraju imati jasan smjer i ciljeve, a nakon toga treba izaći na izbore, dobiti određen broj mandata i onda ćemo sjesti i razgovarati. Naravno da smo svjetonazorski bliži i da će koalicija s tom opcija biti privatljivija cijelom HZD-u, ali moraju pokazati da su ozbiljni u tome što rade”, rekao je.

Anušić je istaknuo da u razgovoru i dogovoru s premijerom nikad nije bilo problema i da su ideje dočekane s odobravanjem:

“Moja iskustva s premijerom u svim prijedlozima i aktivnostima koje imaju realnog smisla, uvijek su dočekane s odobravanjem i uspjeli smo ih odraditi. Nema razloga da se to ne napravi u budućnosti. Neće se ništa previše kvalitetno dogoditi ako se smanje tri ministarstva. Ovo što Vlada radi zadnje tri i pol godine, apsolutno idemo prema naprijed. Idemo u dobrom smjeru i moramo ga nastaviti, populizam nije ključna stvar.”

Rekao je da nije imenom i prezimenom prozvao Miru Kovača kao odgovornog za pad rejtinga stranke, već je optužio sve one koji se koriste oštrim izjavama.

“Nisam imenom i prezimenom optužio Miru Kovača nego da sve izjave koje nisu korektne, nisu dobre za HDZ. Ljudi koji to promatraju, trebaju glasati sutra za HDZ, a mi sa svojim ponašanjem nekad ostavljamo dojam kao da se sami ne možemo dogovoriti. Onda dolazi do lošeg rejtgina stranke. Nakon izbora će rasti rejting. Sad je tako jer mi međusobno vodimo bitke.

Optužio sam sve one, a posebno tim koji je na samom početku krenuo s teškim i oštrim izjavama, a Miro Kovač je nastavio s tim izjavama. Morate biti svjesni koliku štetu to radi stranci. Nije ništa govorio kad je bio član predsjedništva, a sad odjednom ništa ne valja. Tražio je na konferenciji od Milanovića da se podrži Istanbulsku konvenciju, a sad je odjednom protiv nje. Ako nemaš dosljednost, objasni što je Istanbulska toliko loše napravila hrvatskom društvu”, rekao je Anušić.

Nada se da će na unutarstranačkim izborima proći kao tim, no ako se to ne dogodi, ako vrh stranke bude ispunjen iz oba tabora, pretpostavlja da neće biti jednostavno, ali “pričekajmo izbore”, rekao je.

Potvrdio je da će se kandidirati za šefa županijskog HDZ-a, a za izjavu premijera Plenkovića, koji je Ivanu Penavi poručio da udahne, objasnio je da se to odnosilo na njegovu optužbu da Vlada nije napravila dovoljno za Vukovar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Na današnji dan započela najveća operacija iskrcavanja vojske u povijesti ratovanja

Objavljeno

na

Objavio

Invazija na Normandiju, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najveća pomorska invazija u povijesti, invazija koja je uključivala više od tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manche iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.

Na današnji dan započela je najveća operacija iskrcavanja vojske u povijesti ratovanja. Na obale Normandije u sjevernoj Francuskoj iskrcalo se oko 160,000 savezničkih vojnika u pokušaju da otvore novu frontu protiv vojske Trećeg Reicha.

Bitka za Normandiju vodila se 1944. godine između nacističke Njemačke i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Invazija na Normandiju, danas poznata i kao operacija Overlord ostala je najveća pomorska invazija u povijesti u kojoj je sudjelovalo više od tri milijuna vojnika.

Iskrcavanje je počelo u noći na 6. lipnja 1944. godine . Krenulo je s padobranskim i jedriličarskim desantom, zračnim napadima i pomorskim bombardiranjima. Zatim je uslijedio amfibijski desant. Operacijom je zapovijedao američki general Dwight D. Eisenhower.

Najvažnije je bilo pripremiti mjesto i vrijeme invazije . Određena je regija Normandija čije su plaže dobile kodna imena Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword . Ključno je bilo pogoditi i vremenske prilike, svjetlost mjeseca te plimu i oseku. Zaključeno je da bi idealno vrijeme bilo kada oseka lagano prelazi u plimu kako bi se mogle vidjeti barikade i mine na plažama.

Ključni faktori poklapali su se 5., 6., 7., 19., i 20. lipnja. Eisenhower je prvo htio početi napad 5. lipnja, no zbog visokih valova i uzburkanog mora odlučio ga je odgoditi za 6. lipnja. Napad je krenuo u zoru, oko 6.30 sati.

Izumili nova oružja i zavarali Nijemce

Za potrebe velike invazije savezničke snage su izumile brojna nova oružja . Jedno od najvažnijih bio je DD tenk , odnosno tenk na kojeg je montiran propeler i koji je imao gumeni pojas kako bi mogao plutati.

Kako bi zavarali Nijemce saveznici su napravili tzv. fantomske tenkove i objavili invaziju na Norvešku . Fantomski tenkovi bili su zapravo gumeni, a njemačkim pilotima iz zraka su izgledali kao da su pravi.

Savezničke snage su učestalo bombardirale cijelu Francusku tako da Nijemci nisu ni sumnjali da je riječ o pripremi za desant. Tek je trećina bombi bačena na Normandiju. U bombardiranju je sudjelovalo više od 11.000 zrakoplova koji su izbacili 195 tisuća tona bombi . Bombarderi su posebno ciljali prometnu mrežu, radarske centre, vojne baze i artiljerijske položaje, a dio bombardera gađao je plaže kako bi se stvorili zakloni za savezničke vojnike.

Svake minute poletio jedan zrakoplov

Noć prije ‘Dana D’ 15.000 američkih i 7.000 britanskih padobranaca iskočilo je iz ukupno 2395 zrakoplova i 867 zračnih jedrilica. Prema računici, znači da je svake minute unutar 24 sata poletio po jedan zrakoplov . Većina padobranaca nije niti uspjela sletjeti u svoje zone zbog njemačke zračne obrane.

Prema nekim podacima, poginulo je 29.000 američkih, 11.000 britanskih i 5.000 kanadskih vojnika . U redovima vojske SAD-a, Velike Britanije i Kanade ranjeno i nestalo je više od 173.000 vojnika.

Do ponoći 6. lipnja 1944. saveznici su uspjeli odbiti sve njemačke protunapade i uspostaviti kontrolu nad svim plažama. Unutar prva 24 sata iskrcano je svih 160.000 vojnika koji su zauzeli prvo kopneno uporište za borbu protiv Nijemaca.

Iskrcavanje u Normandiji: 5 manje poznatih činjenica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Beroš: Ovo je najveća kriza u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata, velika ekonomska kriza. Naši su rezultati dobri

Objavljeno

na

Objavio

Ministar zdravstva Vili Beroš bio je gost RTL-a Danas. S njim je razgovarala reporterka Damira Gregoret.

Na početku razgovora komentirao je rezultate ekskluzivnog istraživanja RTL-a – kako građani ocjenjuju rad i mjere Nacionalnog stožera?

“Kao ministar i član Stožera, građanin, ponosan sam na ove rezultate. Bez zajedništva nema uspjeha ni rezultata. Ovo je najveća kriza u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata, velika ekonomska kriza. Naši su rezultati dobri”, kazao je Beroš Damiri Gregoret.

O drugom valu – građani zazivaju da se mjere ublaže…

“Nije to razmišljanje bez razloga. Puno smo naučili o samom virusu, o načinima liječenja. U eventualni drugi val ušli bi puno pripremljeniji. Međutim, nije izvjesno hoće li virus mutirati. Navodim i dalje oprez i da treba promišljati o svakom koraku. Nastojat ćemo biti krajnje oprezni. Ako bi se ponovio sličan scenarij, dolazi u obzir da zatvaranje ne bi bilo u ovakvom opsegu. Uvijek je potrebno pratiti situaciju”, poručio je.

O situaciji u zdravstvenom sustavu ministar kaže:

“Zdravstveni sustav nije bio u poptunosti zatvoren. Sve ono što se neophodno trebalo raditi, radilo se. Činjenica je da je određeni opseg usluga bio prolongiran. Zdravstveni sustav je zaostao u tranziciji. Ova kriza mi je uzela dosta vremena. Vjerujem da ovi naši rezultati će biti dobar temelj da nas građani nagrade za povjerenje”, istaknuo je Beroš.

Nositelj ste HDZ-ove liste u 10. izbornoj jedinici… Na prošlim izborima nositelj liste bio je Damir Krstičević i ostvario jako dobar rezultat.

“Žao mi je što generala Krstičevića nema među nama, ali dat će nam potporu i bit će uz nas. Nije mi osobno važno koliko ću ja osvojiti glasova, nego da moja lista osvoji najviše glasova”, poručio je Beroš.

Na istoj listi na prošlim izborima bio je i Milan Kujundžić, bio je drugi po preferencijskim glasova. Bi li bila dobra poruka da opet bude na listi?

“Moramo biti fokusirani na naš izborni program”

“Izabrat ćemo najbolje ljude, ljude koji će voditi našu politiku i odgovorno voditi Hrvatsku. Nastojat ćemo iazbrati ljude koji će biti u stanu i dalje ovako voditi državu”, jasno će.

Moguće je da se borite s Ružom Tomašić?

“Bit ćemo orjentirani na naš program. Ne bojim se da će mi oduzeti glasove. Ja sam Dalmatinac… Nadam se da će ljudi prepoznati sve”, kazao je Beroš.

Domovinski pokret bi vam mogao uzeti određeni dio birača?

“To je realna mogućnost. No, moramo biti fokusirani na naš izborni program. Vrlo jasno artikulirati da smo sposobni voditi državu i osigurati sigurnost”, jasno će ministar.

SDP, pogotovo njihova splitska organizacija vam spočitava Ivana Škaričića…

“Površno ga znam. Ne znam nikakve detaljne elemente u radu. Ono što se dogodilo je nešto što istražuje DORH. Slična događanja su se događala diljem Europe. Ja s njim nisam razgovarao, međutim zdravstvena inspekcija je ispitala elemente postupanja i nije bilo evidentirano poteškoća i problema u obavljanju zdravstvene zaštite”, poručio je.

Na pitanje da li tu ne vidi ništa sporno, Beroš je rekao:

“S mog aspekta ne”, poručio je ministar u razgovoru za RTL Danas.

Kolinda Grabar Kitarović na međunarodnoj sceni bila je najpopularnija i najsposobnija od svih hrvatskih političara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari