Pratite nas

Politika

Ivan Šuker: Što bi bilo da premijer nije otišao u BiH?

Objavljeno

na

Usred rasprave o Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila u Saboru je u utorak ponovno zaiskrilo na temu prošlotjedne haške presude tzv. šestorki, položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i premijerovog posjeta BiH, nakon što je Božo Petrov zatražio stanku na tu temu.

U Saboru je i danas bilo burno. Potpredsjednik Sabora, Mostov Božo Petrov prozvao je vladajuće zbog odnosa prema Hrvatima u BiH. HDZ-ov Davor Šuker zastupnike je pitao što bi bilo da premijer Andrej Plenković nije otišao na sastanak u Mostaru.

Božo Petrov zatražio je stanku zbog aktualne političke situacije u zemlji. Predložio je da može govoriti odmah ako se zastupnici s tim slažu. No i Ivan Šuker (HDZ) zatražio je stanku iz istog razloga, piše dnevnik.hr

Nakon stanke Božo Petrov govorio je o posjetu premijera Plenkovića Mostaru i položaju Hrvata u BiH.

“Možda Andrej Plenković danas u posjetu BiH nešto i nauči. Možda bi bolje bilo reći, možda nešto i osjeti. Možda se dogodi čudo. Možda se netko usudi prići Andreju Plenkoviću pa mu kaže stvarno kako se osjećaju ljudi u BiH. Možda mu zazvoni u ušima patnja koju oni osjećaju, možda osjeti koliko se zapravo osjećaju ostavljeni. Ako nas povijest uči kako ćemo se provesti u budućnosti, onda od ovog PR posjeta neće biti nikakve koristi za hrvatski narod u BiH. Ali zato nećemo stati prozivati dok se ne pokrenete. Je li normalno da hrvatska vlast nema dugoročnu strategiju prema Hrvatima izvan RH?

Je li normalno da hrvatski Sabor i bitni politički akteri nemaju konsenzus o stavu prema Hrvatima i njihovu položaju izvan RH, pogotovo prema BiH? Je li normalno da se odnos prema Hrvatima izvar RH mijenja ovisno o tome tko je na vlasti? Je li normalno da zbog svega navedenoga nema jasnoga stava, nego sve završi na ispraznim riječima, floksulama ‘Hrvati u BiH, mi stojimo uz vas’? A oni u tom trenutku gledaju kako će se odseliti jer tamo izdaja manje peče.

Tamo na nekom drugom mjestu se ona ne osjeti jer ih ništa ne podsjeća na to. Ostavili ste ljude. Stjepan Mesić im je poručio da se okrenu prema Sarajevu, vi ste slali novinske članke, čak je nevjerojatno da će vam Hrvati u BiH reći, ako ne govore u kamere, da je SDP dok je bio na vlasti više napravio za njih nego HDZ.

Toliko koliko stojite uz njih. Ali jedno niste zaboravili, niste zaboravili svake 4 godine otići tamo i pokupiti glasove. Jeste li uopće svjesni kako je danas Hrvatima u BiH, jeste li svjesni moguće dalekosežnosti presude koja se dogodila neki dan za Hrvate u BiH?

Jeste li svjesni što će se dogoditi Hrvatima u BiH ako se ne izmijeni izborni zakon? Na kraju, jeste li svjesni da ne biste sjedili tu gdje sjedite da se ti ljudi nisu borili za Hrvatsku? Ja sam vas molio nakon posjeta BiH, molio članove kluba i HDZ-a i SDP-a da pripremimo zaključke, da napravimo tematsku sjednicu o položaju Hrvata u BiH, da napravimo konsenzus, dugoročnu politiku prema tim ljudima. Ništa nisam dobio nazad. Bio sam tada predsjednik Sabora. Ako već ja nisam potaknuo, hoće li vas generalova smrt potaknuti, hoćete li tada početi raditi.

Hoće li vas možda tjerati inat da ništa ne napravite zato što vas prozivamo. Pa niste nam ostavili drugu mogućnost. Niste. I zato ću vam ponoviti – Davor Božinović kad su se slali dokumenti u Haag bio je predstojnik Mesićeva ureda.

Gordan Jandroković bio je ministar vanjskih poslova, danas je predsjednik Sabora. Generale je predao Sanader, a tražio lociranje, uhićenje, transferiranje Šeks. Je li to način na koji stojite uz Hrvate u BiH?

Prijetite s govornice ljudima. U trenutku kada zastupnik Bulj s govornice jasno navede s izvora Wikileaksa, javno dostupnih svima, ovo za gospodina Jandrokovića da je radio protiv interesa Hrvata u BiH dok je bio ministar. On u tom trenutku s govornice govori ‘pazi što pričaš’. E, pa, nećemo paziti i nećemo stati dok se ne pokrenete jer je bilo dosta lijepih riječi, ne zaslužujete bolje dok se ne pokrenete.

Možete nakon mog govora doći i reći da ćete napraviti tematsku sjednicu o položaju Hrvata u BiH, sve možete, možete reći da je dosta tenzija, ali nećemo prestati s pritiskom dok se ne pokrenete. Dotad niste zaslužili lijepe riječi”, poručio je Petrov.

Ivan Šuker (HDZ) rekao je da se postavlja jedno ključno pitanje, a to je što bi bilo da premijer nije otišao u BiH.

“Kakvo bi onda bilo prozivanje? Ako ode, nije dobro. Što god napravi, nije dobro. Mislim da ova tema i odgovornost Hrvatske prema Hrvatima u BiH ne zaslužuje nikakvo političko prepucavanje. Jer svi mi koji smo i korijenima i rođenjem vezani za taj kraj dobro znamo što je zadnjih 50-ak godina snalazilo Hrvate u BiH.

I isto tako ne pada mi na pamet pobrajati što se napravilo, što je na određen način zaustavilo određene procese. Ja osobno mogu reći samo jednu stvar, a to je kampus u Mostaru, da je to nešto najvrijednije što se moglo napraviti za mlade Hrvate u BiH.

Druga stvar, to je jedino sveučilište u BiH. Sve ostalo su univerziteti. I nikada za ovom govornicom nisam skupljao političke poene, pa neću ni sada. Smatram da je odlazak gospodina Plenkovića nešto što je morao napraviti i s ljudske i s političke i s državničke strane. Morao je otići porazgovarati s političkim čimbenicima u BiH.

Naprosto je morao otići. A točno znamo što su politički čimbenici. S njim su i naši kolege zastupnici iz 11. izborne jedinice. Možemo li mi uopće znati što i u kojem smjeru je išao razgovor i gospodina Čovića i gospodina Plenkovića.

Možemo li znati u kojem je smjeru išao razgovor s braniteljima ili bilo s kim. Imamo li uopće pravo u ovom visokom domu licitirati na ovaj način. Mislim da nemamo”, rekao je Šuker i nastavio:

“Mislim da je odbor za Hrvate izvan Hrvatske u periodu dok ste vi bili predsjednik Sabora ponudio da uvrstite na dnevni red točku o položaju Hrvata u BiH. Ali nije mi bila namjera da ovo govorim da vas prozivam, ako to tako shvaćate, ja vam se ispričavam.

Htio sam to reći u kontekstu nečeg drugoga. Ja nikad neću uzeti za pravo da je briga o Hrvatima izvan Hrvatske meni veća nego vama ili bilo kome drugome. To se ne može mjeriti, to čovjek osjeća, vidi.

To što netko kaže da je napravljeno tada ovoliko ili onoliko, pustimo priču. Briga o Hrvatima izvan Hrvatske je između ostalog i Zakon o braniteljima. Tu smo mogli reći je li ono što je uvršteno OK ili ne. Zašto? Jer smo se 1991. rame uz rame borili da obranimo RH”, rekao je Šuker.

“Politički zadatak svih nas je da promoviramo samo istinu”, poručio je.

“Bitno je da oko temeljnih stvari budemo čvrsti kao jedan, kao stijena”, kaže Šuker.

Plenković: Posljednjih dana ovdje se vodi pravi rat, a nama treba mir na ovom prostoru

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HDZ BiH će danas predstavit rezultate rada

Objavljeno

na

Objavio

Na današnjem zasjedanju Predsjedništva HDZ-a BiH i stranačkoj klauzuri na Kupresu čelništvo stranke osvrnuti će se na izborni program, tzv. bijelu knjigu i izvršenje izbornog programa u četverogodišnjem mandatu koji je na izmaku, piše Večernji list BiH.

Kako se navodi u dokumentu koji bi danas trebao biti usvojen, HDZ BiH, kao politički odgovorna i najvažnija politička stranka Hrvata u BiH, na temelju iskazane i dokazane vjerodostojnosti ulazi u novi politički mandat i izborni ciklus.

Povjerenje Hrvata, kako se ističe, neće tražiti na temelju postignutog, nego će HDZ BiH sa svojim koalicijskim partnerima okupljenima u zajedništvu HNS-a za mjesec dana ponuditi izborni program koji će biti okrenut razvoju i opstanku.

Analiza izvršenoga

Izborni program HDZ-a BiH 2014. nosio je naziv “Hrvatski odgovor”. To je bila politička platforma za zaustavljanje pokušaja političkog, ustavnog i društvenog demontiranja Hrvata iz političkog i društvenog života u BiH i jačanje pozicije Hrvata u svim segmentima društvenog života u Bosni i Hercegovini. Zbog naglašenih procesa koji su imali za cilj marginalizaciju Hrvata u BiH kao političkog naroda i zbog brojnih nastojanja derogiranja ustavne pozicije, političko vodstvo HDZ-a BiH “Ustavne promjene” postavilo je kao prvu točku programa naglašavajući važnost rješavanja hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH.

– Iako brojne međunarodne inicijative za promjenom Ustava nisu dale konkretne rezultate, uspjeh hrvatskog političkog vodstva je u tome da je “hrvatsko pitanje” i njegova ustavna i politička pozicija postavljena visoka kao agenda ne samo domaće nego i europske politike. Ustavne promjene su ostale kao kontinuitet politika i bit će nastavljene u novom političkom mandatu, navodi se u dokumentu.

Stranačko rukovodstvo će analizirati i provedbu ostalih stranačkih prioriteta u četverogodišnjem mandatu, a oni su bili vezani uz hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata, gospodarski rast i razvoj, socijalnu politiku i brigu za zdravlje te jezik, kulturu i obrazovanje, kao i vladavinu prava, borbu protiv kriminala i korupcije te konačno europske i euroatlantske integracije. U svim ovim oblastima, odnosno stranačkim prioritetima, zaključeno je, ostvareni su značajni rezultati od 2014. do 2018. godine.

“Bijela knjiga” naziv je dokumenta tj. analize izvršenja izbornog programa HDZ-a BiH za mandatno razdoblje 2014. – 2018. HDZ BiH je, kako se ističe, odgovorna politička stranka koja traži povjerenje ne samo na temelju izražene povijesne odgovornosti, nego i na temelju vizije boljeg života i jake političke pozicije Hrvata u BiH.

– Iz duboke odgovornosti prema svom narodu, HDZ BiH uradio je dubinsku analizu obećanja i postignutih rezultata. Analiza je obuhvatila sve segmente političkog predstavništva Hrvata u institucijama od države do općine. Ne želimo ući u novi izborni proces bez jasnih pokazatelja jesmo li bili vjerodostojni i dostojni povjerenja svoga naroda – navode iz HDZ-a. Analiza rada uokvirena je u “bijelu knjigu” i sadrži oko 500 stranica teksta tj. ostvarenih rezultata. Iščitavajući ovu analizu može se doći do nekoliko vrlo jasnih zaključaka.

Politički ambijent

Tako se zaključuje da se realizacija stranačkog političkog programa odvijala u vrlo dinamičnom i često nesigurnom političkom i društvenom okruženju koje su kreirali pojedini politički centri na koje je bilo teško ili nemoguće utjecati.

Nadalje, sagledavajući rad političkih predstavnika HDZ-a BiH u državnim i entitetskim institucijama, kao i rad hrvatskog člana Predsjedništva BiH, jasno je vidljivo da je stranačka politika bila izrazito proaktivna. To podrazumijeva da je HDZ BiH bio predlagač promjena i inicijativa koje su imale za cilj realizaciju stranačkih političkih ciljeva, ali i jačanje svih razina vlasti i države BiH. Rezultati iz “bijele knjige” ukazuju na značajne uspjehe u realizaciji zacrtanih ciljeva na svim razinama vlasti.

Na pojedinim područjima program je ostvaren ne 100 posto nego 150, pa i 200 posto – navodi se u dokumentu, analizi koja će danas biti prezentirana. Analiza “bijele knjige” pokazuje da postoje područja koja su neizvršena, ali ne zato što nije bilo napora i želje, nego zato što su ta područja života stvar kontinuiteta i za koje ne znači ništa jedan izborni ciklus.

No, u cijelosti, zaključuje se, “bijela knjiga” potvrđuje da je politika HDZ-a BiH vjerodostojna politika na rezultatima, pristupu i dosljednosti. U tom kontekstu u HDZ-u BiH smatraju da su u prošle četiri godine ostvarili sve ono što je bilo moguće u političkom i društvenom ambijentu BiH. •

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Borjana Krišto: Jučer smo učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH

Objavljeno

na

Objavio

bariša čolak Borjana Krišto
FENA

“Bošnjačka politička elita vrši pravno nasilje nad Ustavom BiH, ustavno-pravnim poretkom i gotovo svim institucijama”, kazala je za Dnevnik.ba Borjana Krišto, dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana. Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Time je zapravo propao entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i njene institucije.

Krišto smatra kako su se Lidija Bradara (HDZ BiH) predsjedateljica i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH koristili ustavnim mogućnostima i Poslovnikom o radu federalnog Doma naroda.

“Iskoristili su ustavne mogućnosti i sredstava kada je u pitanju zaštita interesa. Nema tu ništa sporno i problematično”, kazala je Krišto.

Tvrdi i kako su jučer u federalnom Domu naroda spriječili entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i pravno nasilje nad Hrvatima u BiH.

“Mislim da smo jučer učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH s obzirom na političke i protupravne namjere bošnjačkih stranaka. Zato je ovolika panika i histerija. Spriječeno je pravno nasilje nad Ustavom FBiH, Ustavom BiH i Hrvatima u BiH”, istaknula je Krišto.

Krišto je napomenula i kako je dopredsjedatelj federalnog Doma naroda, Drago Puzigaća (SNSD) iskoristio mogućnosti koje mu pružaju Poslovnik o radu Federalnog Doma naroda i Ustav.

“Prijetnje, sila, nasilje i ucjene – to bi ukratko bili potezi bošnjačke političke elite zadnjih mjeseci nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić”, zaključila je Krišto, prenosi HMS.

Bošnjačka politička elita nije u stanju prihvatiti da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, rekao je za Bariša Čolak, dopredsjedatelj Državnog Doma naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS BiH.

“Zanimljivo je da oni koji su tražili sjednicu naposljetku nisu došli. Bradara i Puzigaća su iskoristili ustavne mogućnost, a to što bošnjačke stranke nisu u stanju prihvatiti politički poraz, to je nešto sasvim drugo”, rekao je Čolak.

Voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH smatra kako i dalje ostaje problem Izbornog zakona BiH i da je Parlamentarna skupština BiH mjesto gdje se ovaj problem može riješiti u skladu s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

“Mogu se izjasniti o izjavi presjedateljice i jednog dopredsjedatelja po posebnom postupku, ali zato također treba natpolovična većina u svakom od Klubova konstitutivnih naroda, ali ni to neće proći”, rekao je Čolak.

Osvrnuo se i na izjave bošnjačke medijske i političke javnosti koja je Klub Hrvata optužila za opstrukciju i teze da su Milorad Dodik i Dragan Čović stvorili kaos.

“To je klasična zamjena teza. Otrcane izjave i fraze. Riječ o nespremnosti da se prihvati činjenično stanje i ustavno-pravna realnost. Koristiti Ustav BiH i Ustav FBiH nije pogrešno, naprotiv, ali sada se to interpretira kako kome paše”, smatra Čolak.

Napomenuo je i kako bi se problemi u BiH lakše i brže riješavali kada bi lideri većih stranaka bili u dobrim odnosima kakvim su Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

“Zar ima nešto u loše dobrim odnosima Čovića i Dodika? Kamo sreće da su dobri odnosi svih lidera. Lakše bismo brojne probleme riješili”, izjavio je Čolak.

Istaknuo je i kako bošnjačka politička elita godinama od FBiH stvara unitarni dominantno bošnjački enitet te da se sada to više i ne krije.

“Pa pogledajte samo izjave. Bošnjački političari mahom govore o nekakvim ‘većinama’ i ‘manjinama’. Pa ti termini ne odgovaraju ustavnoj i životnoj realnosti u BiH. Nisu u stanju prihvatiti da su i Hrvati konstitutivan narod u BiH”, rekao je Čolak.

Čolak, također, smatra kako bošnjački političari ne žele prihvatiti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i da je sav problem u tome.

“Odluka im ne odgovara, ne žele prihvatiti legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda jer će im to onemogućiti dominaciju. Žele imati većinski paket dionica u FBiH – aposlutna kontrola nad svima, a posebice u federalnom Domu naroda”, izjavio je Čolak.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana.

Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF, Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese.

U tom slučaju prema Ustavu i Poslovniku za usvajanje Zakona bilo je potrebno osigurati glasove većine izaslanike Doma naroda koja bi uključivala i većinu u svakom od nacionalnih klubova. Kako Bošnjaci nemaju većinu u hrvatskom klubu odbili su doći na sjednicu koju su sami inicirali./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari