Pratite nas

Pregled

Ivan Lovrinović: Svi su zatvorili oči pred onim što se događalo u Agrokoru

Objavljeno

na

U ovotjednoj emisiji “Iza zavjese” o aktualnoj situaciji u Agrokoru govorio je saborski zastupnik i ekonomski stručnjak Ivan Lovrinović.

Zašto je balon zvan Agrokor baš sada prsnuo? Kakva je odgovornost države i svih dosadašnjih garnitura vlasti u projektu Agrokor? Postoji li krivnja HNB-a i koliko je glede toga utemeljena tužba zastupnika Mire Bulja? Treba li Todorić odgovarati vlastitom imovinom i može li završiti u zatvoru? Samo su neka od pitanja o kojima je razgovarao s autorom Tihomirom Dujmovićem.

Govoreći o lex Agrokoru, rekao je da se u komunikaciji s timom pravnih i financijskih stručnjaka stječe dojam “da praktično iza ovog pokušaja ozdravljenja, dakle stavljanja na noge Agrokora, manje-više stoji jedna politička konstelacija koja je zajedno rasla s Agrokorom i na taj ga način želi spašavati”.

Na pitanje zašto je balon zvan Agrokor baš sada prsnuo, rekao je kako je problem u prebrzom širenju koncerna, dakle ekspanziji u Hrvatskoj i regiji, a posebno nakon recesije 2008. godine.

Drugi čimbenik, prema njemu, bilo je sve veće zaduživanje Agrokora uz kamatne stope od 9, 10 posto što ne može izdržati niti jedna firma na svijetu. “Uz takve kamatne stope on je morao kad tad pasti na koljena”, rekao je Lovrinović. Onaj okidač koji je sve pokrenuo bio je izvještaj agencije Moody’s, pojasnio je.

Profesor Ivan Lovrinović objasnio je kako je funkcioniralo plaćanje mjenicama u slučaju Konzuma te kazao “da je kružio jedan broj mjenica koje nisu imale podlogu u robnim i uslužnim odnosima”. Ustvrdio je da, kad je riječ o faktoring društvima, nitko nije mogao ne primijetiti da je iz 2013. na 2014. otkup mjenica kod faktoring društava najednom narastao sa 7 na 15 milijardi kuna.

Kaže da su za to znali i Hanfa i HNB, ali i Ministarstvo financija preko Porezne uprave, ali da je reakcija izostala. “Ovdje su banke zaobišle službenu regulativu i na taj način stvorile jedan mini paralelni bankarski sustav i  omogućile… Dakle one su i povećale svoju izloženost i to je morala uočiti HNB. Ona je sigurno znala za ove puteve, kanale jednog postupanja koje je izvan propisa, izvan regulative, ali nije ništa poduzela”, rekao je Lovrinović.

Kazao je i kako čelništvo Hanfe nije nikada upozorilo na takva postupanja i ukazivalo na problem. Dodao je i kako je jedna visokopozicionirana osoba iz HNB-a rekla “kako su svi sve znali, ali nitko ništa nije poduzimao”. Svi su oni zatvorili oči pred onim što se događalo u Agrokoru i svi su odgovorni na svoj način, dodao je. “Dakle, mi imamo izrazitu ugrozu financijske stabilnosti, a ove institucije su zatajile”, naglasio je.

Na pitanje što se moglo napraviti rekao je da je Hanfa morala detektirati koje su mjenice s pokrićem, a koje bez pokrića, dok je Hrvatska narodna banka trebala pritisnuti banke jer su one povezane s faktoring društvima, a one su ih i osnovale.

U razgovoru je istaknuo i kako će inzistirati na provođenju upravo ekonomske lustracije, a koja se tiče pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj, jer smatra da je to ključni uzrok opstanka i budućnosti države.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Raspudić: Predsjednički izbori su važni zbog unutarstranačkih izbora koji slijede netom nakon njih

Objavljeno

na

Objavio

Teme emisije Peti dan bile su Izbori za predsjednika i Schengen. Gosti komentatori Nino Raspudić, Petar Tomev Mitrikeski i Lana Bobić.

Službeno još nije počela kampanja, no odnosi među potencijalnim kandidatima već su zaoštreni.

Mitrikeski upozorava da kandidati prvo moraju skupiti 10 tisuća potpisa, a kandidate je podijelio u četiri skupine – profesionalce, amatere, rekreativce i diletante.

“Profesionalci se odnose na ozbiljne pretendente, poput Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića iza kojih stoji ozbiljna stranačka mašinerija.”

Među amatere ubraja Miroslava Škoru, a među rekreativce i diletante svrstava Mislava Kolakušića, Ivana Pernara, Milana Bandića i dr. potencijalne predsjedničke kandidate.

Raspudić: Plenković se priprema za opstanak na unutarstranačkim izborima

Raspudić ocjenjuje da su predsjednički izbori važni zbog unutarstranačkih izbora koji slijede netom nakon njih.

“Iznenađenja su još uvijek moguća. Ovlasti predsjednika su sužene, no imamo izravan izbor što osobi daje ozbiljan legitimitet, za razliku od trenutne vlade, koja ne predstavlja većinu birača. Vlada je legalna, ali ne i legitimna.”, naglašava Raspudić navodeći trgovačku koaliciju.

Ističe da će moguća pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović poljuljati Plenkovićev položaj unutar stranke.

“Plenković se priprema za opstanak na unutarstranačkim izborima, bojeći se poraza od Stiera. Njima kao stranci odgovara pobjeda aktualne predsjednice, no ako pobijedi, njen krug ljudi jača, što je loše za Plenkovića.”

“Situacija Zorana Milanovića je neobična, jer uskače u zadnji tren. Zapeo je u kaljuži ljevice. Poseban je iritantan njegov slogan (Normalno op.a.)”.

Raspudić se dotaknuo i ostalih kandidata.

“Škoro je trebao ići i prema drugim temama – ovršeni, blokirani, demografija. Marginalna kandidatkinja Dalija Orešković gura se u novi debakl i optužuje predsjednicu za krađu izbornog programa jer je spomenula antikorupciju. Antikorupcija je hit sezone. Kolakušić je pomoću nje došao do EP-a, a SDP okuplja antikorupcijski savez, dok se istovremeno otkriva da je Bernardić dobio 250 tisuća kuna stipendije.”

Bobić: Milanoviću bi bilo pametnije da ništa ne radi, jer na ljevici nije gužva

“Antikorupcija je tema koja može mobilizirati birače. Grabar-Kitarović i Škoro potpiruju svoje birače.”, navodi Bobić.

“Milanović se ogriješio o svoje birače, njemu bi bilo pametnije da ništa ne radi, jer na ljevici nije gužva. Škoro uzima dio iz HDZ-ovog bazena birača.”, smatra Bobić.

Raspudiću je upitna i “Kolakušićeva izjava da će u zatvor poslati 20 tisuća ljudi”. Otkud mu ta brojka?, upitao je Raspudić.

Schengen

Europska komijsija je nakon mnogih evaluacija dala zeleno svjetlo Hrvatskoj, Raspudić postavlja pitanje:

“Je li u interesu Hrvatske ući u Schengen, čime se djelomično odričemo suvereniteta.”

Smatra da je Hrvatska vladajuća elita zadala dva cilja, a to je uvođenje eura i Schengen

“U početku je to bila dobra ideja, sada je Schengen fikcija. Nemamo kontrolu nad svojim granicama, a bez granica na sjeveru i zapadu, povećava se mogući ulazak džihadista iz Francuske i dr. zemalja.”, ističe Raspudić.

Raspudić upozorava i na demokratski deficit u institucijama EU.

“Elita se otuđila od ljudi. Politička zajednica se ne može temeljiti samo na interesima.”

Smatra apsudrnim i isticanje hrvatskog predsjedanja EU.

“Od birokratske rotacije napravili su spektakl.”, zaključuje Raspudić.

(HRT / narod.hr)

 

Nino Raspudić: Milanoviću je medvjeđu uslugu učinio PR genijalac koji mu je osmislio slogan ‘Normalno’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Dužnosnik State Departmenta zamolio RH da podrži film ‘Dara iz Jasenovca’?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Dužnosnik američkog State Departmenta uputio je hrvatskoj ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek zamolbu da Hrvatska podrži filmski projekt „Dara iz Jasenovca“ srpsko-američkog redatelja Predraga Gage Antonijevića, piše u subotu beogradski tisak.

Provladin tabliod Kurir objavio je danas presliku e-maila izaslanika State Departmenta za pitanja holokausta Thomasa K. Yazdgerdia hrvatskoj ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, poslanog još u ožujku ove godine, sa zamolbom da podupre filmski projekt „Dara iz Jasenovca“, čije snimanje je već započelo uz potporu srbijanske vlade.

„Volio bih vam predstaviti srpsko-američkog spisatelja i redatelja Predraga Gagu Antonijevića. On je režirao velika filmska ostvarenja, kao što je ’Spasitelj’, film koji je smješten u Bosnu tijekom rata sa Dennisom Quaidom u glavnoj ulozi, a Oliver Stone je njegov producent. Gaga je zainteresiran da snima film o Jasenovcu. Ne bi to bio dokumentarac, već drama“, napisao je u ožujku Yazdgerdi ministrici Obuljen Koržinek.

List Kurir je, provjeravajući autetičnost pisma, zatražio komentar producenta filma Makse Ćatovića, koji je potvrdio da će pojedine scene filma biti smimljene u Hrvatskoj.

„Pismo je autentično. Pojedine scene bit će snimljene u Hrvatskoj, na autentičnim lokacijama“, rekao je Ćatović za Kurir.

List navodi kako je Yazdgerdi odlučio napisati pismo hrvatskoj ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek nakon susreta s Antonijevićem, koji je boravio u Washingtonu.

Kurir piše da je zatražio komentar hrvatske ministrice kulture, ali ga do zaključenja subotnjeg izdanja nije dobio.

Ekipa filma „Dara iz Jasenovca“ priopćila je 2. studenoga da bi projekt trebao biti završen do kraja godine, te da je premijera planirana za svibanj 2020. godine, na 75. obljetnicu oslobađanja logora u Jasenovcu.

Uz film „Dara iz Jasenovca“, čije snimanje financiraju Vlada Srbije i Filmski centar Srbije (FCS) sa 2,3 milijuna eura, stali su i američki ekspert za holokaust Michael Berenbaum te producent Dobrivoje Tanasijević – Dan Tana.

>>> ‘Dara iz Jasenovca’ – Srbi snimaju film o Jasenovcu, a mi i dalje nekakve jadne i čudne „komedije“

Film prati sudbinu djevojčice Dare i njezine obitelji u vrijeme Drugog svjetskog rata, neposredno nakon “ustaško-njemačke ofenzive na Kozari, kada su mnoga djeca s tih prostora odvedena u Jasenovac, a potom premještena u logor Stara Gradiška”.

Glavnu ulogu igra Biljana Čekić (12), djevojčica iz Potkozarja, čiji su preci bili u Jasenovcu, a scenarij je napisala Nataša Drakulić.

Film je po žanru akcijska drama, a autori naglašavaju kako su nastojali da “povijesne činjenice” budu što vjerodostojnije, dok redatelj Antonijević tvrdi kako je ekipi filma „jako važno da izraze estetiku smrti i ubijanja“.

Na pitanje ima li u filmu glumaca iz Hrvatske, Antonijević je odgovorio kako to – premda ima puno prijatelja u Hrvatskoj – nije moguće i da „nažalost nema hrabrih hrvatskih glumca“ koji bi glumili u njegovom filmu. (Hina)

 

Prof. dr. sc. Matko Marušić: Postoji laž nad lažima: srpski film ‘Dara iz Jasenovca’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari