Pratite nas

Politika

Ivan Kraljević: U predsjedništvu BiH hrvatskom državnom vrhu nedostaje adekvatni sugovornik

Objavljeno

na

U nekim ranijim medijskim istupima već sam kazao kako je uvijek najlakše biti general poslije bitke, i reći kako ste nešto znali, predvidjeli ili očekivali i prije samoga ishoda. Ipak, općepoznata je činjenica kako su Hrvati iz Bosne i Hercegovine, bar ako je suditi prema njihovim izbornim preferencijama, željeli Kolindu Grabar-Kitarović ponovno vidjeti na čelu hrvatske domovine – navodi Ivan Kraljević, politolog s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te dodaje:

– Grabar-Kitarović dobila je masovnu podršku na svim biralištima u BiH, i takva privrženost, odanost i povjerenje HDZ-ovim kandidatima nije nešto novo i nepoznato novoizabranom predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, piše Glas Slavonije.

Tako su odlučili birači, hrvatski državljani, a volju birača nikad ne smijemo smatrati iznenađenjem. U vremenu sveopćeg meteža i polarizacije na desnici, Milanović je iskoristio priliku i na kraju izišao kao pobjednik.

Za Hrvate, kao konstitutivni narod u BiH, što pobjeda Milanovića znači?

– Iako je i sam naglasio kako ne planira biti zlopamtilo, Zoran Milanović vjerojatno neće hrvatski narod u Bosni i Hercegovini “imati u ustima” onoliko često koliko je to činila Kolinda Grabar-Kitarović. U njegovim nastupima vidljiva je određena politička zrelost i poznavanje realnog stanja. U skladu s time Hrvati u Bosni i Hercegovini od njega očekuju dosljednost i konkretnost u politici zaštite njihovih prava i očuvanja jednakopravnosti s druga dva konstitutivna naroda.

Unatoč njegovim brojnim grijesima u počecima ozbiljne političke karijere, Milanović je tijekom svog premijerskog mandata ipak odradio nekoliko važnih stvari za Hrvate. Primjerice, i danas mnogi Hrvati u Bosni i Hercegovini u pozitivnom sjećanju imaju njegovu državničku reakciju i dolazak u Mostar kada su zbog tzv. socijalne pobune 2014. godine zapaljene institucije i središnjica najjače političke stranke BiH Hrvata (HDZ BiH). Milanović je u ključnim trenucima, a to je i kasnije u više navrata ponovio, pokazao senzibilitet prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, pa se možemo nadati istome i u budućnosti.

U Republici Hrvatskoj sada se govori o neizbježnoj kohabitaciji između aktualnog premijera i novog predsjednika, situaciji kakvu smo već u nekoliko navrata imali u izvršnoj vlasti. Koliko o uspješnosti kohabitacije ovise i budući odnosi Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, napose s hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini?

– Sve češće, posebice nakon izjave aktualnog premijera Andreja Plenkovića, a u kojoj je najavio tvrdu kohabitaciju sa Zoranom Milanovićem, u medijskim istupima pojedinih političara i analitičara možemo pronaći naznake turbulentne suradnje i potenciranja sukoba između Banskih dvora i Pantovčaka. Međutim, na takvu vrstu kohabitacije ne moramo gledati kao na nešto nužno loše. Istina, naivno je vjerovati kako neće biti određenih neslaganja i nadmudrivanja u područjima zajedničkih ovlasti. Takvih je slučajeva bilo i ranije u izvršnoj vlasti Republike Hrvatske. Međutim, Plenković i Milanović, premda se često prikazuju karakterno sebeljubljivim tipovima, voljom birača prinuđeni su zajednički raditi.

Njihove karakterne crte mogle bi do izražaja doći upravo u ovom polugodišnjem razdoblju u kojem Republika Hrvatska predsjedava Europskom unijom. Istina, predsjedavanje je posao koji radi Vlada, ali će i novi predsjednik htjeti imati određenu ulogu u svemu tome.

Zaključno, upravo od početnih impulsa ovisit će i njihov odnos prema Bosni i Hercegovini kao vanjskopolitičkom prioritetu Republike Hrvatske. Zbog svoga geopolitičkog položaja Republika Hrvatska mora zadržati svoj utjecaj na ovom prostoru, posebice u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to koliko neki inzistirali na nekom odmicanju od ovog prostora. Htjeli priznati ili ne, sve zemlje regije budno prate što radi Republika Hrvatska.

Za Hrvate u Bosni i Hercegovini, čija se konstitutivna prava konstantno degradiraju, bitan je zajednički nastup hrvatske izvršne vlasti. Vjerujem kako će novi predsjednik RH i premijer RH Vlade zadržati i njegovati identičan stav po pitanju problematike nametanja Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH od strane nominalno većinskog bošnjačkog naroda, potenciranja promjene izbornog zakonodavstva i zaštite jednakopravnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Hrvati nemaju svoga člana Predsjedništva BiH, i zato hrvatska izvršna vlast nema adekvatnog sugovornika u BiH tročlanom državnom vrhu u pitanjima koja se tiču Hrvata kao konstitutivnog naroda. O tome mogu razgovarati isključivo s legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda u BiH.

Kad se govori o kohabitaciju, političari joj nisu baš skloni. Kao primjer navodi se Francuska. Vaš komentar?

– U našem se medijskom prostoru sama bit kohabitacije pogrešno tumači. Uvriježeno je objašnjenje kako kohabitacija predstavlja situaciju u vlasti u kojoj premijer i predsjednik dolaze iz različitih političkih tabora. Međutim, takvo je objašnjenje površno, manjkavo, i olako ga se kalemi na parlamentarni sustav vlasti kakav je u Republici Hrvatskoj.

Pojam kohabitacije, ipak, primjerenije je vezati uz sustav iz kojeg potječe, odnosno za francuski polupredsjednički sustav vlasti u kojem predsjednik ima izrazite izvršne ovlasti, a vlada je ovisna i o parlamentu i o predsjedniku države. U francuskom slučaju kohabitacija je političko natjecanje u izvršnoj vlasti u kojem predsjednik preuzima kontrolu nad vanjskom politikom, dok premijeru i vladi ostaje briga o svakodnevnim političkim pitanjima.

S druge strane, u Republici Hrvatskoj predsjednik nema pretjerano velike izvršne ovlasti, niti mu vlada polaže račune. Od famoznog procesa detuđmanizacije i ustavne reforme iz 2000. godine, smanjene su predsjedničke ovlasti i ta je dužnost izgubila na značaju. Vlada je zapravo ta koja radi, odnosno obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Dakle, za kohabitaciju u njezinom punom značenju potrebna su dva po snazi identična organa, a to nije slučaj u Republici Hrvatskoj.

Vlast je poput kolača, svojevrsni plijen kojeg političari ne žele dijeliti i zato postoji odbojnost prema kohabitaciji. Francuska, kao rodno mjesto kohabitacije, od 1958. godine i uvođenja polupredsjedničkog sustava vlasti, poznatijeg kao Peta republika, u tri je navrata iskusila kohabitaciju suprotstavljenih strana u vlasti: Mitterand – Chirac (1986.-1988.), Mitterand – Balladur (1993.-1995.) i Chirac – Jospin (1997.-2002.). Međutim, i tamo se kohabitacija pokazala kao svojevrsna “pogreška u sustavu”, pa je Jacques Chirac 2000. godine, najvjerojatnije otriježnjen petogodišnjim iskustvom tegobne kohabitacije sa socijalističkim ljevičarem Lionelom Jospinom, inicirao skraćivanje predsjedničkog mandata sa sedam na pet godina i njegovo izjednačavanje s mandatom Narodne skupštine.

Kako se izbori za Narodnu skupštinu održavaju samo dva mjeseca nakon predsjedničkih, od tada do danas praksa je pokazala da pobjeđuje ona stranka čiji je predsjednik član. Iz svega ovoga možemo zaključiti kako su i Francuzi kohabitaciju gurnuli u stranu, piše Glas Slavonije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Parlamentarna većina je stabilna i odradit će mandat do kraja

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je u srijedu da je parlamentarna većina stabilna, bez obzira na prijepore oko Zakona o popisu birača i pitanje rada nedjeljom, te je uvjeren je da će mandat odraditi do kraja.

“Nije to neko pitanje koje bi destabiliziralo većinu, mislim da je stvar bila dogovorena već prošlog tjedna. Sutra ću u nekom trenutku sazvati parlamentarnu većinu pa ćemo i to raspraviti”, izjavio je Plenković novinarima na pitanje je li komunicirao sa zastupnicima manjina vezano za Zakon o popisu birača nakon što su odbijeni njihovi amandmani kojima su tražili da se građanima u popisu omogući izjašnjavanje o više materinskih jezika.

Politički nepismeni ne razumiju važnost političke stabilnosti

Premijer, koji je sudjelovao na Europskom obavještajnom kolegiju, tvrdi da parlamentarnu većinu ne može destabilizirati niti rasprava oko rada nedjeljom, čiju zabranu ne podržava HDZ-ov koalicijski partner HNS.

“Unatoč svemu, koliko god to netko pokušavao, to se neće dogoditi. Mandat će biti odrađen u cijelosti do kraja kako treba. Ponavljam svima koji sanjaju da je dobro ići na izbore svakih pet minuta, kad se malo nešto zatrese –  za Hrvatsku i njeno gospodarstvo, institucije, demokraciju, zapošljavanje, rast plaća u javnom i državnom sektoru, za veće mirovine – potreban je preduvjet političke stabilnosti. Oni koji to ne razumiju su politički nepismeni i neodgovorni”, rekao je Plenković.

Prokomentirao je i ostavku glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića nakon što se doznalo da je član masonske organizacije, rekavši kako misli da je Jelenić posao obavljao korektno i profesionalno.

Eventualne stegovne postupke DORH-a oko Jelenića nije htio komentirati. “Stegovni postupak? Ne znam detaljne DORH-ove propise, ne znam je li to u koliziji s pravilima i etičkim kodeksom koji postoji u državnom odvjetništvu, nisam se u to detaljno upućivao”, kazao je.

Ističe kako je njemu osobno bilo bitno da integritet Državnog odvjetništva bude neupitan, zato je izravno rekao Jeleniću da je s obzirom na okolnosti i mistifikaciju primjerenije dati ostavku. Sad je to pitanje DORH-a, naglasio je.

Plenković smatra kako je pitanje objave pripadnosti nekoj udruzi zdravorazumsko pitanje, pogotovo kada netko preuzima jednu od najvažnijih dužnosti u hrvatskom pravosudnom sustavu.

Još nije s Milanovićem razgovarao o produženju mandata Markiću

“Mislim da Jelenić nije učinio ništa protuzakonito niti kompromitirao svoje djelovanje, radio je profesionalno i sukladno zakonima, no takva okolnost ga je dovela u teško održivu situaciju na toj dužnosti”, ustvrdio je.

Također je rekao kako predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem još nije razgovarao o produženju mandata ravnatelju SOA-e Danielu Markiću, koji istječe u svibnju.

“Razgovarat ćemo. Markić ima moje puno povjerenje, ako i dalje želi biti ravnatelj SOA-e bit će”, poručio je Plenković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Ante Babić: Imoćani, kolega Staziću, nisu primitivni, već plemeniti i dobri ljudi

Objavljeno

na

Objavio

HDZ-ov saborski zastupnik Ante Babić u srijedu se oštro usprotivio stavljanju Imotskog na stup srama zbog nedavnih maškara, poručivši kako su karnevalski običaji različiti, ali uvijek prožeti satirom, kroz poruke, traženje krivca uglavnom kod javnih osoba.

“U Hrvatskoj je dopušteno izrugivati se kršćanskim vrijednostima i nacionalnim svetinjama jer sve je to satira i umjetnička sloboda, ali kad se pila samo malo okrene naopako onda je to skandal i kazneno djelo koje čine retrogradni, primitivni i nazadni ognjištari”, rekao je Babić, inače Imoćanin.

Posebno žestoko odgovorio je SDP-ovim zastupnicima Nenadu Staziću i Arsenu Bauku te predsjedniku države Zoranu Milanoviću. Stazić, kazao je, govori “o tim primitivcima u Imotskom” i nitko, ali baš nitko od političara ili institucija nije ustao protiv tog govora mržnje, šuti i pučka pravobraniteljica. Pita se i u kojoj je državi moguće da zastupnik primitivcima naziva narod koji zastupa.

“Imoćani, kolega Staziću, nisu primitivni, već plemeniti i dobri ljudi, pioniri željene hrvatske slobode s prvom žrtvom Domovinskog rata Josipom Jovićem i 240 palih branitelja”, poručio je SDP-ovcu.

Bauka je, pak, prozvao da u tri zastupnička i jednom ministarskom mandatu nikada nije došao u Imotski, ali je “odmah pohrlio tužiti narod”. “Nema više prijekog suda koji bi narod osudio na licu mjesta i onda ga pospremio na Goli otok”, poručio je Bauku.

Babić se referirao i na poruku predsjednika Milanovića da “treba mijenjati običaj i tradiciju jer ovakvi nisu dobri”, ustvrdivši kako će predsjednik očito “osnovati ideološku, svjetonazorsku komisiju koja će Hrvatima i Hrvaticama određivati kako se oblačiti, što nositi, kako govoriti i što pjevati”.

Babić je kazao kako je karnevalska povorka u Imotskom te dvije spaljene lutke para s posvojenim djetetom sa Stazićevim likom aluzija na posvajanje djece homoseksualnih parova.

“Istina, vodili su se i gay Prideom i paljenjem heteroseksualnih lutaka 2012. godine”, objasnio je, priznavši kako to nije ugodno, ali i kako su homoseksualni parovi dio društva i podložni kritici kao i svi drugi. Istina je, oni su manjina i tu treba biti jako oprezan, kazao je Babić.

SDP-ov Ranko Ostojić uzvratio je kako maškare ne mogu biti maska za kršenje ljudskih prava, a Goran Beus Richemberg (Glas) poručio je kako bismo “bili dno” kada bi pristali da oni koji su spaljivali lutku djeteta istospolnog para budu ogledalo ove Hrvatske. (Hina)

Tradicija mačkara u Imotskom duga je 150 godina, a ni u komunizmu se nisu pisale prijave protiv njih

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari