Pratite nas

BiH

Ivan Kraljević – ‘Željko Komšić je maskota velikobošnjačkog nacionalizma’

Objavljeno

na

U nedjelju se održavaju izbori u susjednoj Bosni i Hercegovini. Riječ je o izborima  koji će biti ključni za položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali i prekretnica za put u Europsku uniju. Željko Raić, novinar HRT-a u Mostaru je razgovarao s političkim analitičarom Ivanom Kraljevićem.

Za mjesta u politici na općim izborima kandidiralo se 111 političkih stranka. Politički analitičar Kraljević kaže da BiH spada u red najkorumpiranijih država, a usput je i najsiromašnija država bivše Jugoslavije, te da brojni ti politički akteri jedinu slamku spasa traže u proračunu koji im je jedini spas za neimaštinu u kojoj žive.

Na pitanje zašto je važno da Hrvatski birači izađu na glasovanje i izaberu svog predstavnika Kraljević je rekao da je BiH zemlja tri konstitutivna naroda.

Hrvati, Bošnjaci i Srbi tvore ovu zajedničku cjelinu – državu BiH i samim time njihova konstitutivnost trebala bi se ispoljavati kroz njihovu ravnopravnost, ali slobodno možemo kazati na diskriminirajućem i nakaradnom trenutnom izbornom zakonu BiH je suočena s neprilikama da drugi, Bošnjaci i Srbi, mogu birati predstavnike drugima narodima, u ovom slučaju Hrvatima, rekao je Kraljević, te dodao da u nedjelju po treći put prijeti opasnost da većinski narod Hrvatima izabere člana predsjedništva BiH.

Istaknuo je i da je međunarodna zajednica doprinijela trenutačnoj situaciji. Od 2000. godine sa Berijevim amandmanima proces dekonstituiranja Hrvata kao konstitutivnog naroda i degradiranju njihovih prava došli smo u situaciji da u 18 godini, godini punoljetnosti, imamo problem da ponovno brojčano nadmoćni mogu drugima izabrati predstavnike.

Osvrnuo se i na predizbornu kampanju koju je obilježila gomila laži, uvreda i manipulacija. U BiH su dva stanja permanentna – kriza i predizborna kampanja. Obilježilo ju je niz uvreda i nepravilnosti međutim bitno za BiH je da se izborna kampanja stalno odvija po istom modusu operandiju.

Bošnjaci kroz izbornu kampanju žele kroz svoje predizborno djelovanje dodatno ojačati svoju poziciju i predstaviti sebe kao jedine branitelje BiH od napada koji dolaze, kako vole reći, iznutra i izvana pritom misleći na susjedne zemlje.

S druge strane Srbi žele dodatno ojačati srpski entitet, a Hrvati zbog ovakvog diskriminatornog izbornog zakona svaki put se moraju boriti da očuvaju svoju ravnopravnost s druga dva naroda i uvjeravati i Bošnjake i Srbe da jesu konstitutivan narod i uvjeravati međunarodnu javnost da jedan od tri konstitutivna naroda nema mogućnost birati svog legitimnog predstavnika.

Kraljević je rekao i da proces demokratizacije BiH mora krenuti od toga da se promijeni izborni zakon jer je on, kako je rekao, srž svih problema, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Pet hrvatskih županija u Federaciji BiH proglasile da Komšić nije dobrodošao

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri i predsjednici skupština pet županija s hrvatskom većinom u Federaciji BiH zajednički su u četvrtak odbili gostoprimstvo novoizabranom članu BiH Predsjedništva Željku Komšiću ističući da on tamo ne predstavlja Hrvate nego Bošnjake.

“Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog haroda, stoga u toj funkciji nije dobrodošao na prostor naših županija”, navodi se u otvorenome pismu županijskih čelnika čime se širi otpor među hrvatskim institucijama u BiH prema Komšiću za kojega se tvrdi da je izabran glasovima Bošnjaka.

Otvoreno pismo kojim se Komšić proglašava nepoželjnom osobom potpisali su predsjednik vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg i zamjenik predsjedatelja skupštine te županije Tomislav Martinović, premijer Županije zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić i predsjedatelj županijske skupštine Anto Miletić, predsjedatelj Skupštine vlade Hercegbosanske županije Robert Bagarić i tamošnji premijer Ivan Jozić, zatim predsjedatelj Skupštine Srednjobosanske županije Josip Kvasina te predsjednik vlade Posavske županije Marijan Klaić i predsjedatelj tamošnje županijske skupštine Joso Marković.

“Na ovim općim izborima hrvatski narod je uvjerljivom većinom izabrao Dragana Čovića za svoga legalnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Stoga ovim putem, svima u našoj domovini BiH, kao i predstavnicima međunarodne zajednice poručujemo da je BiH država triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana te da, u duhu Ustava BiH, konstitutivne narode u Predsjedništvu mogu predstavljati samo legitimno izabrani politički predstavnici”, stoji u zajedničkom otvorenom pismu čelnika županija s hrvatskom većinom.

Ranije je Komšića personom non grata proglasilo dvadesetak općina s hrvatskom većinom u BiH. Komšić je pobijedio u izbornoj utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH protukandidata Dragana Čovića. Hrvatske stranke i više udruga i pojedinaca upozorili su da je Komšić treći put zaredom nametnut mimo volje Hrvata glasovima Bošnjaka koji su četiri puta brojniji u Federaciji BiH.

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, u četiri gotovo isključivo hrvatske općine na području Županije zapadnohercegovačke Komšić je dobio oko 280 glasova ili 0,66 posto, a za Čovića je tamo glasalo oko 30.000 Hrvata. Istodobno Komšić je pobjeđivao i u općinama u kojima doslovno Hrvati uopće ne žive.

(Hina)

 

Karamatić: Za Komšića su glasovali ekstremisti koji žele uspostavljanje islamske države u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lajčak: Izborom Komšića Hrvati će se osjećati još više marginaliziranima

Objavljeno

na

Objavio

Za razliku od svog starijeg kolege Wolfganga Petritscha koji je izrazio zadovoljstvo što je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH, njegov mlađi kolega i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak zbog ishoda izbora u BiH izrazio je zabrinutost. Bivši visoki predstavnik u BiH, donedavni predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak listu Emerging Europe izjavio je kako “Hrvati u BiH smatraju da nisu zastupljeni”, piše Večernji list BiH.

Dalekosežne posljedice

“Hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića izabrali su Bošnjaci, a Hrvati koji su se uvijek osjećali marginaliziranima sada će se još više osjećati tako. Za njih su u Predsjedništvu dva člana bošnjačka i jedan Srbin, ali nijedan Hrvat”, kazao je Lajčak. On traži od Europe i njezine diplomacije da se više fokusira na zapadni Balkan i da za to područje ne izgubi zanimanje, pogotovo nakon izbora u BiH i referenduma oko novog imena Makedonije. “Jako me zabrinjava posljedica ovih izbora.

Milorad Dodik, za kojeg nije tajna da ne vjeruje u budućnost BiH, sada je član Predsjedništva i sumnjam da će upotrijebiti svoju ulogu u jačanju BiH“, kazao je Lajčak. I on je izrazio bojazan kako će se posljedice izbora u BiH loše odraziti na cijelu regiju i traži, kako ističe, od EU-a jasno definiranu politiku za prostor Balkana. Svi analitičari i strani mediji ističu kako je pred BiH duga ustavna kriza oko formiranja vlasti na svim razinama te blokada započetih reformskih procesa i pogoršanje ionako loše ekonomske situacije.

“Ono što će posebno obilježiti ove izbore jest prijeteća institucionalno-ustavna kriza zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona BiH. Čini se kako je neizbježno da idemo u dugu krizu formiranja vlada, to jest kriza formiranja vlasti FBiH, kao i u državi, nema brzog rješenja na vidiku”, tvrdi Bodo Weber, suradnik u organizaciji Associate of the Democratization Policy Council, dodajući kako će sve to definitivno zaustaviti euroatlantske integracije BiH na neko dulje vrijeme.

Zabrinutost i analize

Analitičari britanskog dnevnika The Guardian još dan prije izbora istaknuli su kako je situacija u FBiH, gdje politički sudjeluju Bošnjaci i Hrvati, najkompliciranija. “Mnogi Hrvati u BiH osjećaju da ih politički sustav diskriminira. Dok etnički Srbi imaju svoj vlastiti entitet, Republika Srpska, Hrvati i Bošnjaci moraju dijeliti drugi entitet Federaciju BiH, gdje se taktičkim glasovanjem može dopustiti da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bošnjačkim glasovima”, objavio je The Guardian. A time kakve će posljedice na bh. ekonomiju i društvo zbog lošeg Izbornog zakona imati predstojeća ustavna kriza, još su se ranije bavili ekonomski analitičari međunarodne agencije za ocjenu državnog (suverenog) kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari