Pratite nas

Politika

Ivan Šuker: Što bi bilo da premijer nije otišao u BiH?

Objavljeno

na

Usred rasprave o Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila u Saboru je u utorak ponovno zaiskrilo na temu prošlotjedne haške presude tzv. šestorki, položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i premijerovog posjeta BiH, nakon što je Božo Petrov zatražio stanku na tu temu.

U Saboru je i danas bilo burno. Potpredsjednik Sabora, Mostov Božo Petrov prozvao je vladajuće zbog odnosa prema Hrvatima u BiH. HDZ-ov Davor Šuker zastupnike je pitao što bi bilo da premijer Andrej Plenković nije otišao na sastanak u Mostaru.

Božo Petrov zatražio je stanku zbog aktualne političke situacije u zemlji. Predložio je da može govoriti odmah ako se zastupnici s tim slažu. No i Ivan Šuker (HDZ) zatražio je stanku iz istog razloga, piše dnevnik.hr

Nakon stanke Božo Petrov govorio je o posjetu premijera Plenkovića Mostaru i položaju Hrvata u BiH.

“Možda Andrej Plenković danas u posjetu BiH nešto i nauči. Možda bi bolje bilo reći, možda nešto i osjeti. Možda se dogodi čudo. Možda se netko usudi prići Andreju Plenkoviću pa mu kaže stvarno kako se osjećaju ljudi u BiH. Možda mu zazvoni u ušima patnja koju oni osjećaju, možda osjeti koliko se zapravo osjećaju ostavljeni. Ako nas povijest uči kako ćemo se provesti u budućnosti, onda od ovog PR posjeta neće biti nikakve koristi za hrvatski narod u BiH. Ali zato nećemo stati prozivati dok se ne pokrenete. Je li normalno da hrvatska vlast nema dugoročnu strategiju prema Hrvatima izvan RH?

Je li normalno da hrvatski Sabor i bitni politički akteri nemaju konsenzus o stavu prema Hrvatima i njihovu položaju izvan RH, pogotovo prema BiH? Je li normalno da se odnos prema Hrvatima izvar RH mijenja ovisno o tome tko je na vlasti? Je li normalno da zbog svega navedenoga nema jasnoga stava, nego sve završi na ispraznim riječima, floksulama ‘Hrvati u BiH, mi stojimo uz vas’? A oni u tom trenutku gledaju kako će se odseliti jer tamo izdaja manje peče.

Tamo na nekom drugom mjestu se ona ne osjeti jer ih ništa ne podsjeća na to. Ostavili ste ljude. Stjepan Mesić im je poručio da se okrenu prema Sarajevu, vi ste slali novinske članke, čak je nevjerojatno da će vam Hrvati u BiH reći, ako ne govore u kamere, da je SDP dok je bio na vlasti više napravio za njih nego HDZ.

Toliko koliko stojite uz njih. Ali jedno niste zaboravili, niste zaboravili svake 4 godine otići tamo i pokupiti glasove. Jeste li uopće svjesni kako je danas Hrvatima u BiH, jeste li svjesni moguće dalekosežnosti presude koja se dogodila neki dan za Hrvate u BiH?

Jeste li svjesni što će se dogoditi Hrvatima u BiH ako se ne izmijeni izborni zakon? Na kraju, jeste li svjesni da ne biste sjedili tu gdje sjedite da se ti ljudi nisu borili za Hrvatsku? Ja sam vas molio nakon posjeta BiH, molio članove kluba i HDZ-a i SDP-a da pripremimo zaključke, da napravimo tematsku sjednicu o položaju Hrvata u BiH, da napravimo konsenzus, dugoročnu politiku prema tim ljudima. Ništa nisam dobio nazad. Bio sam tada predsjednik Sabora. Ako već ja nisam potaknuo, hoće li vas generalova smrt potaknuti, hoćete li tada početi raditi.

Hoće li vas možda tjerati inat da ništa ne napravite zato što vas prozivamo. Pa niste nam ostavili drugu mogućnost. Niste. I zato ću vam ponoviti – Davor Božinović kad su se slali dokumenti u Haag bio je predstojnik Mesićeva ureda.

Gordan Jandroković bio je ministar vanjskih poslova, danas je predsjednik Sabora. Generale je predao Sanader, a tražio lociranje, uhićenje, transferiranje Šeks. Je li to način na koji stojite uz Hrvate u BiH?

Prijetite s govornice ljudima. U trenutku kada zastupnik Bulj s govornice jasno navede s izvora Wikileaksa, javno dostupnih svima, ovo za gospodina Jandrokovića da je radio protiv interesa Hrvata u BiH dok je bio ministar. On u tom trenutku s govornice govori ‘pazi što pričaš’. E, pa, nećemo paziti i nećemo stati dok se ne pokrenete jer je bilo dosta lijepih riječi, ne zaslužujete bolje dok se ne pokrenete.

Možete nakon mog govora doći i reći da ćete napraviti tematsku sjednicu o položaju Hrvata u BiH, sve možete, možete reći da je dosta tenzija, ali nećemo prestati s pritiskom dok se ne pokrenete. Dotad niste zaslužili lijepe riječi”, poručio je Petrov.

Ivan Šuker (HDZ) rekao je da se postavlja jedno ključno pitanje, a to je što bi bilo da premijer nije otišao u BiH.

“Kakvo bi onda bilo prozivanje? Ako ode, nije dobro. Što god napravi, nije dobro. Mislim da ova tema i odgovornost Hrvatske prema Hrvatima u BiH ne zaslužuje nikakvo političko prepucavanje. Jer svi mi koji smo i korijenima i rođenjem vezani za taj kraj dobro znamo što je zadnjih 50-ak godina snalazilo Hrvate u BiH.

I isto tako ne pada mi na pamet pobrajati što se napravilo, što je na određen način zaustavilo određene procese. Ja osobno mogu reći samo jednu stvar, a to je kampus u Mostaru, da je to nešto najvrijednije što se moglo napraviti za mlade Hrvate u BiH.

Druga stvar, to je jedino sveučilište u BiH. Sve ostalo su univerziteti. I nikada za ovom govornicom nisam skupljao političke poene, pa neću ni sada. Smatram da je odlazak gospodina Plenkovića nešto što je morao napraviti i s ljudske i s političke i s državničke strane. Morao je otići porazgovarati s političkim čimbenicima u BiH.

Naprosto je morao otići. A točno znamo što su politički čimbenici. S njim su i naši kolege zastupnici iz 11. izborne jedinice. Možemo li mi uopće znati što i u kojem smjeru je išao razgovor i gospodina Čovića i gospodina Plenkovića.

Možemo li znati u kojem je smjeru išao razgovor s braniteljima ili bilo s kim. Imamo li uopće pravo u ovom visokom domu licitirati na ovaj način. Mislim da nemamo”, rekao je Šuker i nastavio:

“Mislim da je odbor za Hrvate izvan Hrvatske u periodu dok ste vi bili predsjednik Sabora ponudio da uvrstite na dnevni red točku o položaju Hrvata u BiH. Ali nije mi bila namjera da ovo govorim da vas prozivam, ako to tako shvaćate, ja vam se ispričavam.

Htio sam to reći u kontekstu nečeg drugoga. Ja nikad neću uzeti za pravo da je briga o Hrvatima izvan Hrvatske meni veća nego vama ili bilo kome drugome. To se ne može mjeriti, to čovjek osjeća, vidi.

To što netko kaže da je napravljeno tada ovoliko ili onoliko, pustimo priču. Briga o Hrvatima izvan Hrvatske je između ostalog i Zakon o braniteljima. Tu smo mogli reći je li ono što je uvršteno OK ili ne. Zašto? Jer smo se 1991. rame uz rame borili da obranimo RH”, rekao je Šuker.

“Politički zadatak svih nas je da promoviramo samo istinu”, poručio je.

“Bitno je da oko temeljnih stvari budemo čvrsti kao jedan, kao stijena”, kaže Šuker.

Plenković: Posljednjih dana ovdje se vodi pravi rat, a nama treba mir na ovom prostoru

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Mario Karamatić: Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti

Objavljeno

na

Objavio

Zadarski List

– U Hrvatskoj je teško zamisliti gorčinu i mržnju koja prema Hrvatima dolazi od strane bošnjačkih predstavnika. Oni bi bilo kakav dogovor sa Srbima postigli samo da Hrvati nestanu. A koja je alternativa Dodiku, netko još gori od njega?, kazao je zastupnik u Domu naroda BiH Mario Karamatić i naveo da je danas u BiH na djelu politički islam i radikalni islam, a Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti.

Mladež Ogranka Matice hrvatske Zadar u suradnji s Odjelom za povijest Sveučilišta u Zadru organizirala je u petak zanimljivu javnu tribinu pod nazivom “Dejtonska ili građanska BiH: jučer, danas, sutra.” Na tribini o ovoj aktualnoj temi, održanoj u prepunoj sveučilišnoj Svečanoj dvorani, pokušali su se dati odgovori na neka od presudnih pitanja za budućnost susjedne države, posebno u svjetlu položaja Hrvata kao jednoga od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Iako je, naime, prema sporazumu iz Daytona BiH država tri jednakopravna konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba, dejtonski temelji ozbiljno se potkopavaju kad je u pitanju hrvatski narod čija se politička prava posljednja dva desetljeća sustavno krše, i čiji je broj u toj državi gotovo prepolovljen u odnosu na ratnu 1991. godinu. Najnoviji primjer jest izbor Željka Komšića koji je nedavno treći put izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka, a ne Hrvata.

Permanentno trenutno rješenje

Cilj ove tribine je, kako su naveli organizatori, osvijestili Hrvate u Hrvatskoj i u Zadru o teškom položaju bosanskohercegovačkih Hrvata, o procesu njihove sustavne političke marginalizacije od Daytona do danas. Hrvati u BiH su, kako je istaknuo zastupnik u Domu naroda BiH Mario Karamatić, od strane Bošnjaka preglasavani u svim predstavničkim tijelima zajedničke države, te ih uskoro u BiH više nitko neće ništa pitati jer ih neće imati tko predstavljati.

Tribina je obuhvatila tri izlaganja – povijesni dio vezan uz Dayton, odnosno sporazum o miru u BiH, potpisan 1995. u američkoj zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson kraj Daytona između bošnjačke, hrvatske i srpske (jugoslavenske) strane, a o čemu je govorio prof. dr. sc. Mladen Ančić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, koji je ujedno i član Vijeća za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima. O trenutačnoj situaciji u BiH, te s kojim se sve problemima Hrvati u toj zemlji suočavaju danas, izlagao je Mario Karamatić, dok je na istu temu, s naglaskom na nerazumijevanje problema Hrvata u BiH od strane hrvatskih vlasti govorio Marijan Knezović, student ekonomije u Zagrebu, politički aktivist i borac za prava Hrvata u BiH.

Prof. dr. sc. Mladen Ančić tako je ukratko podsjetio kako je, zašto i pod kojim okolnostima sklopljen Dejtonski sporazum, koje su namjere bile onih koji su ga kreirali i onih koji su ga potpisali, te kako se taj sporazum odražava na današnju situaciju.

– Sporazum iz Daytona kreirale su Sjedinjene Države i on je zaraćenim stranama nametnut. Ni danas ne znamo što je točno SAD želio njime postići, no od početka je bila jasna njihova puna potpora jednoj od zaraćenih strana – bošnjačkoj, tada muslimanskoj. Dayton je sklopljen tako da nitko nije dobio do kraja što je tražio i nitko nije do kraja izgubio, a logika sklapanja sporazuma bila je permanentno trenutno rješenje, po principu narodne izreke “drži vodu dok majstori odu”, kazao je profesor Ančić i naglasio da nakon Dejtonskog sporazuma glavni akteri u BiH nisu odstranjeni iz političkog života, i sve što su zgriješili u četiri ratne godine ostalo je nenaplaćeno i kao prijetnja viseći nad glavama. Akteri su, kazao je predavač, cijelo vrijeme bili ucijenjeni vlastitom prošlošću, te nisu mogli sklopiti neku vrstu domaćeg sporazuma.

– S druge strane, Republika Hrvatska u tom procesu dobila je garanciju svog potpunog suvereniteta, s time da se ne miješa u postupke u BiH, što se najbolje vidjelo u odnosu prema haškom suđenju šestorici Hrvata iz BiH, istaknuo je prof. dr. sc. Mladen Ančić i naglasio da je danas BiH ključni interes Hrvatske i sve dok to političke elite ne prepoznaju bit ćemo u problemu.

Hrvatska ne razumije odnose

Mario Karamatić osvrnuo se posebno na aktualno zgražanje koje je u Hrvatskoj od strane mnogih iskazano nazočnošću Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH i bivšeg člana Predsjedništva BiH na proslavi neustavnog Dana Republike Srpske u Banjoj Luci, te je istaknuo kako u Hrvatskoj vlada veliko nerazumijevanje kad su u pitanju odnosi Hrvata sa Srbima odnosno Bošnjacima.

– Najprije treba znati da bi se sastalo bilo koje tijelo vlasti moraju sjesti predstavnici sva tri naroda, a onaj tko ima legitimitet za nas je sugovornik. Brojke o protjerivanju Hrvata s područja Republike Srpske su u Hrvatskoj uglavnom poznate, pa se tako zna da je tijekom rata s tog teritorija protjerano 165.000 Hrvata, a nakon rata otišlo ih je 30.000. No, u Hrvatskoj je puno manje poznato da je s teritorija pod kontrolom Armije BiH u ratu protjerano 180.000 Hrvata, a još ih je 70.000 bilo prisiljeno napustiti Federaciju BiH, naveo je Karamatić brojke, te kazao kako se Hrvati i Srbi u BiH politički moraju približiti ako žele opstati.

– U Hrvatskoj je teško zamisliti gorčinu i mržnju koja prema Hrvatima dolazi od strane bošnjačkih predstavnika. Oni bi bilo kakav dogovor sa Srbima postigli samo da Hrvati nestanu. A koja je alternativa Dodiku, netko još gori od njega. Mektić ili Govedarica?, upitao je Karamatić, misleći na glavne oponente Miloradu Dodiku, ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića koji je rat proveo kao zamjenik zapovjednika policije u Prnjavoru, te ga se iz tog vremena povezuje i s ratnim zločinom, kao i na Vukotu Govedaricu, lidera SDS-a.

– Mi s nekime moramo razgovarati i neka nas zastupa i Muhamed ako su ga Hrvati izabrali, kazao je Karamatić i naveo da je danas u BiH na djelu politički islam i radikalni islam, a Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti. Od potpisivanja Daytona, istaknuo je još izlagač, Hrvati u BiH su praktično sami, a Republika Hrvatska ne samo da nam nije pomagala, nego nam je, kazao je Karamatić, bila i otežavajuća okolnosti.

– Sada je situacija ipak bolja, od Hrvatske imamo barem deklarativnu pomoć, a svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u nam uvijek na dispoziciji. Podržavaju nas i premijer Plenković i predsjednica Grabar-Kitarović, što nam daje nadu da će Hrvatska konačno, nakon godina u kojima nam je slala pakete s narodnom nošnjom i opancima, i politički stati iza nas, zaključio je Mario Karamatić.

S njegovom ocjenom sadašnje podrške RH Hrvatima u BiH nije se sasvim složio posljednji predavač na tribini Marijan Knezović. On je kazao da je po njemu i deklarativna podrška Hrvatske upitna, a Željka Komšića, za kojeg se, kako je naveo, u Hrvatskoj priprema teren i koji će danas sudjelovati kao gost u gledanoj emisiji na državnoj televiziji, Knezović je nazvao uzurpatorom jedne pozicije.  (Hana Radulić/zadarskilist.hr)

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Tajni sastanak Dalije Orešković i Zorana Milanovića!?

Objavljeno

na

Objavio

“Zoran Milanović i Dalija Orešković popili su ovih dana kavu daleko od očiju javnosti, doznajemo iz dobro obaviještenih izvora. Sastanak je znakovit i intrigantan jer je Dalija Orešković najavila da će se ozbiljno politički angažirati, a kako sada stvari stoje bivši premijer bi uskoro mogao objaviti svoju predsjedničku kandidaturu. Dvoje političara su očito “razmijenili mišljenja” o svojim političkim planovima, a vjerojatno su i ispipavali teren za moguću suradnju. Dalija Orešković je u više navrata izjavljivala da je ne zanima kandidatura za Pantovčak, ali se prometnula u jednog od najžešćih kritičara predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Prije nekoliko dana je izjavila da joj je glavni cilj da sadašnja predsjednica izgubi predsjedničke izbore koji se trebaju održati krajem ove godine”, piše Dražen Ćurić za teleskop.hr.

Zanimljivo je da je politički tajnik Mosta Nikola Grmoja u današnjem intervjuu za Teleskop optužio Daliju Orešković da “priprema teren za moguću Milanovićevu kandidaturu”.

“Milanović je nju postavio. Nije ona izabrana po Duhu Svetome na čelo Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. Od 133 kandidata Milanović je izabrao baš nju. Očito je ona bila u jako dobrim odnosima s Milanovićem, a sada on najavljuje kandidaturu za predsjednika. Zanimljivo je da Dalija Orešković govori da ona neće ići na te izbore i da je ti izbori ne zanimaju, ali kada nastupa u javnosti čini mi se da više kritizira Kolindu Grabar-Kitarović nego Plenkovića”, rekao je Grmoja za Teleskop. Također je podsjetio da je sudac Mislav Kolakušić Daliju Orešković nazvao „takozvani novi igrači”. “Očito želi reći da su to igrači nekih starih struktura”, zaključio je Grmoja.

“Milanović je sada puno bliže odluci o predsjedničkoj kandidaturi nego što je bio prije samo mjesec dana”, kaže za Teleskop neimenovani bliski suradnik Zorana Milanovića.

Crvena Dalija

“Na polju rušenja Karamarka trebalo je angažirati sve snage pa je tom cilju svoj nemali doprinos dala i Crvena Dalija – aktualna hrvatska politička protozvijezda”, podsjetio je dr. sc. Hrvoje Pende analizirajući tko stvara ‘femme fatale’ hrvatske ljevice.

“Nešto drugo, društveno značajno što je gđa. Orešković učinila, osim doprinosa političkom uništavanju Tomislava Karamarka, javnosti nije poznato. Doduše, pokušavala je narušiti integritet Kolinde Grabar- Kitarović kad je od nje tražila izvješće o cilju svojedobnog puta u SAD. Za razliku od potrebe da uđe u trag svakom koraku Kolinde Grabar-Kitarović u Americi, Crvena Dalija nije bila previše zainteresirana zašto je Zoran Milanović u jesen 2013. godine sletio službenim avionom na Krk, čak ni nakon izjava njegovih protokolarnih pratitelja koji su tada, na licu mjesta, novinarima zabranili snimanje premijera s obrazloženjem da je „u privatnom posjetu“.”, istaknuo je dr. sc. Pende.

Izvor: narod.hr/teleskop.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari