Pratite nas

BiH

Ivan Vukoja: Izbor Komšića bio bi čin neprijateljstva

Objavljeno

na

U Bosni i Hercegovini održani su 7. poslijeratni opći izbori, najneizvjesniji od njezine samostalnosti. Nikada se u izbornim ciklusima nije dogodilo da BiH izbore dočeka bez jasnih pravila njihove provedbe, kako je to ovaj put slučaj, nakon nepromijenjenog izbornog zakona. Pa tako nije jasno kako će i hoće li uopće biti moguće formirati novu vlast, barem onu na razini Federacije BiH u kojoj živi najveći dio bosanskohercegovačkih Hrvata.

U utrci za izbor člana Predsjedništva iz redova hrvatskog naroda najveća bitka vodi se između Dragana Čovića i Željka Komšića, koji nade polaže u brojnije Bošnjake. 3 milijuna 300 tisuća birača u iznimno kompliciranom političkom sustavu biralo je među 58 stranaka i 36 koalicija. Prve preliminarne rezultate izborna će komisija objaviti oko ponoći.

O ovoj temi na HRT-u razgovarali su s profesorom odnosa s javnošću na Fakultetu političkih znanosti Božom Skokom i sociologom Ivanom Vukojom s Instituta za društveno-politička istraživanja.

Vukoja je rekao kako danas na izborni dan nije bilo nekih bitnih problema s regularnošću samo izbornog procesa. Prema njegovim informacijama, izlazbost će biti u okvirima u kojima je bila i na prethodnim – oko 52 posto, iako je očekivao veći postotakl zbog specifičnosti situacije.

Ukoliko Komšić bude izabran Skoko je izrazio bojazan da će doći do  radikalizacije hrvatsko-bošnjačkih odnosa i napetosti prilikom slaganja vlasti, funkcioniranja BiH kao i zategnutih odnosa između BiH i Hrvatske. On je samo formalno-pravno hrvatski predstavnik, on se tijekom kampanje uopće nije obraćao Hrvatima već radikalnijem bošnjačkom izbornom tijelu i sve su poruke bile uglavnom bile protiv Hrvata, rekao je Skoko. Ukoliko Hrvati neće imati svog predstavnika u najvišim državnim tijelima to bi ih moglo dodatno obeshrabriti.

Vukoja također kaže da će se svakako povećati tenzije na svim političkim razinama. To bi bila vrlo ružna poruka, tj. čin neprijateljstva dijela populacije BiH prema Hrvatima i njihovom pravu koje im je zagarantirano Daytonskim sporazumom i ustavom BiH, izjavio je Vukoja.
Božo Skoko budućnost BiH vidi u federalističkom ustroju koji bi poštivao sva tri konstitutivna naroda. Ukoliko pobjedu za hrvatskog člana predsjedništva BiH odnese Željko Komšić, vjeruje da će biti jako malo prostora za konstruktivne razgovore s Hrvatskom vezano uz neke teme kao što je Pelješki most. Osim što Komšić od sada nije pokazivao neki interes za suradnju, poziciju će mu otežati to što neće imati legitimitet jer je će biti izabran glasovima Bošnjaka, a ne hrvatskog naroda, dodao.

Govoreći o poziciji Milorada Dodika, Skoko je rekao kako on ulazeći u predsjedništvo dolazi na vrh države gdje može kontrolirati poluge vlasti.

Na pitanje je li tu njegovu poziciju poljuljala inicijativa “Pravda za Davida”, Vukoja kaže da će to pokazati izborni rezultati. Vjeruje da će Dodik i dalje ostati vodeći politički subjekt u Republici Srpskoj i da će njegova retorika postati konstruktivnija. Dodik vodi pragmatičnu politiku i zapravo inzistira na poštivanju izvornog Daytona i onoga što je dogovoreno. U trenucima kada mu se to oduzima onda naglašava mogućnost separatističkih akcija u Republici Srpskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Pet hrvatskih županija u Federaciji BiH proglasile da Komšić nije dobrodošao

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri i predsjednici skupština pet županija s hrvatskom većinom u Federaciji BiH zajednički su u četvrtak odbili gostoprimstvo novoizabranom članu BiH Predsjedništva Željku Komšiću ističući da on tamo ne predstavlja Hrvate nego Bošnjake.

“Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog haroda, stoga u toj funkciji nije dobrodošao na prostor naših županija”, navodi se u otvorenome pismu županijskih čelnika čime se širi otpor među hrvatskim institucijama u BiH prema Komšiću za kojega se tvrdi da je izabran glasovima Bošnjaka.

Otvoreno pismo kojim se Komšić proglašava nepoželjnom osobom potpisali su predsjednik vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg i zamjenik predsjedatelja skupštine te županije Tomislav Martinović, premijer Županije zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić i predsjedatelj županijske skupštine Anto Miletić, predsjedatelj Skupštine vlade Hercegbosanske županije Robert Bagarić i tamošnji premijer Ivan Jozić, zatim predsjedatelj Skupštine Srednjobosanske županije Josip Kvasina te predsjednik vlade Posavske županije Marijan Klaić i predsjedatelj tamošnje županijske skupštine Joso Marković.

“Na ovim općim izborima hrvatski narod je uvjerljivom većinom izabrao Dragana Čovića za svoga legalnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Stoga ovim putem, svima u našoj domovini BiH, kao i predstavnicima međunarodne zajednice poručujemo da je BiH država triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana te da, u duhu Ustava BiH, konstitutivne narode u Predsjedništvu mogu predstavljati samo legitimno izabrani politički predstavnici”, stoji u zajedničkom otvorenom pismu čelnika županija s hrvatskom većinom.

Ranije je Komšića personom non grata proglasilo dvadesetak općina s hrvatskom većinom u BiH. Komšić je pobijedio u izbornoj utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH protukandidata Dragana Čovića. Hrvatske stranke i više udruga i pojedinaca upozorili su da je Komšić treći put zaredom nametnut mimo volje Hrvata glasovima Bošnjaka koji su četiri puta brojniji u Federaciji BiH.

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, u četiri gotovo isključivo hrvatske općine na području Županije zapadnohercegovačke Komšić je dobio oko 280 glasova ili 0,66 posto, a za Čovića je tamo glasalo oko 30.000 Hrvata. Istodobno Komšić je pobjeđivao i u općinama u kojima doslovno Hrvati uopće ne žive.

(Hina)

 

Karamatić: Za Komšića su glasovali ekstremisti koji žele uspostavljanje islamske države u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lajčak: Izborom Komšića Hrvati će se osjećati još više marginaliziranima

Objavljeno

na

Objavio

Za razliku od svog starijeg kolege Wolfganga Petritscha koji je izrazio zadovoljstvo što je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH, njegov mlađi kolega i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak zbog ishoda izbora u BiH izrazio je zabrinutost. Bivši visoki predstavnik u BiH, donedavni predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak listu Emerging Europe izjavio je kako “Hrvati u BiH smatraju da nisu zastupljeni”, piše Večernji list BiH.

Dalekosežne posljedice

“Hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića izabrali su Bošnjaci, a Hrvati koji su se uvijek osjećali marginaliziranima sada će se još više osjećati tako. Za njih su u Predsjedništvu dva člana bošnjačka i jedan Srbin, ali nijedan Hrvat”, kazao je Lajčak. On traži od Europe i njezine diplomacije da se više fokusira na zapadni Balkan i da za to područje ne izgubi zanimanje, pogotovo nakon izbora u BiH i referenduma oko novog imena Makedonije. “Jako me zabrinjava posljedica ovih izbora.

Milorad Dodik, za kojeg nije tajna da ne vjeruje u budućnost BiH, sada je član Predsjedništva i sumnjam da će upotrijebiti svoju ulogu u jačanju BiH“, kazao je Lajčak. I on je izrazio bojazan kako će se posljedice izbora u BiH loše odraziti na cijelu regiju i traži, kako ističe, od EU-a jasno definiranu politiku za prostor Balkana. Svi analitičari i strani mediji ističu kako je pred BiH duga ustavna kriza oko formiranja vlasti na svim razinama te blokada započetih reformskih procesa i pogoršanje ionako loše ekonomske situacije.

“Ono što će posebno obilježiti ove izbore jest prijeteća institucionalno-ustavna kriza zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona BiH. Čini se kako je neizbježno da idemo u dugu krizu formiranja vlada, to jest kriza formiranja vlasti FBiH, kao i u državi, nema brzog rješenja na vidiku”, tvrdi Bodo Weber, suradnik u organizaciji Associate of the Democratization Policy Council, dodajući kako će sve to definitivno zaustaviti euroatlantske integracije BiH na neko dulje vrijeme.

Zabrinutost i analize

Analitičari britanskog dnevnika The Guardian još dan prije izbora istaknuli su kako je situacija u FBiH, gdje politički sudjeluju Bošnjaci i Hrvati, najkompliciranija. “Mnogi Hrvati u BiH osjećaju da ih politički sustav diskriminira. Dok etnički Srbi imaju svoj vlastiti entitet, Republika Srpska, Hrvati i Bošnjaci moraju dijeliti drugi entitet Federaciju BiH, gdje se taktičkim glasovanjem može dopustiti da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bošnjačkim glasovima”, objavio je The Guardian. A time kakve će posljedice na bh. ekonomiju i društvo zbog lošeg Izbornog zakona imati predstojeća ustavna kriza, još su se ranije bavili ekonomski analitičari međunarodne agencije za ocjenu državnog (suverenog) kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari