Pratite nas

Hrvatska

Ivan Penava: Obnova Vodotornja kasni zbog stanja operative i grešaka na projektu

Objavljeno

na

Foto: Arhiva

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava u utorak je hrpom neistina ocijenio napise u dijelu medija da zbog njegove opstrukcije kasne radovi na obnovi vukovarskog Vodotornja, ističući da radovi kasne zbog stanja operative i grešaka na projektu.

Radovi na vukovarskom Vodotornju trebali su biti završeni do ovogodišnjega Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 18. studenoga, no daleko su od završetka, a Penava ocjenjuje da bi Vodotoranj, za čiju je obnovu osigurano oko 39 milijuna kuna, mogao biti završen do idućega Dana sjećanja.

Istaknuo je da radovi kasne zbog stanja operative i grešaka na projektu, te odbacio prozivke da je dovedena u pitanje transparentnost raspolaganja prikupljenim novcem za obnovu.

“Nakon glavnog projekta naručili smo i izvedbeni projekt kao još jedan razrađeniji, građevinsko-arhitektonski, a to smo tražili upravo da bi bili transparentni i mogli govoriti o rokovima obnove i cijeni“, rekao je Penava.

Istaknuo je kako je riječ o kompliciranom zahvatu obnove, te da je bilo poznato da će neke stavke zahtijevati “određene izmjene koje projektant realno nije mogao sagledati, primjerice poroznost same betonske strukture”.

Penava: Neke temeljne stvari projektant nije predvidio

Nažalost, rekao je Penava, bilo je i temeljnih stvari koje je projektant previdio, a na drugoj strani je izvođač sa svojim problemima, pa tako na Vodotornju nisu postavljeni kranovi, a ima i drugih problema s dinamikom radova.

Istaknuo je kako je grad kao investitor angažirao i projektanta i izvođača i nadzorni organ, “a zašto je u jednom trenutku Planum građenje na neprofesionalan način odlučio bez suglasnosti investitora dovesti medije i komunicirati s njima, to ostavljam profesionalnosti tvrtke“.

“Čuli smo izjave da se grad petlja. Grad se ne bi petljao da je projekt u redu, no on nije u redu. Uvjeravam vas da kao investitor nećemo dozvoliti da priča krene u pravcu koji nije transparentan i maksimalno racionalan u smislu potrošnje novca“, poručio je Penava.

Bamburač: Projekt obnove Vodotornja nije adekvatno napravljen

Đuro Bamburač, direktor vukovarske tvrtke Planum Građenje koja je angažirana na obnovi Vodotornja, ustvrdio je kako radovi kasne jer projekt obnove nije adekvatno napravljen, pa se tijekom izvođenja radova dodatno projektira što izvođaču stvara velike probleme.

Dodao je kako to novo projektiranje dovodi do izmjena, a time i novih financijskih pokazatelja, odnosno novih cijena koje on investitoru treba dokazati, “a sve skupa traje dugo pa se time i radovi produžuju”.

“Ne mogu ljudi iz gradske uprave koji nisu kvalificirani dolaziti na gradilište i davati rješenja, za to postoje kvalificirani i odgovorni ljudi”, istaknuo je Bamburač i dodao da su izloženi stalnim smetnjama i osporavanjima što za posljedicu ima usporavanje radova. (Hina)

 

Penava: Dani sjećanja trebaju proći dostojanstveno, a predsjednički kandidati biti suzdržani

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari