Pratite nas

Pregled

Ivan Lovrinović: Svi su zatvorili oči pred onim što se događalo u Agrokoru

Objavljeno

na

U ovotjednoj emisiji “Iza zavjese” o aktualnoj situaciji u Agrokoru govorio je saborski zastupnik i ekonomski stručnjak Ivan Lovrinović.

Zašto je balon zvan Agrokor baš sada prsnuo? Kakva je odgovornost države i svih dosadašnjih garnitura vlasti u projektu Agrokor? Postoji li krivnja HNB-a i koliko je glede toga utemeljena tužba zastupnika Mire Bulja? Treba li Todorić odgovarati vlastitom imovinom i može li završiti u zatvoru? Samo su neka od pitanja o kojima je razgovarao s autorom Tihomirom Dujmovićem.

Govoreći o lex Agrokoru, rekao je da se u komunikaciji s timom pravnih i financijskih stručnjaka stječe dojam “da praktično iza ovog pokušaja ozdravljenja, dakle stavljanja na noge Agrokora, manje-više stoji jedna politička konstelacija koja je zajedno rasla s Agrokorom i na taj ga način želi spašavati”.

Na pitanje zašto je balon zvan Agrokor baš sada prsnuo, rekao je kako je problem u prebrzom širenju koncerna, dakle ekspanziji u Hrvatskoj i regiji, a posebno nakon recesije 2008. godine.

Drugi čimbenik, prema njemu, bilo je sve veće zaduživanje Agrokora uz kamatne stope od 9, 10 posto što ne može izdržati niti jedna firma na svijetu. “Uz takve kamatne stope on je morao kad tad pasti na koljena”, rekao je Lovrinović. Onaj okidač koji je sve pokrenuo bio je izvještaj agencije Moody’s, pojasnio je.

Profesor Ivan Lovrinović objasnio je kako je funkcioniralo plaćanje mjenicama u slučaju Konzuma te kazao “da je kružio jedan broj mjenica koje nisu imale podlogu u robnim i uslužnim odnosima”. Ustvrdio je da, kad je riječ o faktoring društvima, nitko nije mogao ne primijetiti da je iz 2013. na 2014. otkup mjenica kod faktoring društava najednom narastao sa 7 na 15 milijardi kuna.

Kaže da su za to znali i Hanfa i HNB, ali i Ministarstvo financija preko Porezne uprave, ali da je reakcija izostala. “Ovdje su banke zaobišle službenu regulativu i na taj način stvorile jedan mini paralelni bankarski sustav i  omogućile… Dakle one su i povećale svoju izloženost i to je morala uočiti HNB. Ona je sigurno znala za ove puteve, kanale jednog postupanja koje je izvan propisa, izvan regulative, ali nije ništa poduzela”, rekao je Lovrinović.

Kazao je i kako čelništvo Hanfe nije nikada upozorilo na takva postupanja i ukazivalo na problem. Dodao je i kako je jedna visokopozicionirana osoba iz HNB-a rekla “kako su svi sve znali, ali nitko ništa nije poduzimao”. Svi su oni zatvorili oči pred onim što se događalo u Agrokoru i svi su odgovorni na svoj način, dodao je. “Dakle, mi imamo izrazitu ugrozu financijske stabilnosti, a ove institucije su zatajile”, naglasio je.

Na pitanje što se moglo napraviti rekao je da je Hanfa morala detektirati koje su mjenice s pokrićem, a koje bez pokrića, dok je Hrvatska narodna banka trebala pritisnuti banke jer su one povezane s faktoring društvima, a one su ih i osnovale.

U razgovoru je istaknuo i kako će inzistirati na provođenju upravo ekonomske lustracije, a koja se tiče pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj, jer smatra da je to ključni uzrok opstanka i budućnosti države.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari