Pratite nas

Hrvatska

Ivan Miklenić: Što znači bojkot razgovora o boljitku Hrvatske?

Objavljeno

na

Dio medijskih poslenika još se uvijek nije pomirio s činjenicom da Hrvatska ima na čelu predsjednicu – koja dolazi iz formalno desnoga centra političkoga spektra i koja, što je puno važnije, ustraje u svom naumu da pokuša pridonijeti boljitku zemlje – pa se koriste svakom prilikom da bi je omalovažili i čak ponizili.

Dugo je to vidljivo po medijskom tretmanu koji joj se pruža, a u kojem je visoko pozicionirano podmetanje, konstruiranje, marginaliziranje, interpretiranje njezinih stajališta izvan stvarnoga konteksta i slično. Premda je dobro poznato da je većina medijskih stajališta u hrvatskom javnom prostoru uvelike ljevičarski sektaška, rezervirana prema stvarnom boljitku Hrvatske i njezinih građana, ipak iznenađuje da se nakon glorificiranja djela i lika prijašnjega predsjednika baš svaka ideja ili prijedlog nove predsjednice dočekuje na nož bez uvažavanja ikakvih objektivnih kriterija. Nije neobično da većina medijskih stajališta inklinira nekom od različitih oblika ljevičarenja, ali jest ne samo neobično, nego i potpuno neprihvatljivo da se pri tome ne uvažavaju nikakvi objektivni kriteriji ni poštivanje legitimne pluralnosti.

Svima vidljiv i vrlo raskrinkavajući primjer takvoga ponašanja medijskih djelatnika dogodio se uz poziv Predsjednice na sastanak prvih osoba dviju najjačih i najvažnijih političkih stranaka u utorak 14. travnja, na koji se predsjednik SDP-a nije odazvao. Čak se, koliko je poznato, nije ni ispričao. Smisao sastanka – a Predsjednica je objavila da se želi sastati s predstavnicima svih parlamentarnih stranaka – razgovor je o stanju u zemlji, kao i o idejama za društveni i gospodarski oporavak Hrvatske. Ako je išta urgentna, neizbježna i apsolutno nužna tema u sadašnjem hrvatskom povijesnom času, onda je upravo to ta tema, pa je zaista nevjerojatno da čovjek koji je izabran da u svom mandatu upravlja Hrvatskom odbija sudjelovati u razgovoru na tu temu. Više je nego politikantska i izjava predsjednika Hrvatskoga sabora izrečena na Hrvatskom radiju da »to nije forma koja je predviđena Ustavom«. Ponižavajuće je i za Hrvatski sabor kao instituciju što se njegov predsjednik na takav način dodvorava svomu stranačkomu šefu i pokušava braniti neobranjivo, odnosno opravdavati ono što se ne može opravdati.

Treba li uopće navoditi da je prvorazredni interes svakoga dobronamjernoga građanina u Hrvatskoj, i hrvatskoga društva i države kao cjeline, da nositelji najviših državnih i stranačkih funkcija zbiljski surađuju u služenju zajedničkomu općemu dobru, osobito u tako teškom društvenom i gospodarskom povijesnom trenutku zemlje? Treba li naše političare prisiliti da ponovno uzmu u ruke bonton ili treba li, nakon svih glorificiranja dijaloga i pregovaranja kao takvih, ponovno upozoravati na nužnost susretanja, razgovora i dogovora? Treba li zaista našim političarima ponovno otkrivati neizbježnost međusobnoga uvažavanja i uzajamnoga razmjenjivanja ideja i stajališta o sudbinski važnim pitanjima kao što je stvarno poticanje i pokretanje boljitka u Hrvatskoj? Ne otvara li bojkotiranje toga sastanka od predsjednika SDP-a sva ta pitanja, ali i još više nije li to politika kojoj nije cilj dobro ni boljitak Hrvatske, nego upravo suprotno, produbljivanje podjela i sprječavanje rješavanja nagomilanih problema? Ne nameće li svako medijsko opravdavanje takvoga ponašanja predsjednika SDP-a pitanje: čijem li dobru služi takvo stajalište medijskih djelatnika? Nije li siguran odgovor da ne služi dobru hrvatskoga društva, nacije ni građana?

Sve se to događalo upravo onoga dana kad su predstavnici Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a te ministar financija, povjereniku Europske komisije za ekonomske i financijske poslove obrazlagali nacrt plana reforma s mjerama štednje, izvršavajući na taj način domaću zadaću koju je Europska komisija zadala Vladi – koja je promjene trebala davno provesti jer je to najviši interes Hrvatske i hrvatskih građana. Potpredsjednik Vlade, već vrlo iskusan u širenju optimizma bez pokrića, priznao je nakon prezentiranja mjera da je europski povjerenik zatražio »određene korekcije« i »dodatni fiskalni napor«, što zapravo znači da Vlada ni na kraju svoga mandata nije sposobna ponuditi odgovarajuće rješenje. Nije li više nego neprihvatljivo za svako zdravo razumsko ponašanje da su se predstavnici Vlade morali u planu reforma obvezati »na poštivanje kriterija stručnosti pri odabiru uprava javnih poduzeća i načela transparentnosti cijeloga procesa«. Te potpredsjednikove riječi potvrđuju da sadašnjoj vladajućoj koaliciji sve do sada nije bilo važno da javnim poduzećima (tj. poduzećima u većinskom državnom vlasništvu) upravljaju stručne i sposobne osobe, nego joj je bilo važno da se baš u tim poduzećima uhljebe partijski poslušnici, politički podobnici i stranački zaslužnici – jer su ta poduzeća sve do sada tretirana kao plijen koji treba konzumirati nakon pobjede na izborima.

U tom je kontekstu više nego očito da je iznimno teško o boljitku Hrvatske i o idejama za društveni i gospodarski oporavak Hrvatske s Predsjednicom i predsjednikom druge najvažnije političke stranke razgovarati osobi koja više od tri godine svoga mandata nije ni pokušala poštivati kriterij stručnosti pri odabiru članova uprava javnih poduzeća. Štoviše kriterij sposobnosti nije bio poštivan ni za niz drugih važnih državnih i društvenih funkcija pa nije ni mogao izostati primjeren rezultat: Hrvatska u sve većim problemima. Ako to nije bio cilj vladajuće garniture, zašto njezin prvi čovjek ni sada, na kraju mandata, ne želi uopće razgovarati o boljitku Hrvatske? Što tek o sebi kažu medijski djelatnici koji pak to opravdavaju?

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Hrvatski kanaderi održavat će se europskim novcem

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRZ / M. Karačić

Pismo namjere o nastavku suradnje Ministarstva unutarnjih poslova RH i Europske komisije o uključivanju RH u Europski mehanizam civilne zaštite (RescEU) potpisano je u četvrtak, 23. svibnja 2019. u sjedištu Operativnog vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama, a potpisali su ga ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i povjerenik Europske komisije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides.

Riječ je o uspostavi prijelaznog mehanizma za civilnu zaštitu kojim Republika Hrvatska za ovogodišnju protupožarnu sezonu deklarira spremnost sudjelovanja dva protupožarna aviona Canadair CL-415 iz sastava Protupožarne eskadrile 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koja je smještena u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zeminiku, priopćio je MORH

Uz pismo namjere, potpisan je i Sporazum o izravnoj dodjeli europskih sredstava za kapacitete koje je RH deklarirala za RescEU snage.

Tom prigodom, ministar Božinović rekao je kako je RH prepoznata kao jedna od vodećih nacija u Europskoj uniji u području gašenja požara, kako zbog iskustva, tako i učinkovitosti. „Na razini RH objedinili smo sve sastavnice domovinske sigurnosti, a sada se taj sustav objedinjava u Europskoj uniji. Na vježbi ‘Sigurnost 2019’ pokazali smo kako imamo sjajan sustav djelovanja u kriznim situacijama, a sada smo u prilici našu spremnost i solidarnost pokazati i u drugim zemljama kojima zatreba pomoć“, istaknuo je Božinović.

“Veliko mi je zadovoljstvo biti danas ovdje u Splitu, jer je važan dan za civilnu zaštitu u Europi i Hrvatskoj. RescEU je sada stvarnost i jači i efikasniji europski sustav za odgovor na katastrofe”, naglasio je povjerenik Stylianides.

Svečanosti potpisivanja sporazuma između RH i Europske komisije, u ime Ministarstva obrane RH nazočio je brigadir Tomislav Kaštelan iz Uprave za obrambenu politiku, dok su u programu sudjelovale i dvije letačke posade Canadaira.

Zapovjednik Protupožarne eskadrile bojnik Tomislav Vacenovski istaknuo je kako su zračne protupožarne snage i do sada sudjelovale u pružanju pomoći u gašenju požara u drugim zemljama. „Imamo vrhunski osposobljene letačke protupožarne posade, iskusne i u međunarodnim operacijama, a za nas koji izravno sudjelujemo u gašenju požara važno što se stvaraju zakonski, logistički i svi drugi preduvjeti za brzo i efikasno djelovanje. Do sada smo uspješno branili Hrvatsku od požara, a siguran sam kako ćemo dati svoj doprinos i u obrani zemalja Europe od velikih požara i time doprinijeti sigurnosti njihovih stanovnika i imovine“, poručio je bojnik Vacenovski.

Ovim projektom EU uspostavlja dodatne kapacitete u cilju jačanja postojećih snaga za odgovor na nesreće i katastrofe, a koji bi se koristili nakon što se iskoriste svi nacionalni kapaciteti države koja traži pomoć.

U prijelaznom pripremnom razdoblju koje traje do 1. siječnja 2025. godine Europska komisija plaća do 75% troškova u vrijeme protupožarne sezone (sredina lipnja-kraj listopada) državama članicama koje svoje kapacitete stavljaju na raspolaganje, a dodatno se plaća i trošak uporabe snaga. Ostatak od 25% troškova podmiruje država vlasnica kapaciteta. U ovom razdoblju države članice samostalno odlučuju o slanju deklariranih snaga ovisno o požarnoj situaciji u državi.

Također, predviđeno je kako će za uspostavu budućih cjelovitih RescEU snaga EU pokrivati 80%-90% ukupnih procijenjenih troškova, a Odluku o upućivanju rescEU snaga zajednički bi donosile Europska komisija, država koja je zatražila pomoć te država koja je svoje sposobnosti stavila na raspolaganje u RescEU.

 

Plenković na vježbi ‘Sigurnost 19’: Sustav domovinske sigurnosti uspješno djeluje u kriznim situacijama

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: Vlada i dalje odlučna riješiti pitanje borbenih zrakoplova

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

Ministar obrane Damir Krstičević nakon usvajanja Godišnjeg izvješća o obrani u četvrtak je kazao da je Vlada i dalje odlučna riješiti strateško pitanje nabave borbenih zrakoplova te da o tome razgovara sa Švedskom i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Nakon što je na sjednici Vlade prihvaćeno Godišnje izvješće o obrani za prošlu godinu, Krstičević se osvrnuo na postignuto te je istaknuo da Vlada u svom mandatu sustavno i organizirano jača i modernizira Hrvatsku vojsku.

“Mislim da smo joj vratili sjaj iz Domovinskog rata, i mislim da se naši vojnici zaista dostojanstveno osjećaju”, kazao je nakon sjednice Vlade dodavši da je Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu poslije 28 godina vraćen zrakoplov Rudolfa Perešina.

Smatra i da je borbeno zrakoplovstvo potrebno Hrvatskoj i njenim budućim generacijama, te da će nabava borbenih zrakoplova biti ogroman tehnološki iskorak za HV.

Krstičević je potvrdio da se nakon propalih razgovora s Izraelom o nabavi borbenih zrakoplova, trenutno o tome razgovara sa SAD-om i Švedskom.

“Vlada je i dalje odlučna da osigura to strateški važno pitanje za državu. Kada budemo imali konkretne informacije, o tome ćemo pravovremeno obavijestiti hrvatsku javnost”, izjavio je.

Kazao je i da će se kod izbora najbolje ponude voditi “onim što je najbolje za Hrvatsku”, te da će nakon konkretnih ponuda od SAD-a i Švedske stručna skupina tako i odabrati.

Na novinarsko pitanje o tome kojoj je ponudi Vlada više sklona, Krstičević je odbio “špekulirati” o tome i kazao da “ima vremena”.

“Mi otprilike znamo i iz prvog pokušaja koje su cijene”, kazao je naglasivši da su u pokušaju s Izraelom, ali i na primjeru Bugarske i Slovačke koje su također nabavljale borbene avione, prikupljena potrebna iskustva te da je ključ da je Vlada odlučna riješiti to pitanje.

(Hina)

 

Kohorst: Hrvatska će odlučiti o tome koji tip zrakoplova želi, nadamo se da će to biti F-16

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati