Pratite nas

Analiza

Ivan M. Ban: Predloženi kurikul je štetan i treba ga zaustaviti

Objavljeno

na

Reforma! Ima li mrskije od ove riječi u vokabularu političara? Aktualne polemike o SDP-ovom kurikulu asociraju na okolnosti reforme školstva od prije četrdesetak godina. Svima poznata Šuvarova ‘reforma odgoja i obrazovanja’ aktivirana 1977. godine bila je kao bomba sa zadrškom: razara i danas pa se uzrok mnogim zabludama današnjeg vremena može naći u kasnim sedamdesetim godinama.

[ad id=”93788″]

No, bilo bi krajnje nepravedno marksističkom ideologu i političaru iz vremena Esferjota dr. Stipi Šuvaru i njegovim suradnicima pripisivati u smrtni grijeh ‘reformu odgoja i obrazovanja’! On je bio tek obični republički sekretar za prosvjetu i kulturu (oko sedam i pol godina) i obični član CK i na kraju obični koordinator ‘rekonstrukcije obrazovnog sistema’. Mlađi će naraštaj od očeva saznati da je ta rekonstrukcija bila jedna od reformi (jugo) Federacije a da je sama razrada njezine koncepcije bila utvrđena kroz dvije rezolucije: ‘Rezoluciju Savezne skupštine o razvoju odgoja i obrazovanja na samoupravnim osnovama iz 1970, i Rezoluciju Desetog kongresa o zadacima SKJ u socijalističkom samoupravnom preobražaju odgoja i obrazovanja iz 1974.’

Iz svega je jasno da grijeh promašene reforme školstva izvorno ne pripada samo revnom partijskom dužnosniku (Šuvaru), nego i Partiji i njezinoj avangardi. Naime, Predsjedništvo CK SKJ je predložilo Desetom kongresu ‘idejne osnove samoupravnog socijalističkog preobražaja odgoja i obrazovanja’.

Kako onda tako i danas

Grijesi nove reforme, odnosno kurikula ne mogu se pripisivati ni Jovanoviću, ni Budaku ni Jokiću. Predložena reforma kojoj je Jokić samo koordinator i ushićeni navjestitelj uradak je nižerazrednih ideologa razvaline, a kukurikavci njezini pokrovitelji. Nije Vesna Pusić bezrazložno naglasila važnost prošlih izbora. Rekla je: »Radi se o budućnosti, govorimo o tome što će se učiti u školi, kakva povijest …«, Jutarnji list, 09.08.’15. U osnovi ove tvrdnje je teza ‘mi ili oni’.

Nema sumnje da je spomenuti kurikul već bio zgotovljen u trenutku kada je Vesna Pusić ovo apostrofirala, a s druge strane se čini da njezine objekcije nitko ne čita, možda ne shvaća ili ne uzima ozbiljno ili ih pak brzo zaboravlja. To se ponajprije odnosi na njezine oponente i političke suparnike s konzervativne strane koji su – ako nikad, onda sada – u prilici reći što misle o aktualnoj reformi školstva.

Reforma školstva – strateški cilj

Da je reforma školstva strateški cilj anarholiberalne i Milanovićeve sljedbe moglo se zaključiti već na prvoj sjednici Sabora na kojoj se potvrđivala nova Vlada. Što je bio povod žučnoj raspravi? Između ostalog i jedna točka u nacrtu programa nove Vlade u kojoj je naznačeno da pokrenuti proces kurikularne reforme treba zaustaviti i da je nužna revizija strategije i korekcija postojećih nedostataka. Do nedostatka bi se došlo – stoji u spomenutoj točki – detaljnom multidisciplinarnom rasčlambom s naglaskom na STEM područje uz sudjelovanje zainteresiranih dionika. (STEM: Science, Technology Engineering, Math.)

Mantre: reforma, kurikulum i ishodi

Neupućenim gledateljima prijenosa sjednice Sabora (a i zastupnicima u Saboru ) nije bilo jasno zbog čega je došlo do proloma ljutnje, pa i do bijesa, te negodovanja bivšeg ministra Željka Jovanovića a i ostalih novoizabranih zastupnika s lijevog sektora. Dan nakon sjednice Sabora u svom javnom nastupu nezadovoljstvo nije mogao suspregnuti ni koordinator Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić. Od tada pa do danas u medijskom su prostoru u opticaju tri mantre: reforma, kurikulum i ishodi. Kako to magično i veleučeno zvuči! Tko bi se usudio zapitati: što je to?

No, nije trebalo dugo čekati pa da u HRT-ovoj emisiji Treći element (28. siječnja) vidimo kako je Jokićeva reforma brdo papira u kojoj se osim ideoloških ispraznica i psihologiziranja s putnim nalozima, sendvičima i kojekakvim troškovnicima nije našlo ni jedno zrno soli. No, Jokić mudro šuti da je na ‘tu i takvu’ reformu potrošeno 12 milijuna kuna. U emisiji smo od akademika Paara doznali da u Jokićevoj ekspertnoj skupini od devet članova nema ni jednog praktičara iz škole niti znanstvenika iz područja fizike, kemije, biologije, matematike! Činjenica dovoljna da se CKR odmah zaustavi.

Javna rasprava

No, javna rasprava je krenula sama od sebe. Na tribini ‘Budućnost STEM područja u kontekstu cjelovite kurikularne reforme’ održane na PMF-u (1. ožujka) i na kojoj je sudjelovao i sam Jokić doznamo da je troje suradnika na reformi upravo iz područja fizike i matematike dalo svoje izdvojeno mišljenje (dr. Matko Glunčić, dr. Maja Majcen-Planinić, dr. Željka Milin-Šipuš). U obrazloženju su jasno rekli da se radi o kardinalnim nedostatcima reforme.

[Iz analize dr. Glunčića je bilo razvidno da predložena reforma potpuno ignorira rezultate PISA testova koji su bili provedeni u tri navrata: 2006., 2009., 2012. godine. Spomenuti testovi naime pokazuju da je znanje matematike i fizike naših petnaestogodišnjaka – porazno.]

Budući su bili izopćeni iz Budak-Jokićeve ekspertne skupine znanstvenici iz prirodoslovlja su imali debelih razloga uključiti se u javnu raspravu. U tome se smislu kao prilog javnoj raspravi svojom recenzijom očitovao i prof. emer. dr. sc. Miroslav Furić s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a na mrežnim stranicama PMF-a su objavljeni ‘zaključci’ Vijeća Fizičkog odsjeka PMF-a kojeg potpisuje prof. dr. sc. Hrvoje Buljan, pročelnik odsjeka.

Čitatelj Glunčićeve i Furićeve recenzije će zaključiti da je demijurzima reforme bilo od primarnog značaja reformirati društveno-humanističko područje kako bi mogli preko budućih naraštaja kroz predmete kao što su ‘građanski odgoj’ i ‘zdravstveni odgoj’, naravno i kroz povijest, te književnost i hrvatski jezik generirati svoju ideologiju.

Uz povijest, ali kakvu? Zar onu povijest u kojoj je došlo do ‘tragičnog rata’ za kojeg se ne zna ni kad je počeo ni tko ga otpočeo kako nas prof. Furić informira da piše u Jokićevoj knjizi ‘Science and Religion in Croatian Elementary Education’ (st. 31).

Novi kurikul povijesti za znanstvenike povjesničare je između ostalog sadržajno i koncepcijski neprihvatljiv, nemoguće ga je popravljati jer je u osnovi ‘zamjetno ideološko opredjeljenje (dr. Birin) osobito kad je riječ o novijoj hrvatskoj povijesti’. Za njih je neprihvatljivo (dr. Nazor) da se ‘nacionalna povijest sa sadašnjih 60 posto u novom kurikulumu smanjuje na 40 posto’. Nije li samo zbog te činjenice CKR trebalo zaustaviti?

Upravni odbor Društva hrvatskih književnika je prije dvadesetak dana razmatrao Prijedlog kurikula nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne i srednje škole i ocijenio ga je krajnje neprimjerenim i štetnim. Nije li i to bio dovoljan razlog da se CKR zaustavi?

Ali ne

O zaustavljanju reforme ni riječi. Mirela Lilek i Jutarnj list (od 18.04.) nas izvješćuju da je ‘dvojba o reformi školstva napokon riješena: »Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dalo je službenu potvrdu da u svibnju raspisuje javni poziv za sve osnovne i srednje škole koje žele sudjelovati u kurikularnoj reformi od ove jeseni. Ovom najavom ujedno je prekinut niz diskusija o tome misli li Vlada ozbiljno s reformom školstva«.

Voditelj skupine za provedbu reforme Boris Jokić imao je razloga slaviti jer je’ ministar Šustar odlučio krenuti u promjene’. I to koje! Reformu školstva koju je osmislila kukuriku vlast provest će Timov tim uz suglasnost Domoljubne koalicije.

U eksperimentu s djecom bi trebalo sudjelovati – piše novinarka Lilek – 60 škola, 48 osnovnih i 12 srednjih, a na natječaj bi se moglo javiti njih 300. No, kriterij odabira će biti da ‘nastavničko vijeće donese jednoglasnu odluku o sudjelovanju’, a ‘tražit će se i pristanak roditelja’. Eksperiment bi trebao početi na jesen, ali tko će odlučiti i kada da se eksperiment prekida ili nastavlja – nejasno je. Tko će utvrditi rezultate eksperimenta? To ministra Šustara nitko ni ne pita. A kada bi ga kojim slučajem i priupitao što bi mogao odgovoriti ako je on sam Prijedlogu reforme dao potporu bez ijedne riječi kritike.

Sumnje

Je li opravdano posumnjati da ministar Šustar uopće nije pročitao Prijedlog reforme? Kako god bilo, njegova vjerodostojnost i vjerodostojnost stranke koja ga je birala za ministra dolazi u pitanje.

Nije li u nacrtu programa nove Vlade u jednoj od točaka prezentiranih prije 100 dana bilo naznačeno da pokrenuti proces kurikularne reforme treba zaustaviti?

Što se u tih sto dana dogodilo?

Je li Domoljubna koalicija kapitulirala na ovom pitanju bojeći se novih provala bijesa dužnosnika prošle vlasti, je li po srijedi manjak argumenata, kriza vođenja ili pak strah od medijske harange? Ili možda samim ministarstvom obrazovanja kao i drugim ministarstvima još uvijek vlada kadar iz Milanovićeva i Sanaderova vremena?

Ivan M. Ban/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

CroElecto – Opći pad popularnosti političkih stranaka

Objavljeno

na

Objavio

Da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u kojoj je čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost bi bila oko 72 posto, odnosno angažman bi bio veći no proteklog mjeseca. No odmah valja istaknuti kako bi još veći no prošlog mjeseca bio broj birača koji do zadnjeg trenutka ne bi znali komu dati glas.

  • HDZ i Most u padu
  • Živi zid i SDP također u padu
  • Pola građana misli kako ne će doći do prijevremenih izbora
  • Vlada, prema uvjerenju uvjerljive većine, ne zna zaustaviti iseljavanje

 Agencija 2×1 komunikacije provela je ispitivanje javnog mnijenja o političkim preferencijama u politički turbulentnom svibnju, a rezultat poliičke krize u državi je – opći pad popularnosti političkih stranaka.

Naime, da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u kojoj je čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost bi bila oko 72 posto, odnosno angažman bi bio veći no proteklog mjeseca. No odmah valja istaknuti kako bi još veći no prošlog mjeseca bio broj birača koji do zadnjeg trenutka ne bi znali komu dati glas. Neodlučnih je ovaj mjesec čak 19,36 posto. Hrvatska demokratska zajednica i dalje je na prvome mjestu, nakon tzv. Istanbulske konvencije te afere s elektroničkom poštom mogli bi računati na 24,57 posto. Dodajmo da je pri samom svršetku istraživanja N1 televizija otkrila predizbornu vezu Andreja Plenkovića sa Šavorićevim uredom. Iako ga se teško može povezati s nedavnim aferama, SDP ne samo da nije uspio profitirati od HDZ-ova posrnuća, nego je nastavio s polaganim padom popularnosti, ovaj mjesec je na 20,69 posto. U mjesecu u kojem je Živi zid počeo nuditi svoje konkretne mjere za državu dogodio se i blagi pad njegova rejtinga. U odnosu na prošlomjesečnih 12.9%, ovaj mjesec bilježe osjetno manjih 11,08 posto. Ako je Andrej Plenković nešto uspio u aferi koja mu je odnijela i najdražu ministricu, onda je to skretanje pozornosti na ulogu Mosta u čitavoj priči s elektroničkom poštom. Most je zabilježio zapravo najznačajniji pad popularnosti u odnosu na protekli mjesec. Dovoljno je bilo da ga zataji tucet ispitanika pa da rezultat pokaže vrijednost gotovo tri boda manju – 6,94 posto. Peto mjesto sad već konstantno drže Neovisni za Hrvatsku, također s nešto manjim rezultatom no prošloga mjeseca – 3,87 posto. Stranka koja se smjestila između NHR-a i IDS-a (2%) je GLAS s postotkom 2,54. Iznad jedan posto još je tek HSS (1,2%), a od mnogobrojnih stranaka ispod jedan posto vrijedi istaknuti HSU (0,93%) te vladajući HNS koji se s 0,40% izjednačio s Hrastom.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović predvodi popis najpozitivnije doživljenih političara s 14,60 posto ispitanika. Iako narušenog postotka u odnosu na prošli mjesec, Andrej Plenković drugi je najpozitivnije doživljeni političar s 9,98 posto. Treći je Ivan Vilibor Sinčić s 5,96 posto.

Najnegativnije doživljeni političar je predsjednik Vlade Andrej Plenković kojeg je na to mjesto stavilo 26,51 posto ispitanika. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić drži drugo mjesto neslavnog popisa s 9,03 posto. Treće mjesto i ovaj mjesec pripada jednom od u zadnje vrijeme najglasnijih odvjetnika Vlade Miloradu Pupovcu (5,96%).

Kad je riječ o doživljaju rada ministara u Vladi, najznačajnija promjena svakako je ostavkom uvjetovan izostanak Martine Dalić s popisa najlošije ocijenjenih ministara. Najbolje je doživljen rad ministara: Tomislava Tolušića (10,85%), Gabrijele Žalac (5,86%), Zdravka Marića (5%), Gorana Marića (3,75%) te Tome Medveda (2,69%).

Najlošijim ispitanici smatraju rad ministara: Nade Murganić (9,70%), Milana Kujundžića (9,32%), Blaženke Divjak (5,67%), Marka Pavića (2,88%) te Nine Obuljen-Koržinek (2,11%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja. Na pitanje smatraju li kako će sam Andrej Plenković raspisati prijevremene izbore, većina ispitanika smatra kako je to malo vjerojatno, odnosno kako će trenutačna većina tražiti sve načine kako odraditi mandat do kraja. Da će Plenković raspisati prijevremene izbore smatra 18,54%, da ne će 50,53%, a neodlučnih je 30,84%.

Građani su vrlo pesimistični kad je riječ o zaustavljanju iseljavanja. Tek 10,37% smatra kako će Vladine reformske mjere zaustaviti iseljavanje. Čak 72,14% uvjereno je kako ono što je dosad ponuđeno nije dovoljno za zaustavljanje iseljavanja Hrvata, dok se preostali postotak ispitanika nije znao izjasniti.

Poklič „Za dom spremni!“ zakonom bi zabranilo 42,07% ispitanika, 39% smatra kako to nije potrebno, a 18,92% nije znalo što bi zapravo trebalo kad je riječ o zakonskom reguliranju te kovanice.

Prije osamnaest godina polupredsjednički politički sustav zamijenjen je parlamentarnim, odnosno otad predsjednik države ima znatno manje ovlasti, dočim vlada ima znatno veće. Predsjednika države biraju neposredno svi punoljetni hrvatski državljani u jednoj izbornoj jedinici, a kandidirati se može svaki punoljetni državljanin. Da bi trebalo pristupiti izmjenama načina odabira predsjednika države smatra 32,47%. Postojeći sustav zadovoljavajuć je 42,07%, a 25,46% ispitanika nije se moglo odlučiti.

Ispitanicima je postavljeno i pitanje koje se između ostalih u nešto drukčijem obliku nalazi i u referendumskoj inicijativi „Narod odlučuje“: „Trebaju li nacionalne manjine u Hrvatskom saboru izostati iz odlučivanja o parlamentarnoj većini?“ Rezultat je izuzetno zanimljiv. Naime, najveći je zapravo postotak onih koji se nisu željeli izjasniti – čak 34,77 posto ispitanika, a onih koji smatraju da manjinama treba, odnosno ne treba oduzeti tu mogućnost gotovo je jednak – 32,76% da manjine ne bi trebale odlučivati o većini i tek koji ispitanik manje (32,47%) da bi.

Ante Rašić/Kamenjar.com

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Analiza: Plenković sad zapravo tvrdi da je lani u samo par dana zaboravio lica i imena Grupe Borg s kojom se sastajao

Objavljeno

na

Objavio

Borg grupa, u kojoj su uz Martinu Dalić bili Ante Ramljak i Tomislav Matić iz tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Savjetovanje i Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, radila je na pripremi Lex Agrokora da bi taj posao bogato naplatili savjetničkim ugovorima u Agrokoru, otkrio je Index pišući o Aferi Hotmail.

Upravo je premijer Plenković “molio” buduće pisce Lex Agrokora da se s njim sastanu “vezano za temu na kojoj rade”. Evo kako o tom pozivu piše Martina Dalić 5. ožujka, piše Index.

“Premijer moli da sutra dodete u Vladu u 15:30 vezano uz temu na kojoj radimo. Nadam se da cete uspjeti”, napisala je Dalić. Poziv se nije odnosio samo na članove Borg grupe nego i na Zdravka Marića, ministra financija.

Nakon poziva Dalić, Korunić će poslati u prilogu “uradak”, a riječ o hodogramu aktivnosti iz kojeg je razvidno da ta grupa radi tajno za vladu. “Draga Martina, U prilogu naš uradak. Skrećemo pažnju na listu pitanja koju bismo htjeli uputiti firmi”, napisao je Korunić.

Na tom sastanku raspravljalo se o aktualnoj situaciji u Agrokoru, ali i o izlasku iz te situacije, odnosno budućem zakonu. Bio je to vrlo bitan sastanak, a upravo je zbog tog sastanka odvjetnik Boris Šavorić odgodio direktan let za London. U Veliku Britaniju ipak je otišao tog dana, ali preko Beča u 18:40 sati i to nakon sastanka s Plenkovićem.

“Da li mogu povesti svog kolegu od povjerenja partnera Tonija, kojeg svi znaju. Pa ako se rasprava odulji, da imate pravnu podršku”, napisao je Šavorić u mailu.

Toni iz Šavorićeva maila je odvjetnik Toni Smrček, tako da ne stoji još jedna Plenkovićeva tvrdnja da nije znao o detaljima angažiranja tog odvjetničkog ureda jer su na sastanku bila dva odvjetnika iz Šavorićeva ureda.

Drugi sastanak tjedan dana prije nego je vlada prihvatila Lex

Drugi sastanak Borg grupe s premijerom održan je 23. ožujka, tjedan dana prije nego što će Lex Agrokor biti usvojen na vladi. Pisanje Lex Agrokora u to se vrijeme već dobro “zahuktalo”, pisao jeIndex.

Plenković ne može reći da nije znao za angažman Grupe Borg

Naime, 12. travnja 2017. Ante Ramljak je javno predstavio svoje suradnike i njihov angažman nakon donošenja Lex Agrokora. Teško je povjerovati da ih premijer nije prepoznao nakon tri sastanka s njima. Mediji su prenijeli sastav:

Povjerenik za Agrokor Ante Ramljak odabrao je osam najbližih suradnika koji bi mu trebali pomoći stabilizaciji poslovanja Agrokora i izvlačenju koncerna iz krize.

U savjetničkom timu su Marko Delić i Branimir Bricelj iz tvrtke Alter Capital, Tomislav Matić iz Texo Managementa, za pravna pitanja angažiran je odvjetnički ured Šavorić i partneri, za komunikaciju Kristina Laco iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri, a iz samog Agrokora tu su Vladimir Bošnjak, Luka Cvitan i Anja Linić Sikavica.

BRANIMIR BRICELJ Spominjao se u kombinacijama i kao kandidat za vladina povjerenika u Agrokoru. Partner je u financijskoj tvrtki “Altera savjetovanje” i ima bogato iskustvo na području preuzimanja i spajanja, korporativnog upravljanja i restrukturiranja u različitim gospodarskim djelatnostima. Između ostalog, bio je voditelj razvoja u Plivi, a radio je u CA-IB-u gdje i Ante Ramljak.

MARKO DELIĆ Osnivač i partner u tvrtki “Altera savjetovanje” u području investicijskog bankarstva sa sjedištem u Zagrebu, usmjerene na pružanje usluga klijentima s područja Jugoistočne Europe. Prije osnivanja Altere, radio je kao direktor Deutsche bank za Centralnu Europu te u J.P. Morganu gdje je proveo 10 godina.

TOMISLAV MATIĆ Ramljakov partner iz tvrtke Texo Management koja se bavi pružanjem usluga financijskog savjetovanja prilikom prodaja, spajanja ili preuzimanja kompanija, te usluga financijskog i investicijskog konzaltinga. Radio je u Ministarstvu financija te u Quaestus fondu gdje je također radio i Ramljak.

VLADIMIR BOŠNJAK Radi u Agrokoru na poziciji izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala, na kojoj je prije njega radio sadašnji ministar financija Zdravko Marić. Bošnjak je bio direktor za ulaganja u bivšoj Hypo banci, a također je radio u CA-IB-u, investicijskoj banci, članici Bank Austria Groupa.

LUKA CVITAN Od 2011. radi u Agrokoru na poziciji menadžera za strategiju i tržišta kapitala. Prije toga radio je i školovao se u Velikoj Britaniji.

ANJA LINIĆ SIKAVICA Direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora. U koncernu radi od 2002. godine.

BORIS ŠAVORIĆ Za pravna pitanja povjerenik Agrokora angažirao je odvjetnički ured Šavorić i partneri. Ured pruža odvjetničke usluge u Hrvatskoj iz područja trgovačkog prava, tržišta kapitala, međunarodnih akvizicija i projekata razvoja nekretnina. Boris Šavorić bio je vođa odvjetničkih timova nekoliko važnih projekata i preuzimanja kompanija u Hrvatskoj, a nositelj je priznanja Svjetske Banke za rad i doprinos u Investing Across Borders.

KRISTINA LACO U timu Ante Ramljaka za komunikacijsku strategiju zadužena je Kristina Laco, direktorica i partnerica u Komunikacijskom uredu Colić, Laco i partneri. Laco je poznata komunikacijska stručnjakinja s bogatim iskustvom u savjetovanju menadžera domaćih i međunarodnih tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu, pisao je dnevnik.hr 12. travnja 2017. godine.

O tome je pisao i tportal i drugi mediji.

“Jedino problematično pitanje po meni je pitanje odabira podizvođača. Pozivam sve ljude o kojima se radi, a to su ljudi sa svojim poslovnim i ljudskim integritetom, neka naprave jednu gestu. Neka osim troškova i naknade koju je dobio Ante Ramljak vrate novac kompaniji.

Sve ono što smatraju da je suvišno i da odagnamo jednom za uvijek bilo kakvu logiku nekakvog ili nečijeg profiterstva koje samnom nema veze, niti me je itko pitao, niti sam znao tko će biti podizvođač, a još manje kolike će im biti naknade. I ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje Vlada i HDZ trpi štetu ili odgovara zbog te situacije. Ja se svaki dan budim miran i idem spavat miran i nemam nikakav problem i rado bi da se sve rasvjetli”, rekao je jučer Plenković, nakon više od godinu dana, a nakon što su svi saznali da se ekipa koja je pisala Lex Agrokor odmah nakon toga počela masno naplaćivati.

hrvatska-danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found