Pratite nas

Politika

Ivan Kovačić: Daljnja suradnja s HDZ-om na nacionalnoj razini s moje strane je više nego upitna

Objavljeno

na

ivan kovacic most

Ivan Škaričić, bivši dugogodišnji gradonačelnik Omiša kojega je nakon dva desetljeća vladanja uspio smijeniti Ivan Kovačić iz Mosta, nakon kratke pauze vraća se u politiku: u nedjelju navečer izabran je za predsjednika gradskog HDZ-a u Omišu, pobijedivši troje protukandidata već u prvom krugu.

[ad id=”93788″]

Kovačiću to očigledno nije dobro sjelo, pa je u razgovoru za tportal najavio da zbog tog poteza njegova podrška HDZ-u upitna i na nacionalnoj razini

U zadnje vrijeme mnogo je trzavica u vladajućoj koaliciji između HDZ-a i Mosta, a u centru pažnje svakako slučaj Ina-MOL. Padaju teške riječi, govori se o mogućem ‘preslagivanju’ kojom bi se Most izbacio iz vladajuće koalicije, a spominju se i novi izbori.

Dok nacionalna pitanja potresaju koaliciju, čini se da je ozbiljno zaiskrilo i na lokalnoj razini. Na stranačkim izborima u omiškom HDZ-u pobijedio je Ivan Škaričić, što je do te mjere isprovociralo utjecajnog člana Mosta Ivana Kovačića da je za tportal najavio kako je zbog tog poteza upitna njegova potpora HDZ-u na nacionalnoj razini.

Od 143 delegata na stranačkim izborima, njih 79 dalo je glas upravo Škaričiću, pa je omiški HDZ tako vraćen u ruke čovjeku protiv kojega su Kovačić i njegovi suradnici podnijeli najmanje deset kaznenih prijava Uskoku i Državnom odvjetništvu. Nijedna od njih još nije ni riješena, ni odbačena.

Od ranije su na lokalnoj razini zategnuti odnosi između Mosta i HDZ-a u Metkoviću i Vrgorcu, a čini se da bi povratak Škaričića Most tumači kao se sprema politički obračun u samom srcu regije u kojoj imaju najjaču potporu, čega je svjestan i gradonačelnik Omiša Ivan Kovačić: on je šokiran razvojem događaja i ekskluzivno za tportal najavljuje potres u vladajućoj koaliciji.

‘Daljnja suradnja s HDZ-om na nacionalnoj razini s moje strane je više nego upitna: zbog ovakvog stanja u Omišu i ovakvog izbora ljudi na moju podršku u Saboru više ne trebaju računati, a idućih dana oglasit će se i Most. Onaj tko nije u stanju provesti reformu unutar vlastitih redova sasvim sigurno nije sposoban raditi promjene za opće dobro’, kaže Kovačić.

Protiv Škaričića i njegovih suradnika podnio je čak deset kaznenih prijava – zbog opraštanja komunalnog doprinosa Hrvatskim cestama, neplaćanja komunalne naknade u 25 od 30 gradskih naselja, plaćanja predizbornih anketa iz gradskog proračuna, davanja gradskog zemljišta u najam bez ikakvog ugovora, prijevoza vode koji se plaćao članovima HDZ-a i koštao šest do sedam puta više nego danas…

Sam Ivan Škaričić, kojega je nakon gubitka vlasti u Omišu županijski HDZ smjestio u fotelju ravnatelja Doma umirovljenika na splitskoj Zenti, nakon ponovnog osvajanja gradskog ogranka tvrdi da kao glavni cilj priprema za lokalne izbore iduće godine.

Bivši gradonačelnik nimalo se ne uzbuđuje zbog hrpe kaznenih prijava koje mu vise za vratom. ‘I prije su me prijavljivali, a Kovačić je bio samo kraj tog procesa. Po prijavama sam bio rekorder u Hrvatskoj, ali sve su to najobičnije konstrukcije. Mirno spavam’, zaključuje Škaričić za Tportal.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari