Ivan Selak objasnio ‘kako se to radi’

Da nije istina, umro bih od smijeha,

U ono neko moje vrijeme: ZMIN vidi cilj i duboko iznad Mađarske
Izvještava nadležno zapovjedništvo

Ono uzbunjuje dežurni dvojac
3 min i u zraku si, naravno obučen za noć i možeš noću, a ne kak uhljebi vele….

Stupas u vezu sa ČZN, ZOC sluša
Cilj ulazi u Hr zračni prostor, jer je uočen barem 80-90 km ranije ( što je skoro 8 do 9 min)
ČZN daje podatke, i dovodi te iza cilja

Cilj ide prema glavnom gradu, pilot čuje jasan signal zahvata ic r60 raketa
Obzirom da je neidentificiran, a na par minuta je od glavnog grada, odluka je “skidaj” a donosi je ZOC ili pilot, ako je ovaj prvi pod stresom, jer pilot nije plašljiv.

Pritisak na lijevo bojevo crveno dugme, rakete na salvo po dvije (da bude uvjerljivo)
Do Zagreba je još 2 min ili 23 km
Mission completed

To se tak radi gospodo, napisao je umirovljeni vojni pilot Ivan Selak, na facebooku.

Podsjetimo, u Zagrebu se sinoć, srušila letjelica koja je prije dolaska u naš zračni prostor preletjela još dvije NATO-ove zemlje.

Umirovljeni vojni pilot, Ivan Selak, komentirao je za N1 pad bespilotne letjelice u Zagrebu.

“Po svemu sudeći radi se o letjelici ruske proizvodnje, Tupoljev-141 Striži ili Vitez, koja je napravljena osamdesetih godina prošlog stoljeća. To nije borbena letjelica u smislu da nosi naoružanje, nego je to izviđačko-špijunska letjelica”, rekao je Selak.

“Apsolutno je došlo do propusta da ta letjelica u doba sukoba u Europi prođe jedno skoro 1000 kilometara i, eto, padne na naseljeno područje na glavni grad jedne države. Inače, što se tiče same letjelice, to baš i nije tako mala letjelica, ta letjelica je dužine kao što su dugački borbeni zrakoplovi. MiG, Rafale ili F-16 je tih dužina, a široka je oko četiri metra i prilično je brza. Ima turbo jet engine, a koristi booster raketni motor koji je lansira s kamiona i njena brzina je poprilična, to je brzina kao i mlaznog aviona kada leti, 800, 900 do 1000 kilometara. Dolet je oko 1000 kilometara. To je upravo udaljenost, preletjela je rumunjski pa mađarski pa naš prostor. Ovdje je pala”, rekao je Selak.

Istaknuo je da je letjelica pala zato što je ostala bez goriva. “Ustvari, ostala je možda koja litra goriva, koju motor ne može isisati iz rezervoara, a da je ostala bez goriva vidljivo je i po tome da prilikom pada nije došlo dalje do požara. Da je imala više goriva, garant bi na zemlji još gorilo”, rekao je naš umirovljeni pilot.

Na pitanje tko koristi takve letjelice, Selak je rekao da je Rusi ne koriste. “Prestali su je koristiti i Ukrajinci, međutim, Ukrajinci su, čini mi se 2014., praktično osposobili nekoliko tih letjelica i osposobili su nekoliko letjelica sličnih njima, koje su puno manjeg dometa. Čini mi se da je jedna srušena, da su je srušili ovi ruski separatisti, da je pala u Donbasu, ali to je manja letjelica, kraćeg dometa. Ovo je ipak veća letjelica i siguran sam da je koriste Ukrajinci, Rusi ne, jer imaju suvremenije, bolje, sofisticiranije i bolje opremljene letjelice koje imaju puno manji radarski odraz”, rekao je Selak.

Govoreći o radarskom odrazu, Selak je rekao da je letjelica u hrvatskom zračnom prostoru boravila osam ili devet minuta. “S obzirom da je letjela na 1300 metara, to nije mala visina, ne spada u red malih visina, trebala je biti praćena i može se vidjeti. Njen radarski odraz nije malen, bez obzira kako letjela. Zapanjen sam da je Mađari, u čijem je zračnom prostoru provela više vremena, nisu uočili. To nije propust ni Mađara ni Rumunja, a ni naš. Ne može netko tko radi na osmatračkom radaru na Sljemenu nazvati dežurni dvojac ili protuzračnu obranu i dignuti uzbunu, zna se kako ta procedura ide”, rekao je Selak.

Objasnio je i kako ide procedura u tom slučaju.

“NATO je glavni u odlučivanju što se događa ako nepoznata letjelica uđe u zračni prostor NATO-a. Dok sam ja još bio u sustavu, stvar je bila u zrakoplovnoj bazi Torrejon u Španjolskoj, koja koordinira i sprovodi sve te postupke i nadležna je za taj dio neba o kojem se sada radi. Slika sa svih radara se praktički linkuje iz Mađarske i Hrvatske na zapovjedno mjesto u Torrejonu, oni prate, vide i poduzimaju mjere, to jest, trebali bi. Onda ide alarmiranje sustava protuzračne obrane. Ili protuzračna obrana ili podizanje borbenih lovaca. U Mađarskoj bi to bili Grippen, u Rumunjskoj F-16, a kod nas je naš  ministar deklarirao da naši avioni ne mogu letjeti noću, a s obzirom da on zna daleko više od mene možemo li ili ne letjeti noću, mi noću ne letimo”, rekao je Selak.

Što vi mislite o ovoj temi?