Pratite nas

Naši u svijetu

Ivan Grbešić: Zašto ‘Dan Hrvata izvan Republike Hrvatske’?

Objavljeno

na

Činjenica je da velik dio hrvatskog naroda ne živi u granicama Republike Hrvatske (RH), već diljem svijeta – od Subotice do Punta Arenasa. U RH postoje razne percepcije o Hrvatima izvan RH. Znamo da postoji velika razlika između značenja riječi “percepcija” i “istina” – važno je da se konačno odredi što je istina, a što tek percepcija i prepozna vrijednost “dijaspore”.

Među ciljevima ovog dana jest povezivanje Hrvata diljem svijeta i naglašavanje zajedništva jednog i nedjeljivog hrvatskog naroda – ali putem podizanja svijesti u RH o Hrvatima izvan RH, o njihovom značaju u Domovini, o njihovim potrebama, pravima i interesima, a i o njihovim mogućim dodatnim doprinosima RH.

Neki smatraju da dan “Dan Hrvata izvan RH” produbljuje uvjerenje da su Hrvati koji žive u inozemstvu različiti Hrvati od onih koji žive u Hrvatskoj. Jesmo različiti! Toga se ne moramo sramiti, niti zato ispričavati. Neki su otišli u svijet i vidjeli i naučili nešto novo, nešto drugačije – dok su sačuvali one osnove hrvatske vrednote.

Ne znači ako smo različiti da ne može biti zajedništva. Baš suprotno. To smo dokazali 90-tih godina. Treba nam međusobno razumijevanje da se gradi zajedništvo među Hrvatima diljem svijeta. I to je jedan od ciljeva predloženog dana.

Neki Hrvati izvan RH imaju hrvatsko državljanstvo – a puno više ljudi nema državljanstvo; neki znaju hrvatski jezik, a više i više njih ne znaju. Tko je kriv za to? Trebamo se svi dobro pogledati u ogledalo – ima krivnje sa svih strana. Trebamo se svi pokrenuti. Žalosno je što 3/4 zagovarača npr. dopisnog glasovanja ili većeg broja saborskih predstavnika za Hrvate izvan RH uopće nemaju državljanstvo RH! Naši branitelji su se borili i ginuli za državnotvornost Hrvatske. Tko bi zamislio da u 2019. godini toliko malo nas vani ima hrvatsko državljanstvo.

U 28. godina nismo riješili temeljna pitanja vezana za Hrvate izvan RH – što se tiče položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini i pitanja državljanstva, dopisnog glasovanja i očuvanja hrvatskog jezika, među ostalim.

Ja osobno smatram da je potrebno da sva javnost u RH vidi koliko nas ima izvan granica RH i koliko nam je Hrvatska, suradnja i poveznica s njom i naš status bitan – i da želimo da se riješavaju ta temeljna pitanja (koja su se do sada riješavala previše sporo). Koliko je važno da se obilježi “Dan Hrvata izvan RH” u “dijaspori”, još je toliko važnije da se obilježi taj dan u Republici Hrvatskoj.

Želimo da se zasebno prizna koliko su Hrvati diljem svijeta sudjelovali u procesu stvaranja hrvatske države – kad je Hrvatskoj najviše trebalo – i da se zna da želimo i dalje sudjelovati u procesu razvijanja i usavršavanja Hrvatske – ne bi li se stvorile prilike za povratak.

Neki predlažu “Dan Hrvata” kao nacija – da slavimo zajedništvo – svakako, zašto ne. Ali to nije (i mislim da ne smije bit) smisao “Dana Hrvata izvan RH”. Želimo da se adresiraju pitanja Hrvata u BiH, Hrvata u Vojvodini, i Hrvata diljem svijeta… To su naše teme. I zato trebamo svoj Dan!

Zašto 22.08. – Dan “Kraljice Hrvata”?

Uz hrvatski jezik, kojeg nažalost u inozemstvu mnogih iz posljednjih generacija više ne govore, vjera jest obilježje hrvatskog naroda u iseljeništvu, gdje su naše crkve/misije najviše pridonijele očuvanju našeg zajedništva, identiteta i kulture, a i našeg hrvatskog jezika – i to puno prije nego što je RH uopće postojala.

To se vidi najviše u zajednicama gdje postoje hrvatske crkve/misije (pogotovo u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi, Europi i Australiji). Gdje nema hrvatskih župa/misija (osim u slučaju nekoliko izuzetaka), teže je naći trag (kamoli organiziranu zajednicu) naših Hrvata. A najistaknutija povijesna hrvatska gesla, kao npr. “Bog i Hrvati” i “Vjera u Boga i seljačka sloga”, povezuju Hrvate sa svojom vjerom.

Kao djeca “dijaspore”, učili smo o sv. Leopoldu Mandiću, sv. Nikoli Taveliću, bl. Alojziju Stepincu, bl. Ivanu Merzu, i sv. Josipu (zaštitniku hrvatskog naroda), među ostalima, i u velikom broju naših župa/misija, vise njihove slike ili postoje vitraji koji su posvećeni njima. To su bitni likovi iz naše hrvatske povijesti i dragocjeni uzori, kompasi i uzori u svakodnevnom životu.

Ali – važno je istaknuti da veliki broj naši roditelja s područja RH i Bosne i Hercegovine su odrasli u dugovječnoj tradiciji štovanja Blažene Djevice Marije i da u teškim vremenima i nevoljama, narod se njoj okretao za pomoć. Hrvati su marijanski narod. Srpnja 1935. godine, zagrebački nadbiskup Ante Bauer, uz mladog nadbiskupa koadjutora Alojzije Stepinca, svečano su krunili Gospin kip u Mariji Bistrici – krunom izrađenom po uzoru na izgubljene, ali ne zaboravljene krune hrvatskih katoličkih kraljeva, Tomislava i Zvonimira, uz 30 tisuća vjernika koji su pjevali Mariji kao “Kraljici Hrvata”.

Raseljeni po cijelom svijetu, Hrvati (među njima, naši roditelji) su zadržali čašćenje Djevice Marije – i zato je najveći broj hrvatskih župa/misija u dijaspori posvećen Mariji – a nije mi poznato da postoji hrvatska župa/misija u dijaspori koja nema kip ili sliku i vitraji sa Kraljicom Hrvata – bilo to Marijom Bistričkom ili Sinjskom, Široko Briješkom, ili Međugorskom Gospom, među niz ostalih diljem RH i Bosne i Hercegovine.

Tu smo povezanost proslijedili svojoj djeci a sad želimo prihvaćanjem 22. kolovoza “Danom Hrvata izvan RH” osigurati da će budući naraštaji biti i dalje povezani s Hrvatskom.

Kad pomislim na predloženi blagdan, pomislim na svoje roditelje; na hrvatske svećenike i časne sestre koji su služili našem narodu i zajednicama u dijaspori tijekom godina; na svemu što su učinili tijekom njihovi života; i na njihovoj žrtvi da sljedećem naraštaju ponude priliku da se postigne nešto više.

A “Kraljica Hrvata” je simbol te brige, majčinstva i njegovanja za obitelj i za zajednicu, jedino što dodatno ona brižno gleda na svoj narod razasut po cijelom svijetu. A sam blagdan u sebi bi nosio sintagmu “Kraljice Hrvata”, a ne Kraljica Hrvata-samo vjernika.

Ako nam je cilj zajedništvo hrvatskog naroda, predlažemo dan koji nas ujedinjunje uz poruke mira, razumijevanja, majčinstva, obitelji i Domovine!

Prijedlog 22.08. nije prijedlog Vlade RH – već je prijedlog većinske odluke Savjeta Vlade RH za Hrvate iz RH (čiji sam Predsjednik).

Kraljice Hrvata – ‘fidelissima advocata Croatiae’ (najvjernija odvjetnica Hrvata), budi svom narodu na pomoći!

– Ponosan Hrvat izvan RH

Ivan Grbešić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Hrvatski svjetski kongres podržao studij demografije i hrvatskoga iseljeništva

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Zbrajajući reakcije s brojnih strana hrvatskog izvandomovinstva, sve nas je razveselila vijest o osnivanju „Studija demografije i hrvatskog iseljeništva“  na Sveučilištu u Zagrebu. Potrebu zaustavljanja demografskog kraha našeg naroda nije potrebno više ni isticati, a nasušna potreba sustavnoga znanstvenog proučavanja fenomena hrvatskoga izvandomovinstva sporo prodire u svijest odgovornih u obje naše države, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, piše glasnogovornik Hrvatskoga svjetskoga kongresa prof. dr. sc. Šimun Šito Ćorić o studiju na Hrvatskim studijima.

Predajući psihologiju kroz tri desetljeća na više hrvatskih sveučilišta osvjedočio sam se da su mlade generacije o tome potpuno neinformirane, a poneki su i žrtve duha totalitarističkih vlasti, pod kojima je naš narod, nažalost, bio od 1918.godine.

Stoga snažno podržavamo konačno uvođenje rečenog studija kao i sve one koji pri njemu sudjeluju i koji će pri njemu sudjelovati, a potičemo i poticat ćemo sve mlade naraštaje iz domovine i izvandomovinstva da mu se posvete prema svojim mogućnostima i afinitetima.

Također smatramo da bi bilo nužno planirati i uvođenje istoimenog predmeta i u srednje škole po domovini.

Krajnje je vrijeme da ono što je zabranjivano i lažno predstavljano, poglavito u bivšoj komunističkoj državi postane predmet istinskog proučavanja i javnog prezentiranja. Jer samo istina o svim segmentima cjelovitoga hrvatskog korpusa i naših vremena može nas dovesti do boljitka, napretka i nužne tolerancije.

Protiv svekolikog rasvjetljavanja događaja, ljudi i perspektiva mogu biti samo oni kojima je iz nekih razloga draža laž od istine. Stoga treba unaprijed očekivati da će ovaj studij takvim jako smetati. Na njih se ne treba uopće obazirati, jer to je ona izumiruća vrsta ljudi koji još s komunističko-jugoslavenskih i velikosrpskih pozicija promiču tamu umjesto svjetlosti.

Prof. dr. sc. Šimun Šito Ćorić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hrvatski društveni portal Crobuk danas slavi godišnjicu postojanja – Čestitamo

Objavljeno

na

Objavio

Crobuk.net je hrvatski društveni portal koji spaja cijeli naš narod iz matica Hrvatske i BiH, s cijelom dijasporom, od Minhena do Sydneya, od Los Angelesa do Čilea. Od Orašja, Plehana do Neuma, od Varaždina do Pule i Dubrovnika i Boke Kotorske.

Danas slavimo godišnjicu postojanja, i imamo članove s svih kontinenata.

Prenosimo vijesti gdje je god naš narod, i promičemo naše interese kao što su domaća proizvodnja, izvoz, borimo se za istinu i slobodu za naš narod u Bosni i Hercegovini, Vojvodini.

Tako je na primjer u Minhenu, najvećoj župi van Hrvatske, misu predvodio specijalan gost, kardinal Blaise Cupich iz Chicaga, koji nije zaboravio svoje korijene i svoj narod.

U prepunoj Crkvi Svetog Mihaela je održao Svetu Misu, a nakon toga je u Hrvatskom Domu održan roštilj gdje su roštilj majstori ponudili svoje specijalitete a čestite Hrvatice, najbolje domaćice na svijetu, oduševljavali svojim kolačima.

This slideshow requires JavaScript.

Kao što vidite, Hrvatska dijaspora je čista, čestita i vrijedna, disciplinirana i organizirana. Hrvatska dijaspora je ta koja je najveći strani ulagač u domovinama Hrvatskoj I BiH.

Hrvatski narode, dosta toga je u tvojim rukama, to odlučuješ koje ćeš mlijeko i meso u kojem dućanu kupiti, ti odlučuješ u čijoj ćeš banci deponirati svoj novac, ti sam odlučuješ koje ćeš portale čitati.

Naši zlatni vitezovi su to pokazali prije godinu dana u Rusiji, iz Hrvatske, BiH i dijaspore, svi su disali kao jedan, borili se do zadnje kapi krvi, i postigli najveću sportsku senzaciju ikada.

Neka nam oni budu uzor.

p.s.

Rado bismo pozvali Miroslava Škoru, Dr Ivicu Šolu, Ivana Penavu i Zorana Vukmana na naš portal na gostovanje, pa ako kojim slučajem pročitaju ovaj članak, i ukoliko su voljni gostovati, neka nam se jave na webadmin at crobuk (točka) net, poručili su iz Crobuk.net-a.

Čikaški nadbiskup Cupich: Ponosan sam što sam Hrvat

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari