Pratite nas

BiH

Ivan Vukoja: Izbor Komšića bio bi čin neprijateljstva

Objavljeno

na

U Bosni i Hercegovini održani su 7. poslijeratni opći izbori, najneizvjesniji od njezine samostalnosti. Nikada se u izbornim ciklusima nije dogodilo da BiH izbore dočeka bez jasnih pravila njihove provedbe, kako je to ovaj put slučaj, nakon nepromijenjenog izbornog zakona. Pa tako nije jasno kako će i hoće li uopće biti moguće formirati novu vlast, barem onu na razini Federacije BiH u kojoj živi najveći dio bosanskohercegovačkih Hrvata.

U utrci za izbor člana Predsjedništva iz redova hrvatskog naroda najveća bitka vodi se između Dragana Čovića i Željka Komšića, koji nade polaže u brojnije Bošnjake. 3 milijuna 300 tisuća birača u iznimno kompliciranom političkom sustavu biralo je među 58 stranaka i 36 koalicija. Prve preliminarne rezultate izborna će komisija objaviti oko ponoći.

O ovoj temi na HRT-u razgovarali su s profesorom odnosa s javnošću na Fakultetu političkih znanosti Božom Skokom i sociologom Ivanom Vukojom s Instituta za društveno-politička istraživanja.

Vukoja je rekao kako danas na izborni dan nije bilo nekih bitnih problema s regularnošću samo izbornog procesa. Prema njegovim informacijama, izlazbost će biti u okvirima u kojima je bila i na prethodnim – oko 52 posto, iako je očekivao veći postotakl zbog specifičnosti situacije.

Ukoliko Komšić bude izabran Skoko je izrazio bojazan da će doći do  radikalizacije hrvatsko-bošnjačkih odnosa i napetosti prilikom slaganja vlasti, funkcioniranja BiH kao i zategnutih odnosa između BiH i Hrvatske. On je samo formalno-pravno hrvatski predstavnik, on se tijekom kampanje uopće nije obraćao Hrvatima već radikalnijem bošnjačkom izbornom tijelu i sve su poruke bile uglavnom bile protiv Hrvata, rekao je Skoko. Ukoliko Hrvati neće imati svog predstavnika u najvišim državnim tijelima to bi ih moglo dodatno obeshrabriti.

Vukoja također kaže da će se svakako povećati tenzije na svim političkim razinama. To bi bila vrlo ružna poruka, tj. čin neprijateljstva dijela populacije BiH prema Hrvatima i njihovom pravu koje im je zagarantirano Daytonskim sporazumom i ustavom BiH, izjavio je Vukoja.
Božo Skoko budućnost BiH vidi u federalističkom ustroju koji bi poštivao sva tri konstitutivna naroda. Ukoliko pobjedu za hrvatskog člana predsjedništva BiH odnese Željko Komšić, vjeruje da će biti jako malo prostora za konstruktivne razgovore s Hrvatskom vezano uz neke teme kao što je Pelješki most. Osim što Komšić od sada nije pokazivao neki interes za suradnju, poziciju će mu otežati to što neće imati legitimitet jer je će biti izabran glasovima Bošnjaka, a ne hrvatskog naroda, dodao.

Govoreći o poziciji Milorada Dodika, Skoko je rekao kako on ulazeći u predsjedništvo dolazi na vrh države gdje može kontrolirati poluge vlasti.

Na pitanje je li tu njegovu poziciju poljuljala inicijativa “Pravda za Davida”, Vukoja kaže da će to pokazati izborni rezultati. Vjeruje da će Dodik i dalje ostati vodeći politički subjekt u Republici Srpskoj i da će njegova retorika postati konstruktivnija. Dodik vodi pragmatičnu politiku i zapravo inzistira na poštivanju izvornog Daytona i onoga što je dogovoreno. U trenucima kada mu se to oduzima onda naglašava mogućnost separatističkih akcija u Republici Srpskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvati izabrali legitimne predstavnike u Dom naroda

Objavljeno

na

Objavio

Hoće li blokirati vlast dok se ne promijeni Izborni zakon?

Dom naroda Parlamenta FBiH popunjava se recipročno iz županija kojih ima 10, a mogućnost za političke makinacije leži u činjenici da se vrijednost glasa mjeri različito pa je tako Bosansko-podrinjska županija koja po popisu ima samo desetak Hrvata u tomu smislu jednako vrijedna kao i Posavska ili Zapadnohercegovačka.

Dom naroda Parlamenta FBiH značajan je u tomu što neposredno bira i Vladu Federacije, predsjednika Federacije te izaslanike u Državni dom naroda.

U trenutnom sazivu, Hrvati u ovom domu imaju dvotrećinsku većinu, a unatoč otvorenim pokušajima bošnjačke političke elite nisu uspjele u nametanju šest svojih Hrvata.

Sada je, što nije pravilo, nego iznimka, federalni Dom naroda što se tiče Hrvata popunjen legitimnim predstavnicima, no nema jamstva da će to biti i ubuduće, piše Direktno.hr.

Državni Dom naroda u kojem sjedi po pet Hrvata, Srba i Bošnjaka najjači je do sada, a u njemu će tako biti neke od najznačajnijih političkih osoba u BiH poput Bakira Izetbegovića ili Dragana Čovića.

Politolog Ivan Kraljević s odsjeka Politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru smatra da je to tako jer će se neki politički procesi i formalno rješavati unutar ovog doma.

”Dom naroda BiH, ako bi se vodili političkom težinom i političkim kapitalom osoba koje su delegirane, ovoga je puta uistinu vrlo jak. Moglo bi se reći kako su unutra sve ‘glavne face’ i njihovi ljudi od najvećeg povjerenja. Ovako politički jak sastav državnog Doma naroda može predstavljati kvalitetnu osnovu za stvaranje uvjeta za pokretanje određenih procesa koji će voditi prema dogovoru o najvažnijim pitanjima. Možda ponajviše oko izmjena izbornog zakonodavstva. Vjerujem kako su toga svjesni i predsjednici najjačih bošnjačkih i hrvatskih stranaka. Zato nije iznenađenje što su unutra i Bakir Izetbegović i Dragan Čović, jer u ovome trenutku nisu mogli ostati izvan poluga odlučivanja. Oni neće biti ‘obični pregovarači’. Dakle, ciljano su unutra kako bi imali kontrolu nad aktualnim političkim događanjima. SDA (i vjerojatno SBB), HDZ BiH i SNSD imat će kontrolu i na državnoj i na federalnoj razini. O njihovoj dobroj volji i spremnosti za iskrenu suradnju ovisit će svi procesi u Bosni i Hercegovini”, smatra politolog Kraljević.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić koji odlično poznaje političke prilike u BiH stava je da su bošnjačke stranke proučile sve zakonske rupe kako bi Hrvatima mogli nametnuti političke predstavnike, no da im to nije pošlo za rukom s obzirom na to da su stranke okupljene oko HNS-a koji čini 99 posto biračke volje bh. Hrvata izabrale dvije trećine izaslanika u ovom Domu.

”Dom naroda posljednja je brana političke i institucionalna opstojnosti Hrvata i zato je bilo iznimno važno da Hrvati imaju dvotrećinsku većinu u klubu ovoga naroda. Bez Hrvata neće biti moguće donijeti bilo kakvu odluku u Parlamentu niti ustrojiti vlast mimo ovoga naroda. No, kako su bošnjačke stranke prostudirale sve zakonske i ustavne rupe, u Domu naroda bit će i ‘Hrvati’ Anel Šahinović i Edim Fejzić”, rekao je Večernjakov novinar za Direktno.hr.

No, na pitanje je li imperativ blokirati Vladu FBiH dok ne dođe do promjene izbornog zakona, Kraljević podsjeća na novonastalu tišinu oko priče da nema uspostave vlasti do izmjena izbornog zakona, ali, smatra on, to ne mora značiti da se od ovog principa odustalo.

”Gledajući iz perspektive hrvatskog biračkog tijela izmjene izbornog zakonodavstva bi trebale biti imperativ i crta preko koje se ne smije olako prijeći. Oni očekuju kako njihovi politički predstavnici neće ponovno pokleknuti i zbog fotelja u vlasti odustati od borbe za ravnopravnost svoga naroda. HDZ BiH je toga sigurno svjestan. No, u polici, poglavito bosanskohercegovačkoj, nikad se ne zna. Nadam se kako ova posljednja tišina oko promjene izbornog zakona, kao uvjeta bez kojeg se neće ući u vlasti, nije naznaka odustajanja od toga. Odustajanje od izmjena izbornog zakona bio bi novi udarac u konstitutivnost hrvatskog naroda i njegovo obespravljivanje u BiH”, rekao je Kraljević.

Krešić dodaje i da je iznimno važno nastaviti na priči o blokadi vlasti na razini FBiH dok ne dođe do izmjena izbornog zakona koji bi spriječio fenomene poput Komšićevog.

”Zato je iznimno značajno provesti presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić kako bi se izbjegla mogućnost da ‘Hrvati po zanimanju’ otimaju pozicije ovome narodu, kao što je to u Predsjedništvu BiH Željko Komšić. Stoga podržavam i pozivam stranke Hrvata u BiH da ne popuste i ne dopuste uspostavu vlade Federacije BiH bez izmjena Izbornog zakona koji bi onemogućio ponavljanje fenomena Sejdo Bajramović, odnosno, Željko Komšić na svim razinama”, rekao je novinar Večernjeg lista.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Izetbegović: Nova vlast u BiH samo ako Dodik i Čović ne budu postavljali uvjete

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u četvrtak je potvrdio kako je moguće ubrzo dovršiti proces uspostave nove vlasti u Bosni i Hercegovini na svim razinama, ali je pritom istaknuo kako će se to dogoditi jedino ukoliko očekivani partneri sa srpske i hrvatske strane ne budu postavljali uvjete poput blokiranja puta ka članstvu u NATO-u ili izmjena izbornog zakona.

Nakon još jednog kruga pregovora o budućoj koaliciji kojega je ovog puta vodio sa predstavnicima Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) koja ima uporište u Unsko-sanskoj županiji Izetbegović je novinarima u Sarajevu kazao kako se “stvari se kreću u dobrom smjeru” jer postoje jasni nagovještaji kako će izgledati koalicije na državnoj i federalnoj razini te u nekim županijama.

Kazao je kako nema nikakvih zapreka za imenovanje Zorana Tegeletije iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika za novog predsjedatelja Vijeća ministara BiH kada on jasno izloži prihvatljiv program rada.

“Očekujemo da Tegeltija predloži program rada i da sa strane SNSD ne bude uvjetovanja kako bi za njega mogli podići ruku”, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako to znači da Dodikov kandidat mora jasno potvrditi da će se držati ustava i važećih zakona uključujući tu Zakon o obrani koji predviđa članstvo BiH u NATO-u.

To pitanje glavna je zapreka za uspostavu nove vlasti na državnoj razini jer SNSD odbija sudjelovati u donošenju bilo kakvih odluka bitnih za približavanje BiH članstvu NATO-u, a pritom se pozivaju na rezoluciju Narodne skupštine RS iz 2017. godine kojom je nametnuta politika vojne neutralnosti tog entiteta.

Iako su u SDA ranije načelno prihvatili SNSD za koalicijskog partnera Izetbegović je izrijekom potvrdio kako o nove vlasti nema ništa sve dok Dodikova stranka odbija provoditi važeće odluke i zakone.

“Ne inzistirano ni na čemu osim da se držimo ustava i zakona, a druga (srpska) strana traži da se tu nešto ‘popusti’ “, kazao je Izetbegović ističuči kako se na takav način ne može formirati vlast jer ne može biti supremacije entiteta nad državom.

“Mi takve ustupke nećemo napraviti”, poručio je Izetbegović dodajući kako to važi i za eventualna uvjetovanja s hrvatske strane, konkretno u odnosu na potrebu promjene izbornog zakona, što je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ranije spominjao kao preduvjet uspostave vlasti i u Federaciji BiH i u državi.

“To se ne može prebiti preko koljena u mjesec dana. Na tome radimo godinama i vjerujem da ni HDZ niti Čović neće na tome inzistirati”, kazao je Izetbegović.

Predsjednik A-SDA Nermin Ogrešević potvrdio je novinarima kako su u njegovoj stranci spremni surađivati sa SDA jer na taj način žele ojačati bošnjački blok u budućoj vladajućoj koaliciji.

Blok lijevih stranaka, okupljen oko Socijaldemokratske partije (SDP BiH), ranije je odbio Izetbegovićevu ponudu za koaliranje pa SDA sada traži partnere u strankama s bošnjačkim predznakom poput A-SDA, Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića i Partije demokratske akcije (SDA), čije je sjedište u Tuzli, a formirali su je bivši članovi SDA nezadovoljni politikom koju je vodio Izetbegović.

(Hina)

Čović: Vjerujem da će BiH dobiti mandatara za Vijeće ministara u sljedećih sedam dana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari