Pratite nas

Komentar

IVAN TEPEŠ: Izjava ‘Velika Srbija je besmrtna’ je novi poziv na osvajanje hrvatskog teritorija

Objavljeno

na

Prvi potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš komentirao je za portal Direktno.hr sramotnu oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju.

[ad id=”93788″]

Velika Srbija je politički projekt, a ne zločinački – kaže Haški sud. Je li to sad legalno?

“Ova izjava da je ‘Velika Srbija’ besmrtna, sada nakon presude Vojislavu Šešelju, za nas Hrvate je novi znak za uzbunu. Tražimo zajedništvo svih hrvatskih političkih stranaka jer je izjava ‘Velika Srbija je besmrtna’ novi poziv na osvajanje hrvatskog teritorija. ‘Velika Srbija’ znači i Virovitica , Karlovac, Karlobag. Ne možemo ostati imuni na to. Naš odgovor je zajedništvo. Ako se Vučić i Nikolić, koji su bili prvi suradnici Vojislava Šešelja za vrijeme rata, javno ne distanciraju od te izjave i javno ne kažu da je taj projekt ‘Velike Srbije’ gotov i da im više nikad neće past na pamet osvajanje granica Virovitica-Karlovac-Karlobag, mi moramo zablokirati njihov ulazak u EU. To je jedini mehanizam koji mi trenutno imamo. Nakon sramotne presude iz Haaga, njegova tiskovna konferencija i ono što je izrekao nas vraća u te devedesete, njegove slavodobitne izjave. Meni je pogotovo u ušima zazvonila ta izjava ‘Projekt Velike Srbije je besmrtan’. To je jasno zvono na uzbunu”, kazao je Tepeš.

Dio iz presude je i da su ‘četnici legalno regrutirani u JNA’.

“Ta presuda je nepravomoćna, nadam se da će i tužiteljstvo, a i naše Ministarstvo pravosuđa, kao i kolege iz BiH, dati sve od sebe da ta odluka, kada bude pravomoćna, bude potpuno drugačija i da on bude osuđen. Bez obzira na presudu ostaju povijesne činjenice! Povijesne činjenice su da su se regrutirali dobrovoljci koji su onda sijali smrt, vršili zločine po Republici Hrvatskoj. To ne može nikakav sud osporiti. Zato je meni simptomatično ono što je Šešelj danas izjavio, ako se pozorno slušalo, da je s pravnog aspekta jedino moguće to što je danas presuđeno. Nije bezveze on rekao ‘s pravnog aspekta’ jer sa svih drugih aspekata, od moralnog preko povijesnog aspekta, političke odgovornosti, on je u potpunosti kriv. On zna da se ono što mu se stavlja na teret ne može dokazati. Ta današnja presuda može s pravnog aspekta biti takva kakva je, ali s moralnog, političkog aspekta – zna se što je Šešelj radio. Postoji niz video zapisa, od govora u Jagodnjaku, preko onog u zadarskom zaleđu”, rekao je Ivan Tepeš.

A ipak, sud kaže da je on samo ‘bodrio četnike na obranu tradicionalno srpskih teritorija’…

“U današnje vrijeme takva izjava je dosta opasna! Kada smo u Hrvatskoj svjedoci da se puno manje opasniji rječnik karakterizira kao govor mržnje, u 2016.-oj slati poruku da je takav rječnik dopustiv za dizanje morala, pa to je dno dna! To je neobranjivo. Ne možete dizati moral tako da pozivate na klanje drugih, u drugoj državi. Ne smijemo zaboraviti da nismo mi napadali Srbiju, ovo je bilo agresorski. On je bio učesnik agresije. Smatramo ga, uz Slobodana Miloševića, najvećim krvnikom koji je odgovoran za ratove i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini”, zaključio je Tepeš.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Davor Dijanović: Vojska EU-a kao projekt Sjedinjenih Europskih Država

Objavljeno

na

Objavio

Projekt vojske Europske unije

U nedavnom govoru o stanju Europske unije u Europskom parlamentu njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je kako su prošla vremena u kojima smo se bezrezervno uzdali u druge. „Ako želimo preživjeti kao zajednica moramo uzeti svoju sudbinu u ruke“ – dodala je Merkel i založila se za stvaranje „zajedničke europske vojske“ koja bi svijetu pokazala da „među europskim zemljama više nikad ne će biti rata“. Ta vojska ne bi bila protiv NATO-a, nego bi se radilo o dopuni NATO-a.

Za stvaranje vojske EU-a založio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Pred nekoliko dana on je također pozvao na uspostavu vojske EU-a, tvrdeći kako je ona potrebna za zaštitu od Kine, Rusije, ali čak i SAD-a. „Nećemo zaštititi Europljane ako ne uvedemo pravu europsku vojsku“ – dodao je.

Trump i Putin o EU vojsci

Macronov poziv na uspostavu EU vojske nije naišao na dobar prijam kod američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je poziv na stvaranje vojske kojom bi EU zaštitila sebe od mogućih neprijatelja, uključujući i SAD, nazvao „vrlo uvredljivim“. „Možda bi Europa prvo trebala platiti svoj pošteni dio za NATO koji uvelike subvencionira SAD“ – dodao je Trump.

Najavu osnivanja EU vojske komentirao je i čelnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je pozdravio ideju jačanja napora EU-a glede obrane koja može ojačati i NATO savez. Upozorio je, međutim, da veći europski trud glede jačanja obrane ne bi smio razarati jačinu „transatlantske veze.“

Odluku o stvaranju vojske EU-a komentirao je i ruski predsjednik Vladimir Putin koji smatra da je Macronov koncept europske vojske „pozitivan“ za višepolaran svijet. „Europa je moćni ekonomski entitet, moćna ekonomska unija i sasvim je prirodno da želi svoju neovisnost, samodostatnost i suverenitet glede obrane i sigurnosti“. Naravno, ne gledaju svi u Rusiji na ovu ideju blagonaklono, pa tako pojedini ruski analitičari izražavaju bojazan da bi u budućnosti udruženoj vojsci NATO-a i EU-a mogla postati napamet ideja zajedničkog napada na Rusiju, a kao “preventiva“ protiv navodne ruske ekspanzionističke politike.

Narativ o opasnosti od ruskog ekspanzionizma, danas često prisutan kod političara u Bruxellesu i Washingtonu, nije od jučer. Sljedeće godine bit će sto godina od izlaska knjige „Demokratski ideali i stvarnost“ engleskog geopolitičara Halforda Mackindera u kojoj je ovaj utemeljitelj engleske geopolitike izrazio zabrinutost za Europu, jer je smatrao velika europska nizina pogoduje snagama kopna (sukob kopno-more), tj. Rusima za kretanje na zapad. Mackinder se bojao da Rusija zbog konfiguracije terena može vrlo lako ovladati područjima Crnog i Baltičkog mora te prostorom istočne Europe do linije Laba-Jadran.

Ideja iz 1950.

Ideja o osnivanju vojske EU-a seže u 1950. godinu. Tad je Sjeverna Koreja uz kinesku pomoć napala Južnu Koreju s ciljem da ju stavi pod komunističku vlast. U Europi se tada pojavila bojazan od širenja komunizma, pa su Francuska, Italija, Zapadna Njemačka i države Beneluxa pod sloganom „zajedno smo jači“ potpisale ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice, u kojemu je previđeno da snage sigurnosti tih zemalja budu pod jednim vrhovnim zapovjedništvom. Ovaj ugovor nikada nije proveden u djelo, prvenstveno zbog otpora Francuske čiji je parlament 1954. odbio ovaj projekt.

No, tijekom godina stvoreni su određeni institucionalni preduvjeti za formiranje vojske EU-a. Od 1989. tako imamo njemačko-francusku brigadu s 6.000 vojnika, a od 1995. njemačko-nizozemski korpus kojemu su, u slučaju potrebe, podređene jedna nizozemska i jedna njemačka divizija s ukupno 40.000 vojnika. Tu je i Europska obrambena agencija, Vojni stožer Europske unije, ali i Eurocorps (interventna jedinica NATO-a koncipirana prvenstveno za potrebe EU-a). Tijekom posljednjih 12 mjeseci osnovan je i PESCO (Permanent Structured Cooperation – Stalna strukturirana suradnja), s 25 od 28 država članica Unije, kao okvir za strukturnu integraciju unutar Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, na temelju članka 42.6 Ugovora o Europskoj uniji.

Irealan projekt s ciljem dodatne EU integracije i ukidanja nacionalnih suvereniteta

Ideja o osnivanju vojske EU-a posebno je ojačala nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika. Trump često kritizira NATO, što se u nekim europskim krugovima tumači kao njegova želja za ukidanjem toga vojnog saveza. No, Trump zapravo samo želi da europske države ispune normu od 2 % BDP-a za obranu. Takav je dogovor, a to je, dakako, i u interesu američkoga vojno-industrijskog kompleksa. SAD danas u obranu ulaže 3,1 %, a Njemačka tek 1,2 %.

Pred nekoliko dana u razgovoru za CNN Macron se usprotivio povećanju proračuna za kupovanje američkog oružja: „Ne želim da europske zemlje povećavaju svoj obrambeni proračun kako bi kupovali američko naoružanje ili od drugih. Smatram da ako povećamo proračun onda bismo morali graditi svoju autonomiju kako bismo postali stvarna suverena sila“. Dakako, Macronu bi odgovaralo da se više oružja kupuje u Europi jer bi tu profitirala francuska vojna industrija.

Na kraju treba istaknuti da je ideja osnivanja vojske EU-a – koja je potpuno irealna u situaciji dok postoji NATO savez (neovisno što o njemu mislili) – neraskidivo vezana uz utopističku ideju preobrazbe Europske unije u „Sjedinjene Europske Države“. Njemački i francuski cilj je postojeće probleme EU-a rješavati formulom „još više integracije“, iako je upravo dokidanje nacionalnih suvereniteta jedan od ključnih razloga jačanja desnih, tzv. populističkih i euroskeptičnih stranaka diljem Europske unije.

Davor Dijanović/HKV

Angela Merkel želi europsku vojsku: Ako želimo braniti svoju zajednicu, moramo sudbinu uzeti u svoje ruke

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Penava: Cilj je otkrivanje pune istine i kažnjavanje zločinaca

Objavljeno

na

Objavio

Od pada grada heroja prošlo je 27 godina. Vukovar je tri mjeseca trpio silovitu opsadu i razaranja nakon kojih je srpski agresor ušao u grad. I danas su se tisuće ljudi u koloni sjećanja prisjetile tih dana. Odali su počast braniteljima i civilima koji su dali život u obrani grada.

Vukovar danas bije neke nove bitke – bori se s odlaskom stanovništva i nezaposlenošću. Kako je u gradu danas, kakav je život, kako zadržati mlade, ima li napretka?

Vukovarci su u Domovinskom ratu i u tim burnim devedesetima stasali u divove koji su se iskazali u tim najtežim vremenima. Kod većine nas koji smo se vratili u grad Vukovar nikad nije postojala dvojba hoćemo li se vratiti i hoćemo li uspjeti uspostaviti koliko-toliko normalan život u Vukovaru, rekao je gradonačelnik Ivan Penava.

Napadi na vukovarsku bolnicu su počeli već u kolovozu 1991. i. Organizirali smo se tako da smo formirali krizni štab u bolnici, pripremili protuatomsko sklonište, napravili plan evakuacije bolnice, isprobali kako ćemo raditi. Svakodnevno smo se dogovarali što priritetno treba, a što ne, i zaista smo se pripremili. No nismo očekivali da će agresija na nas biti toliko teška i drastična. Nažalost mnogi liječnici i medicijske sestre su otišli, ali su zato stigli dragovoljci iz Osijeka i Zagreba, medicinske sestre iz Vinkovaca, Našica. Radili smo danonoćno. Od 14. rujna više nitko nije smio ići kući jer su neki djelatnici stradali putem tako da smo svi živjeli u bolnici do samog dana pada Vukovara i do zarobljavanja i do evakuacije 20. studenoga, rekla je doktorica Vesna Bosanac.

Činili smo sve da održimo sustav, od hitnog prijema pa do operacija, poboljšanja i završetka liječenja. Uspjeli smo tako što je u Vukovaru bilo jako važno na dnevno i satnoj bazi zajedništvo i štaba za obranu grada, policije, nas i Crvenog križa, vatrogasaca, tehnička služba iz tvornice Borovo tako da nije bilo niti jedne sitaucije koje nismo riješili. Teško je reći da smo jako dobro riješili, ali smo najbolje moguće to je sigurno. Živjeli smo s našim ranjenicima, oni su to osjećali. Uz nas su bili sigurni, mi smo im davali nadu, hrabrili ih i nadali se evakuaciji. Dana 18. studenog smo bili spremni za evakuaciju i za, po potpisanom sporazumu, dolazak međunarodnog Crvneog križa i europskih promatrača. Ono što je uslijedilo nakon toga 19. i 20. studenoga je bilo najtužnije jer više nismo mogli na to utjecati. Ušla je jugoslavenska vojska i srpske paravojne trupe, odvajali su ljude, muževe od žene i djece, medicinsko osoblje. Tek nakon što smo izakli iz logora dr. Njavro i ja te radili rekonstrukciju shvatili smo koliko nam fali ranjenika, bolesnika i osoblja. Od 450 ranjenika i bolesnika samo je 174 došlo u slobodni dio Hrvatske, a svi ostali su nestali. Neke smo kasnije našli u masovnoj grobnici na Ovčari, a za mnogima se još uvijek traga, rekla je Vesna Bosanac.

Još se uvijek traga za 531 nestalom osobom. Jesli li pregovori Srbije za ulazak u Europsku uniju možda prilika da se konačno počne rješavati to pitanje?

Prilika uvijek postoji. Ona je postojala i sve ove godine prije samih pristupnih pregovora Srbije, ali je ovo jedna dodatna prigoda koju naša Vlada mora iskoristiti. Naprosto je nezamislivo da se uđe u krug europskih naprednih, civiliziranih država, a da se ovakve stvari drže skrivene u arhivima i ladicama, a riječ je o temeljnim životnim pitanjima. Nadam se da ćemo imati dovoljno snage i umješnosti na ovaj ili onaj način doći do pune suradnje dviju država, a sve u cilju otkrivanja pune istine i kažnjavanja zločinaca, rekao je Penava za HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari