Pratite nas

Hrvatska

Ivan Miklenić: Što znači bojkot razgovora o boljitku Hrvatske?

Objavljeno

na

Dio medijskih poslenika još se uvijek nije pomirio s činjenicom da Hrvatska ima na čelu predsjednicu – koja dolazi iz formalno desnoga centra političkoga spektra i koja, što je puno važnije, ustraje u svom naumu da pokuša pridonijeti boljitku zemlje – pa se koriste svakom prilikom da bi je omalovažili i čak ponizili.

Dugo je to vidljivo po medijskom tretmanu koji joj se pruža, a u kojem je visoko pozicionirano podmetanje, konstruiranje, marginaliziranje, interpretiranje njezinih stajališta izvan stvarnoga konteksta i slično. Premda je dobro poznato da je većina medijskih stajališta u hrvatskom javnom prostoru uvelike ljevičarski sektaška, rezervirana prema stvarnom boljitku Hrvatske i njezinih građana, ipak iznenađuje da se nakon glorificiranja djela i lika prijašnjega predsjednika baš svaka ideja ili prijedlog nove predsjednice dočekuje na nož bez uvažavanja ikakvih objektivnih kriterija. Nije neobično da većina medijskih stajališta inklinira nekom od različitih oblika ljevičarenja, ali jest ne samo neobično, nego i potpuno neprihvatljivo da se pri tome ne uvažavaju nikakvi objektivni kriteriji ni poštivanje legitimne pluralnosti.

Svima vidljiv i vrlo raskrinkavajući primjer takvoga ponašanja medijskih djelatnika dogodio se uz poziv Predsjednice na sastanak prvih osoba dviju najjačih i najvažnijih političkih stranaka u utorak 14. travnja, na koji se predsjednik SDP-a nije odazvao. Čak se, koliko je poznato, nije ni ispričao. Smisao sastanka – a Predsjednica je objavila da se želi sastati s predstavnicima svih parlamentarnih stranaka – razgovor je o stanju u zemlji, kao i o idejama za društveni i gospodarski oporavak Hrvatske. Ako je išta urgentna, neizbježna i apsolutno nužna tema u sadašnjem hrvatskom povijesnom času, onda je upravo to ta tema, pa je zaista nevjerojatno da čovjek koji je izabran da u svom mandatu upravlja Hrvatskom odbija sudjelovati u razgovoru na tu temu. Više je nego politikantska i izjava predsjednika Hrvatskoga sabora izrečena na Hrvatskom radiju da »to nije forma koja je predviđena Ustavom«. Ponižavajuće je i za Hrvatski sabor kao instituciju što se njegov predsjednik na takav način dodvorava svomu stranačkomu šefu i pokušava braniti neobranjivo, odnosno opravdavati ono što se ne može opravdati.

Treba li uopće navoditi da je prvorazredni interes svakoga dobronamjernoga građanina u Hrvatskoj, i hrvatskoga društva i države kao cjeline, da nositelji najviših državnih i stranačkih funkcija zbiljski surađuju u služenju zajedničkomu općemu dobru, osobito u tako teškom društvenom i gospodarskom povijesnom trenutku zemlje? Treba li naše političare prisiliti da ponovno uzmu u ruke bonton ili treba li, nakon svih glorificiranja dijaloga i pregovaranja kao takvih, ponovno upozoravati na nužnost susretanja, razgovora i dogovora? Treba li zaista našim političarima ponovno otkrivati neizbježnost međusobnoga uvažavanja i uzajamnoga razmjenjivanja ideja i stajališta o sudbinski važnim pitanjima kao što je stvarno poticanje i pokretanje boljitka u Hrvatskoj? Ne otvara li bojkotiranje toga sastanka od predsjednika SDP-a sva ta pitanja, ali i još više nije li to politika kojoj nije cilj dobro ni boljitak Hrvatske, nego upravo suprotno, produbljivanje podjela i sprječavanje rješavanja nagomilanih problema? Ne nameće li svako medijsko opravdavanje takvoga ponašanja predsjednika SDP-a pitanje: čijem li dobru služi takvo stajalište medijskih djelatnika? Nije li siguran odgovor da ne služi dobru hrvatskoga društva, nacije ni građana?

Sve se to događalo upravo onoga dana kad su predstavnici Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a te ministar financija, povjereniku Europske komisije za ekonomske i financijske poslove obrazlagali nacrt plana reforma s mjerama štednje, izvršavajući na taj način domaću zadaću koju je Europska komisija zadala Vladi – koja je promjene trebala davno provesti jer je to najviši interes Hrvatske i hrvatskih građana. Potpredsjednik Vlade, već vrlo iskusan u širenju optimizma bez pokrića, priznao je nakon prezentiranja mjera da je europski povjerenik zatražio »određene korekcije« i »dodatni fiskalni napor«, što zapravo znači da Vlada ni na kraju svoga mandata nije sposobna ponuditi odgovarajuće rješenje. Nije li više nego neprihvatljivo za svako zdravo razumsko ponašanje da su se predstavnici Vlade morali u planu reforma obvezati »na poštivanje kriterija stručnosti pri odabiru uprava javnih poduzeća i načela transparentnosti cijeloga procesa«. Te potpredsjednikove riječi potvrđuju da sadašnjoj vladajućoj koaliciji sve do sada nije bilo važno da javnim poduzećima (tj. poduzećima u većinskom državnom vlasništvu) upravljaju stručne i sposobne osobe, nego joj je bilo važno da se baš u tim poduzećima uhljebe partijski poslušnici, politički podobnici i stranački zaslužnici – jer su ta poduzeća sve do sada tretirana kao plijen koji treba konzumirati nakon pobjede na izborima.

U tom je kontekstu više nego očito da je iznimno teško o boljitku Hrvatske i o idejama za društveni i gospodarski oporavak Hrvatske s Predsjednicom i predsjednikom druge najvažnije političke stranke razgovarati osobi koja više od tri godine svoga mandata nije ni pokušala poštivati kriterij stručnosti pri odabiru članova uprava javnih poduzeća. Štoviše kriterij sposobnosti nije bio poštivan ni za niz drugih važnih državnih i društvenih funkcija pa nije ni mogao izostati primjeren rezultat: Hrvatska u sve većim problemima. Ako to nije bio cilj vladajuće garniture, zašto njezin prvi čovjek ni sada, na kraju mandata, ne želi uopće razgovarati o boljitku Hrvatske? Što tek o sebi kažu medijski djelatnici koji pak to opravdavaju?

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica održala sastanak s Ivanom Penavom

Objavljeno

na

Objavio

Ured predsjednice

Na poziv Predsjednice Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, u Uredu Predsjednice održan je sastanak s gradonačelnikom grada Vukovara Ivanom Penavom u povodu Odluke Ustavnog suda.

Svjesna osjetljivosti političke situacije u gradu Vukovaru, predsjednica Grabar-Kitarović smatra izuzetno važnim pružiti podršku gradonačelniku Penavi i građanima Vukovara koji već više od četvrt stoljeća trpe nepravdu nastalu neobjašnjivo sporim i neefikasnim djelovanjem institucija. To rezultira osjećajem nepravde, posebice među Vukovarkama, Vukovarcima i hrvatskim braniteljima koji su bili na braniku domovine i podnijeli najveću žrtvu u Domovinskom ratu, ali i među pripadnicima srpske zajednice koje se nepravedno stigmatizira.

Predsjednica Republike Hrvatske ne može komentirati odluku Ustavnog suda, ali skreće pozornost na članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji kaže kako se ta prava moraju tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.

Drži da u ovakvim uvjetima, kada se zapostavljaju temeljna ljudska prava, nisu učinjeni potrebni preduvjeti za širenje posebnih prava koji moraju postati demokratski standard u Hrvatskoj koja tome teži i suglasna je da ih je loše odgađati, međutim poziva na iste kriterije koji bi u konačnici rezultirali izjavom mjerodavnih tijela da se postupci protiv osumnjičenih za ratni zločin isto tako ne mogu odgađati u nedogled. Takav stav je zdrav preduvjet za uređene odnose temeljene na povjerenju većinskog naroda i pripadnika srpske nacionalne manjine, posebice u izranjavanom Vukovaru.

Republika Hrvatska mora posebno brinuti o Vukovaru, a dužnost je i obveza državnog vrha da zahtijeva rješavanje nepravde koju osjećaju stanovnici Vukovara. Neshvatljivo je da do danas nitko nije odgovarao za masakr u Borovu Selu, da nitko nije riješio pitanje 30 tisuća logoraša, nestalih… Kako ćemo to opravdati s ustavnog ali i moralnog aspekta?

„Zbog toga stav gradonačelnika Vukovara Ivana Penave ne mogu nazvati nepoštivanjem odluke Ustavnog suda, nego pozivom koji i osobno podržavam da napokon zatvorimo pitanja iz prošlosti i time pružimo iskrenu priliku budućnosti.

Ne želim razdvajanja ili sukobe među Hrvatima i Srbima, nego pozivam na strpljenje i obzir koji podrazumijeva prihvaćanje činjenice da Vukovar liječi svoje rane. Držim da je obveza državnih institucija što prije uložiti dodatni napor i pronaći najbolja rješenja koja neće izazivati napetosti i nepovjerenje među ljudima, nego upravo suprotno“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

 

Penava: Gdje su ustavna prava za silovane žene?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Grlić Radman: Čast mi je što sam predložen za šefa diplomacije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Gordan Grlić Radman, kandidat za novog ministra vanjskih i europskih poslova, prihvatio je ponuđenu dužnost jer mu je to čast, posebno kada se radi za domovinu koja mora biti složna u interesu Hrvatske i Europe.

Odmah po dolasku u Zagreb prije odlaska na sastanak u vladi, Grlić Radman je odgovarao na pitanja novinara pred Banskim dvorima.

“Kako ne bih prihvatio, ako mi je ponuđena i s druge strane mi je čast”, rekao je i otkrio da se u službu mlade hrvatske države stavio 1991. godine kada je proglašena neovisnost.

“Imali smo jaki emocionalni naboj”, (moja supruga i ja) i vratili smo se unatoč tome što smo “bili jako uspješni” u Švicarskoj, objasnio je.

Najvećim izazovom smatra skorašnje predsjedanje Hrvatske Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godini u čemu je “veliki optimist”.

“Ja volim izazove, a pogotovo kad nešto radite za domovinu”, rekao je Grlić Radman objasnivši da je diplomacija “plemenita disciplina”, pa tako i ciljevi i sredstva moraju biti plemeniti.

Karijerni diplomat Grlić Radman rekao je da je član HDZ-a “od prvih dana” i drži da je pri izboru premijer Andrej Plenković ocjenjivao njegovo iskustvo, radni kapacitet i intelektualni potencijal.

“Stvaranje države bilo je vezano uz HDZ”, rekao je no kao karijerni diplomat “navija za svih 11 igrača”.

U mandatu SDP-ove vlade Grlić Radman je bio imenovan za veleposlanika u Budimpešti.

Na pitanje je li pri njegovu izboru presudilo članstvo u HDZ-u ili diplomatsko iskustvo, vjeruje da je riječ o ovome drugome. Kazao je da je služio u Budimpešti, otvarao je cijelu diplomatsku i konzularnu mrežu u Švicarskoj.

Rekao je da ga je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao u Hrvatsku iz inozemstva gdje je bio predsjednik Hrvatske kulturne zajednice do 1989. Tada je predsjedniku Tuđmanu organizirao predavanje, rekao je i objasnio da su oni, Hrvati u Švicarskoj, u “Tuđmanu vidjeli čovjeka s vizijom” koji će ostvariti san o slobodnoj državi Hrvatskoj.

S dosadašnjom ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić dobro je surađivao i dodao da su svi zajedno lobirali za njezino imenovanje na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe. Očekuje da će jako dobro surađivati i s premijerom Plenkovićem i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

“Diplomat je onaj koji gradi mostove”, rekao je, a Hrvatska je relativno mala država i zato “moramo biti složni u tome kada je u pitanju zajednički interes” koji je “kompatibilan s europskim”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari