Pratite nas

Hrvatska

Ivan Miklenić: Što znači bojkot razgovora o boljitku Hrvatske?

Objavljeno

na

Dio medijskih poslenika još se uvijek nije pomirio s činjenicom da Hrvatska ima na čelu predsjednicu – koja dolazi iz formalno desnoga centra političkoga spektra i koja, što je puno važnije, ustraje u svom naumu da pokuša pridonijeti boljitku zemlje – pa se koriste svakom prilikom da bi je omalovažili i čak ponizili.

Dugo je to vidljivo po medijskom tretmanu koji joj se pruža, a u kojem je visoko pozicionirano podmetanje, konstruiranje, marginaliziranje, interpretiranje njezinih stajališta izvan stvarnoga konteksta i slično. Premda je dobro poznato da je većina medijskih stajališta u hrvatskom javnom prostoru uvelike ljevičarski sektaška, rezervirana prema stvarnom boljitku Hrvatske i njezinih građana, ipak iznenađuje da se nakon glorificiranja djela i lika prijašnjega predsjednika baš svaka ideja ili prijedlog nove predsjednice dočekuje na nož bez uvažavanja ikakvih objektivnih kriterija. Nije neobično da većina medijskih stajališta inklinira nekom od različitih oblika ljevičarenja, ali jest ne samo neobično, nego i potpuno neprihvatljivo da se pri tome ne uvažavaju nikakvi objektivni kriteriji ni poštivanje legitimne pluralnosti.

Svima vidljiv i vrlo raskrinkavajući primjer takvoga ponašanja medijskih djelatnika dogodio se uz poziv Predsjednice na sastanak prvih osoba dviju najjačih i najvažnijih političkih stranaka u utorak 14. travnja, na koji se predsjednik SDP-a nije odazvao. Čak se, koliko je poznato, nije ni ispričao. Smisao sastanka – a Predsjednica je objavila da se želi sastati s predstavnicima svih parlamentarnih stranaka – razgovor je o stanju u zemlji, kao i o idejama za društveni i gospodarski oporavak Hrvatske. Ako je išta urgentna, neizbježna i apsolutno nužna tema u sadašnjem hrvatskom povijesnom času, onda je upravo to ta tema, pa je zaista nevjerojatno da čovjek koji je izabran da u svom mandatu upravlja Hrvatskom odbija sudjelovati u razgovoru na tu temu. Više je nego politikantska i izjava predsjednika Hrvatskoga sabora izrečena na Hrvatskom radiju da »to nije forma koja je predviđena Ustavom«. Ponižavajuće je i za Hrvatski sabor kao instituciju što se njegov predsjednik na takav način dodvorava svomu stranačkomu šefu i pokušava braniti neobranjivo, odnosno opravdavati ono što se ne može opravdati.

Treba li uopće navoditi da je prvorazredni interes svakoga dobronamjernoga građanina u Hrvatskoj, i hrvatskoga društva i države kao cjeline, da nositelji najviših državnih i stranačkih funkcija zbiljski surađuju u služenju zajedničkomu općemu dobru, osobito u tako teškom društvenom i gospodarskom povijesnom trenutku zemlje? Treba li naše političare prisiliti da ponovno uzmu u ruke bonton ili treba li, nakon svih glorificiranja dijaloga i pregovaranja kao takvih, ponovno upozoravati na nužnost susretanja, razgovora i dogovora? Treba li zaista našim političarima ponovno otkrivati neizbježnost međusobnoga uvažavanja i uzajamnoga razmjenjivanja ideja i stajališta o sudbinski važnim pitanjima kao što je stvarno poticanje i pokretanje boljitka u Hrvatskoj? Ne otvara li bojkotiranje toga sastanka od predsjednika SDP-a sva ta pitanja, ali i još više nije li to politika kojoj nije cilj dobro ni boljitak Hrvatske, nego upravo suprotno, produbljivanje podjela i sprječavanje rješavanja nagomilanih problema? Ne nameće li svako medijsko opravdavanje takvoga ponašanja predsjednika SDP-a pitanje: čijem li dobru služi takvo stajalište medijskih djelatnika? Nije li siguran odgovor da ne služi dobru hrvatskoga društva, nacije ni građana?

Sve se to događalo upravo onoga dana kad su predstavnici Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a te ministar financija, povjereniku Europske komisije za ekonomske i financijske poslove obrazlagali nacrt plana reforma s mjerama štednje, izvršavajući na taj način domaću zadaću koju je Europska komisija zadala Vladi – koja je promjene trebala davno provesti jer je to najviši interes Hrvatske i hrvatskih građana. Potpredsjednik Vlade, već vrlo iskusan u širenju optimizma bez pokrića, priznao je nakon prezentiranja mjera da je europski povjerenik zatražio »određene korekcije« i »dodatni fiskalni napor«, što zapravo znači da Vlada ni na kraju svoga mandata nije sposobna ponuditi odgovarajuće rješenje. Nije li više nego neprihvatljivo za svako zdravo razumsko ponašanje da su se predstavnici Vlade morali u planu reforma obvezati »na poštivanje kriterija stručnosti pri odabiru uprava javnih poduzeća i načela transparentnosti cijeloga procesa«. Te potpredsjednikove riječi potvrđuju da sadašnjoj vladajućoj koaliciji sve do sada nije bilo važno da javnim poduzećima (tj. poduzećima u većinskom državnom vlasništvu) upravljaju stručne i sposobne osobe, nego joj je bilo važno da se baš u tim poduzećima uhljebe partijski poslušnici, politički podobnici i stranački zaslužnici – jer su ta poduzeća sve do sada tretirana kao plijen koji treba konzumirati nakon pobjede na izborima.

U tom je kontekstu više nego očito da je iznimno teško o boljitku Hrvatske i o idejama za društveni i gospodarski oporavak Hrvatske s Predsjednicom i predsjednikom druge najvažnije političke stranke razgovarati osobi koja više od tri godine svoga mandata nije ni pokušala poštivati kriterij stručnosti pri odabiru članova uprava javnih poduzeća. Štoviše kriterij sposobnosti nije bio poštivan ni za niz drugih važnih državnih i društvenih funkcija pa nije ni mogao izostati primjeren rezultat: Hrvatska u sve većim problemima. Ako to nije bio cilj vladajuće garniture, zašto njezin prvi čovjek ni sada, na kraju mandata, ne želi uopće razgovarati o boljitku Hrvatske? Što tek o sebi kažu medijski djelatnici koji pak to opravdavaju?

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Andrej Plenković obišao vojarnu 7. gardijske brigade Puma u Varaždinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

U sklopu posjeta Vlade Republike Hrvatske gradu Varaždinu, predsjednik Vlade Andrej Plenković sa suradnicima obišao je u srijedu, 20. veljače 2019. vojarnu 7. gardijske brigade Puma u Varaždinu.

Izaslanstvo Vlade u vojarni u Varaždinu dočekali su načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Mirko Šundov, posebni savjetnik Božo Kožul, glavni inspektor obrane general bojnik Slaven Zdilar, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general bojnik Siniša Jurković, zapovjednik Zapovjedništva za potporu general bojnik Mladen Fuzul uz zapovjednika i pripadnike 2. mehanizirane bojne Pume.

Izaslanstva su položila vijenac i zapalila svijeće u spomen kapelici poginulim i umrlim pripadnicima 7. gardijske brigade Puma, priopćio je MORH

Prilikom obilaska nove vojarne u Varaždinu, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-bojnik Siniša Jurković uz zapovjednika 2. mehanizirane bojne Pume bojnika Zlatka Iživkića, predsjednika Vlade upoznao je s aktivnostima te uvjetima života i rada pripadnika 2. mehanizirane bojne Pume.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo viđenim te uvjetima rada i života pripadnika Hrvatske vojske naglasivši kako će Vlada nastaviti s kontinuiranim i sustavnim ulaganjem u obranu.

Načelnik Glavnog stožera istaknuo je kako Vlada snažno podržava razvoj i modernizaciju Hrvatske vojske te shvaća važnost sustavnog ulaganja u obrambeni resor što je vidljivo u povećanju obrambenog proračuna u protekle dvije godine.

Podsjetimo, vojarna 7. gardijske brigade Puma u Varaždinu svečano je otvorena 20. prosinca 2018. godine, a nasljednici legendarnih Puma u Varaždin su stigli 18. prosinca 2018. hodnjom dugom 184 kilometara iz Našica.

Povratak Hrvatske vojske u gradove Sinj, Vukovar, Ploče, Varaždin i Pulu dio je koncepta novog operativnog razmještaja postrojbi Hrvatske vojske s ciljem povećanja sigurnosti svih područja Republike Hrvatske, poboljšanja standarda života, rada i obuke pripadnika Oružanih snaga te promicanja vojnog poziva i očuvanja vrijednosti Domovinskog rata.

Novi raspored postrojbi također će omogućiti stvaranje percepcije lokalnog stanovništva o prisutnosti Oružanih snaga kao važnog čimbenika sigurnosti i zaštite.

Uz predsjednika Vlade, obilasku vojarne u Varaždinu nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ministar uprave Lovro Kuščević, ministar gospodarstva Darko Horvat, potpredsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora Anđelko Stričak, gradonačelnik grada Varaždina Ivan Čehok, zapovjednik 7. gardijske brigade Puma brigadni general Željko Dvekar uz predstavnike braniteljskih udruga.

 

Foto: MORH / J. Kopi

Foto: MORH / J. Kopi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Komemoracija u povodu 25. obljetnice pogibije Damira Tomljanovića – Gavrana

Objavljeno

na

Objavio

Izvor: Hrvatski vojnik

Komemoracijom na grobu stožernog brigadira Damira Tomljanovića – Gavrana u Krivom Putu te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, u nedjelju, 17. veljače obilježena je 25. obljetnica njegove pogibije.

Junak Domovinskog rata Damir Tomljanović – Gavran poginuo je 17. veljače 1994. tijekom izviđanja na Velebitu. Počast su, uz članove Tomljanovićeve obitelji, odali su izaslanik predsjednice Republike i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, njezin savjetnik za branitelje Ante Deur, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, izaslanik predsjednika Vlade ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ general Mate Pađen, predstavnici braniteljskih udruga, lokalnih vlasti i drugi, priopćeno je iz Ministarstva obrane.

Okupljenima se obratio predsjednik Udruge veterana Tigrova Ilija Vučemilović Šimunović. “Punih 25 godina sastajemo se ovdje kako bismo mu se zahvalili za sve što je učinio za nas, našu djecu i našu domovinu. Hvala što to niste zaboravili”, rekao je Vučemilović.

U spomen na Tomljanovića Gavrana služena je misa u župnoj crkvi Majke Božje Snježne koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan.

Program oblilježavanja 25. obljetnice Tomljanovićeve pogibije nastavljen je kulturno-umjetničkim programom u školsko-sportskoj dvorani u Senju.

U sklopu obilježavanja obljetnice u petak, 15. veljače u dvorani Doma HV-a „Zvonimir“ pretpremijerno je bio prikazan dokumentarni film u kojem su o Tomljanoviću – Gavranu govorili njegovi suborci i članovi njegove obitelji.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. godine, pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje te potom 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993. kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade Tigrovi zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu. Poginuo je tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice u najvećim hrvatskim gradovima, trgovi, vojne škole, sportski tereni, memorijali, hodočašća, a posebna uspomena na njega čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu, navodi se u priopćenju Samostalne službe za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.

Foto: MORH / J. Kopi

(Hina)

 

Zauvijek ćeš ostati zapisan u hrvatskoj povijesti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari