Pratite nas

Intervju

Ivana Ćubela: Kroz svoj angažman u politici želim kanalizirati želju da običnom malom čovjeku bude bolje

Objavljeno

na

Ivana ćubela
Kandidatkinja Hrvatske republikanske stranke za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije Ivana Ćubela kaže kako kroz svoj angažman u politici želi kanalizirati želju da običnom malom čovjeku bude bolje. U nastavku pročitajte što kaže

o ženama u politici, zagrijanoj kampanji te rasipanju glasova:

Šira javnost Vas poznaje s malih ekrana. Što Vas je motiviralo na ulazak u političku arenu?

Davno sam sama sebi rekla da uvijek i u svakom segmentu života moram dati baš sve od sebe i ako nakon toga ne bude ni približno onako kako sam zamislila, važno je stisnuti zube i nastaviti dalje boriti se. Tako je i u ovom slučaju. Prije angažmana na televiziji imala sam poprilično dugačak staž na radiju i nakon toliko godina u medijima uvjerila sam se na svojoj koži kako novinarstvo kao takvo na ovim prostorima gotovo da više i ne postoji. U medijima je puno (auto)cenzure, moraš biti nečiji igrač i poslušnik kako bi opstao, što se više boriš to te više sputavaju. Uvjerila sam se kako za mene u ovdašnjim medijima nema mjesta, čast izuzecima ako postoje. Oni koji me poznaju otprije znaju kako sam uvijek bila na raspolaganju za mlade ljude, za braniteljsku populaciju, za sve koji su se borili za dobrobit zajednice u kojoj žive, za sve one koji su bili žrtve sustava u kojem živimo. Jedini preostao način putem kojeg bih mogla kanalizirati tu svoju želju da običnom malom čovjeku bude bolje i da pitam ono što zanima malog čovjeka je upravo politika, odnosno zakonodavna tijela vlasti, u ovom mom slučaju, Skupština HNŽ-a. Iz tog razloga sam tu gdje jesam.

Zašto HRS?

Ljudi koje okuplja Hrvatska republikanska stranka su prije svega ostvareni ljudi. U svakom smislu, pa i u profesionalnom. Bavljenje politikom im nije potrebno kako bi sebi osigurali egzistenciju, jer su se za to odavno pobrinuli. U cijelu ovu priču su ušli kako bi pomogli zajednici u kojoj žive, odnosno društvu u cjelini. Predsjednika HRS-a Slavena Raguža odavno pratim i uvijek su me inspirirale osobe koje nisu dio većine, koje su se spremne žrtvovati za neke više ciljeve i koje imaju hrabrosti suprotstaviti se jednoumlju u kojem živimo te pokazati da se može bolje i drugačije, časnije i poštenije. Kad spojite takve ljude i takvog predsjednika, dođete do razloga mog odabira HRS-a kao političke opcije kroz koju ću pokušati boriti se za ono o čemu sam govorila u odgovoru na prvo pitanje.

Hoće li biti hrvatskog RTV kanala do kraja godine?

Ma, meni ta priča odnosno obećanja o RTV kanalu na hrvatskom jeziku iz kampanje u kampanju već odavno zvuče kao loš vic. Ja ne znam više što se sve smatra RTV kanalom na hrvatskom jeziku, jer smo neki dan čuli da se do kraja godine pokreće RTV Herceg – Bosne koji bi bio u vlasništvu hrvatskih općina i županija. Dakle, više se ne govori o kanalu na hrvatskom jeziku u sklopu postojećeg javnog servisa u BiH.

Kod spominjanja RTV Herceg Bosne u oči mi je upalo ovo „u vlasništvu hrvatskih općina i županija“. Ja bih tu postavila sljedeće pitanje: Što će se dogoditi s javnim radio postajama kojima su općine osnivači i od kojih neke odavno muku muče s financijskim dubiozama? Zar ne bi bilo potrebnije riješiti te i takve probleme, pa nakon toga govoriti o osnivanju televizije?

Također, imamo jedan televizijski projekt na ovim prostorima (doduše privatni, ali problematika je ista) koji je, s obzirom na način kako se radilo, prema mom osobnom mišljenju zapravo završio prije nego što je započeo i koji sada, zahvaljujući nestručnosti, amaterizmu, nepostojanju vizije i dugoročnog cilja, jedva „preživljava“. Kao da nemamo dovoljno medija koji su u problemima, medija u kojima djelatnicima kasne ionako male plaće, pa će se stvoriti još jedan takav… To su mladi ljudi za koje bi bilo šteta da se već na početku svoje profesionalne karijere razočaraju, to su ljudi s obiteljima…

U konačnici, možda tog RTV kanala i bude, nadam se da neće doživjeti istu sudbinu kao i neki slični projekti, ali ponavljam, zbog tog kanala se ne smiju zanemariti javne radio postaje.

U BiH postoji zakonska norma kandidiranja „manje zastupljenog spola“ od 40%, no redovito postotak izabranih žena nakon izbora ne bude niti 20%. Kako komentirate ulogu i položaj žena u politici?

U nekim slučajevima jedan dio tih 40 posto na listama rješava se „pro forma“, kao i većina stvari kod nas, tek toliko da se zadovolji procedura. Bojim se da neke žene koje su na listama u početku i ne znaju da su ušle u izbornu utakmicu. Osim, ako su u pitanju neke veće ili jače stranke. Vjerujem da se u tim slučajevima u tom dijelu vode velike borbe, jer svatko želi svoj dio kolača, čast onima koji su tu iz nekih uvjerenja. Što se žena u politici tiče, s jedne strane mi još uvijek živimo u patrijarhalnom društvu i žena se uvijek, koliko god sposobna bila, mora puno više dokazivati od jednog muškarca, pa mislim da se i birači radije odlučuju za muške kolege (iako za to nemaju neko logično objašnjenje). S druge strane, i žene su te koje bi se trebale više aktivirati, pa će i postotak onih koje će biti izabrane na određene funkcije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, s vremenom rasti. Ja sam, recimo, iznimno ponosna na svoje kolegice koje su na listama HRS-a.

Koji će biti Vaši prvi koraci u djelovanju kao zastupnica u Skupštini HNŽ-a? Koji su Vam prioriteti?

Ja bih prije svega htjela biti aktivna zastupnica u aktivnom sazivu Skupštine HNŽ-a. Ne želim biti dio negativnih statističkih podataka kakve svake godine u svojim izvješćima primjerice objavljuju Centri civilnih inicijativa. Želim da ljudi znaju da se u tijelima vlasti netko bori za njih. Da oni koje su izabrali doista rade svoj posao. Ono što bih ja htjela mijenjati, a nadam se da ću biti u prilici, je stanje u obrazovanju. Htjela bih da naši učenici ne moraju gotovo svake godine kupovati nove udžbenike. Zašto se ide na ruku nekim nakladnicima preko granice, dok mi ovdje imamo uvjete za tiskanje puno jeftinijih udžbenika? Htjela bih da natječaji za zapošljavanje budu transparentni i da se zapošljavaju kvalitetni i sposobni kadrovi. Htjela bih da na razini cijele Županije postoji jedan Pravilnik o zapošljavanju u osnovne i srednje škole, a ne da svaka škola ima svoj, pa se zapošljava po raznoraznim linijama… U ovom što sam navela mogu se prepoznati slične anomalije i u drugim oblastima u nadležnosti Županije. Na meni je da o njima govorim i pokušam ih ispraviti. Među prioritetima su mi i mladi ljudi koji žele nešto napraviti na ovim prostorima. Zašto im ne olakšati proces otvaranja obrta ili put u malo i srednje poduzetništvo smanjenjem iznosa početnog kapitala i ubrzanjem procesa registracije. I sama sam bila u takvoj situaciji i znam koliko je teško. Ima toga, naravno, još…

Kako komentirate tijek predizborne kampanje? Vidjeli smo kako je zaiskrilo između HRS-a i HDZ-a BiH.

Sve ove protekle godine, izborni proces sam promatrala kao medijski djelatnik. Rado sam (dok sam imala svoju radio postaju) pratila predizbornu kampanju, organizirala emisije sučeljavanja i do kasnih noćnih sati odrađivala izbornu noć. Čini mi se da je to sve zamrlo, u medijima više ne postoji interes za takvo nešto i žao mi je što je tako. HRS cijelo ovo vrijeme predstavnike hrvatskih političkih stranaka poziva na sučeljavanje, no nitko se nije odvažio prihvatiti taj poziv, pa tako ni HDZ BiH. Ako je sve onako kako govore da jest, nije mi jasno čega se boje, zašto ne bismo sučelili programe, stavove, razmišljanja. Javne rasprave i diskursi su poželjni za svako, pa tako i za ovo naše društvo. Dok god argumentirano, jasno i glasno ukazujemo na propuste vladajućih, a ti vladajući ne iznose kontraargumente, ja ću prva inzistirati da se o tim propustima govori.

Također, recimo da mi je s obzirom na to da je u tijeku predizborna kampanja jasno da netko u jednom danu ima potrebu otvoriti nekoliko server sala s nijednim serverom i u jednom danu položiti nekoliko kamena temeljaca, ali mi nije jasno da se isti taj netko usuđuje u tolikoj mjeri podcjenjivati svoj vlastiti narod. Takav podcjenjivački odnos prema malom čovjeku nikad neću prihvatiti niti razumjeti. Sve to mi u konačnici izgleda jadno, bijedno i očajnički.

Kako komentirate navode o „rasipanju glasova“ o čemu se nedavno govorilo na jednom predizbornom skupu najjače hrvatske stranke?

Nedavno sam srela jednog visokopozicioniranog hadezeovca koji mi je počeo pričati o tom „rasipanju glasova“, pa sam ga upitala da mi definira što točno podrazumijevaju pod tim „rasipanjem“. Naravno da definiciju nisam dobila, barem ne onu koja bi mene zadovoljila. Znači, to što se HRS odvažio samostalno izaći na izbore bi moglo značiti „rasipanje“ glasova? Što to znači? Da živimo u sustavu kojem smije postojati samo jedna stranka, samo jedan blok? Da birači mogu i smiju glasovati samo za tu jednu stranku ili taj jedan blok? Čemu onda izbori? Gdje je tu demokracija? Živimo li u Sjevernoj Koreji? Sva ova moja retorička pitanja odgovor su na Vaše pitanje. HRS je davno naveo razloge zašto samostalno izlazimo na izbore, važna nam je ta principijelnost i nadamo se da će birači to znati prepoznati. Govoriti o bilo kakvom rasipanju glasova je deplasirano. To je jedan običan pokušaj zbunjivanja biračkog tijela.

Hoće li se dogoditi ponovno da Hrvatima netko drugi bira predstavnike, osobito člana Predsjedništva? Sprema li se neka nova Platforma?

S obzirom na to da izmjene Izbornog zakona nisu donesene, a obećane su po tko zna koji put, to se može dogoditi, ali ne znam hoće li se dogoditi, ne želim se baviti prognozama. E sad, drugo je pitanje koliko je narod zadovoljan onime što je u protekle četiri godine napravio hrvatski član Predsjedništva. Mi se kao stranka zalažemo za poštivanje izborne volje hrvatskog naroda i za nas hrvatski legitimitet nema cijenu. Bojim se da neke druge političke opcije ne dijele naše razmišljanje iako nas vječito uvjeravaju u suprotno, pa je moguće ili čak izgledno da zbog ostvarenja nekih drugih, nikako viših ciljeva uistinu svjedočimo nekoj novoj Platformi.

Što će biti nakon izbora? Kako će se formirati vlast, znajući da nisu usvojene izmjene Izbornog zakona?

Još jedan apsurd države u kojoj živimo. Kroz cijelu ovu godinu naslušali smo se kako će biti upitno održavanje Općih izbora 2018. ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona. Jesu li izmjene Izbornog zakona donesene? Nisu. Hoće li izbori biti održani? Hoće. Kako će se implementirati, odnosno provesti izborni rezultati, nitko ne zna. Puno pametniji i iskusniji od mene su već kazali da ćemo zbog nemogućnosti formiranja vlasti na razini Federacije i Bosne i Hercegovine biti svjedoci bezvlašća i najveće krize u kojoj se ova država ikad našla.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Zdenko Ćosić – Intervju za Večernji list

Objavljeno

na

Objavio

Oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli su do situacije u kojoj skoro ne postoji čist način izbora vlasti

Zapadnohercegovačka županija prva je nakon parlamentarnih izbora 2018. godine dobila novu Vladu. Uz to, riječ je o županiji koja je prva usvojila proračun za 2019. godinu. O planovima nove Vlade Zapadnohercegovačke županije te proračunu za ovu godinu u intervjuu za Večernji list govori predsjednik Vlade Zdenko Ćosić.

On je istaknuo i ciljeve nove Vlade kada je u pitanju gospodarski razvoj, za što su već napravljeni određeni strateški dokumenti. Kao dopredsjednik HDZ-a BiH Ćosić se dotaknuo aktualne političke situacije te odluke o izboru zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Zapadnohercegovačka županija prva je formirala Vladu nakon održanih listopadskih izbora. Kakva je politička situacija u ovoj županiji, odnosno suradnja s ostalim strankama?

– Nije bilo nikakvih razloga čekati na sastavljanje Vlade, budući da smo imali izborni rezultat kakav smo imali, odnosno uvjerljivu pobjedu HDZ-a BiH u ovoj županiji. Što se tiče političke situacije u Zapadnohercegovačkoj županiji, tu nemamo problema. S većinom stranaka oporbe surađujemo, ponajprije kroz Hrvatski narodni sabor. Ta nam je suradnja vrlo bitna, pogotovo u procesu izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Prvi ste usvojili i proračun za 2019. godinu. Možete li se kratko osvrnuti na usvojeni proračun?

– Još prije izbora prošli saziv Vlade krenuo je s pripremama proračuna za 2019. godinu. Nakon izbora taj smo proces i ubrzali. Temeljem projekcija koje smo mi kao Vlada imali i uvažavajući izračune Uprave za neizravno oporezivanje BiH te Federalnog ministarstva financija, utvrdili smo proračun u visini od 85,994.142 konvertibilne marke. Proračun je nešto viši nego prethodne godine jer nam je cilj bio zadržati, prije svega, dostignutu razinu socijalne dimenzije, s tim da ćemo tu ići i korak naprijed u ovoj godini. Tako je, između ostaloga, u proračunu predviđen novac za nabavljanje školskih udžbenika.

Izmjene u novom sastavu Vlade ZHŽ-a minimalne su u odnosu na prošlu. Imenovana su tek dva nova ministra. Što očekujete u predstojećem razdoblju od ove Vlade, odnosno što su prioriteti?

– Znate da je naša županija već godinama po indeksu razvijenosti na drugom mjestu. Imamo prilično vitalan poduzetnički dio te moramo donositi mjere za ubrzanje lokalno-regionalnog razvoja, odnosno popuniti na neki način prazninu koja se pojavila uslijed nedostatka državnih politika, strateških razvojnih dokumenata, kao i sredstava za provedbu postojećih dokumenata. U našoj županiji iz godine u godinu uglavnom rastu prihodi i broj zaposlenih. Uz to, bilježimo rast izvoza i dobiti od poreza, tako da imamo jedan pozitivan trend koji moramo svojim mjerama ohrabriti. Istaknuo bih da 1182 tvrtke u našoj županiji koje predaju završna financijska izvješća zapošljavaju čak 81 posto ukupno zaposlenih. To su mahom stabilne tvrtke, koje posluju već niz godina, i daju nam nadu da će se pozitivan trend nastaviti. Također, krenuli smo u formiranje određenih savjetodavnih tijela koja bi obuhvatila sve sudionike u ovom razvojnom procesu. Tu u prvom redu mislim na Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, kao i Razvojni odbor ZHŽ-a. U tom smislu donijeli smo određene strateške odluke, odnosno dokumente koji se prije svega odnose na poticaj razvoja poslovne infrastrukture. U to spada i turizam, koji je poprilično zanemaren, a ima veliku perspektivu s obzirom na naše prirodne potencijale. Riječ je o adrenalinskom turizmu. I ono što je vrlo bitno jest strateški dokument koji se odnosi na razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj koji, prije svega, definira poticanje tržišno orijentirane poljoprivrede, obiteljskih gospodarstava… Mislim da ćemo postupno stvarajući te okvire u predstojećem razdoblju bilježiti porast razvoja u tom smislu.

Pred Vladom ZH županije su pregovori s partnerima o kolektivnim ugovorima. Očekujete li skore dogovore?

– Već smo dobili određene zahtjeve. Mi ćemo u idućih nekoliko dana krenuti s procesom pregovaranja o kolektivnim ugovorima. Osim već postojećih sindikata obrazovanja, policije…, imamo i jedan novi sindikat liječnika s kojim ćemo također razgovarati.

Ranije ste spomenuli izbor zastupnika u Dom naroda FBiH. Kako komentirate posljednju odluku SIP-a o načinu izbora, odnosno primjeni popisa iz 2013.?

– Mi smo najavljivali ovakvu situaciju. Mjesecima se gradila jedna medijska hajka prema HDZ-u BiH jer smo upozoravali da ćemo doći u jednu ovakvu bezizlaznu situaciju. Kroz prizmu tih sarajevskih boljševika onaj tko upozorava na problem je odgovoran za problem, a ne onaj tko problem stvara. Međutim, danas je valjda svima jasno da su oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli do ovakve situacije u kojoj skoro da ne postoji čist i legalan način izbora vlasti. Mi ćemo se žaliti na potez SIP-a iako, načelno, to nije posao koji bi SIP trebao raditi, ali vjerojatno drugog izlaza nije bilo. Nismo zadovoljni i žalit ćemo se jer nije u potpunosti uvažena i usvojena odluka Ustavnoga suda koja se odnosi na ovo pitanje.

Nedavno je formirana Vlada Sarajevske županije. U njoj nema ni jednog Hrvata ni Srbina. Dakle, stranke koje su je sastavile primijenile su popis iz 2013. Međutim, to su iste one stranke koje Dom naroda FBiH žele popuniti po popisu iz 1991. Kako ovo komentirate?

Tu vidimo na djelu te tzv. probosanske snage ili građanske snage, odnosno lažne patriote. Da se razumijemo, ti ljudi koji su uzurpirali, prije svega, javnost BiH, napose u FBiH, sad pokušavaju uzurpirati svim mogućim mjerama i vlast, lažno se predstavljaju kao patrioti, a, u biti, da se njih pitalo, ove zemlje nikada ne bi ni bilo. Njihovi ideološki prethodnici bili su protiv neovisnosti, ustvari su je prihvatili tek kao poligon za vladanje kada više nikakva izbora nije bilo.

Za vikend ste prisustvovali sastanku čelnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Što je dogovoreno na tom sastanku, očekujete li da će konačno zaživjeti hrvatsko zajedništvo?

– Razgovaralo se o konkretnoj suradnji u svim županijama, ali i mogućnostima dugoročnijeg približavanja tih dviju stranaka i zajedničkog djelovanja. Očito je da je to nužnost na koju nas tjeraju ovakvi ili onakvi partneri te zakoni i propisi nametnuti, koji jednostavno žele jedan konstitutivni narod u BiH marginalizirati ili izbrisati. Naglasak na sastanku je stavljen i na nužnosti izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala i dobila legitimno predstavljanje, tako da Hrvati, kao i drugi, mogu birati svog člana Predsjedništva BiH, da Hrvati mogu birati svojih 17, a ne 12 ili 13 legitimnih predstavnika u Dom naroda FBiH. Izaslanstva su se složila da se moraju konačno spriječiti bilo kakve zlouporabe u izbornom procesu, ali i da izmjene Izbornog zakona može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH, na čemu će se i dalje inzistirati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ivan Anušić: Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i već se vide konkretni rezultati

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjski Župan Ivan Anušić, na kraju ove po mnogim pokazateljima, za OBŽ iznimno uspješne godine, dao je intervju portalu Kamenjar.com:

Kojim projektima završavate 2018. godinu, što bi istaknuli kao najveće uspjehe županijske uprave?

Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i sad se već mogu vidjeti konkretni rezultati. Započeli smo s nizom kapitalnih projekata kao što je izgradnja Regionalnog distribucijskog centra, I. gimnazije u Osijeku, pripremamo se za izgradnju nove Srednje škole u Donjem Miholjcu, razvijamo 14 sustava navodnjavanja, nastavili smo s besplatnom školskom prehranom za sve osnovnoškolce u školama u Županiji, pa i onima kojima Županije nije osnivač, dajemo brojne poticaje za poljoprivredu i gospodarstvo. Napokon su stvoreni preduvjeti za početak realizacije projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, a priprema se i izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku. Ove smo godine domaćini Dana hrvatskog turizma, prvi put u povijesti uopće se događaju na kontinentu. Mogu reći da osjetimo pozitivne pomake i zaslužujući predanom radu naših stručnih službi krenuli smo naprijed. Sve planirane poslove smo obavili, i to uz zadržavanje snažne financijske i političke stabilnosti Županije, što je rezultiralo dobrim pozicioniranje na hrvatskoj i međunarodnoj razini te pokretanjem pozitivnih trendova razvoja.

 Što bi istaknuli  u segmentu poljoprivrede i ruralnog razvoja?

Za Regionalni distribucijski centar za voće i povrće Osijek pripremljen je projektni zadatak te smo prije nekoliko dana potpisali i Ugovor o izradnji projektne i druge dokumentacije za njegovu realizaciju čija je procijenjena vrijednost nabave 1.600.000,00 kuna bez PDV-a. Planirani ukupni skladišni kapacitet RDC-a je 3.000 tona jabuka i drugih voćnih vrsta uz mogućnost proširenja na dodatnih 1.500 tona. Izgradnja RDC-a je iznimno važna za poljoprivredne proizvođače s područja Osječko-baranjske županije, samu Županiju, ali i cijeli regiju, pa je za njegovu izgradnju osiguran prostor u Eko-zoni Nemetin ukupne površine oko šest hektara.

Županija smo koja ima najveći broj sustava navodnjavanja za koje je ishođena građevinska dozvola, odnosno koji su trenutno u različitim fazama projektiranja. Četiri sustava navodnjavanja su spremna za prijavu za njihovu izgradnju iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Mjere 4.3.1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. U navedenoj mjeri županije su prihvatljivi prijavitelji, a intenzitet potpore je do 100 %. Sustavi navodnjavanja za koje imamo građevinske dozvole su SN Dalj, SN Budimci-Krndija, SN Poljoprivredni institut Osijek i SN Mala šuma – Velik vrt.

Spomenuli ste i izgradnju I. gimnazije na koju Osječani čekaju godinama.

Tako je, to je jedna od značajnijih kapitalnih investicija osječko-baranjske županije. Prije nekoliko dana potpisani su i ugovori za izradu projektne dokumentacije. Time je napravljen još jedan korak dalje, pa se izgradnja očekuje tijekom iduće dvije godine

U proračunu Osječko-baranjske županije za 2019. godinu osigurano je tri milijuna kuna pod stavkom “I. Gimnazija Osijek“. Naime, ove godine Osječko-baranjska županija (investitor) te Društvo arhitekata Grada Osijeka (provoditelj) proveli su anonimni javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja nove zgrade, s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom i parternim uređenjem sa sportskim igralištima.

Nedavno je potpisan i Sporazum o suradnji pet slavonskih županija. Što on znači za istok Hrvatske?

Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županije potpisale su Sporazumom kojim utvrđuju međusobnu suradnju u pripremi, provedbi i zastupanju razvojnih projekata, osobito onih usmjerenih prema državnim, europskim i ostalim izvorima financiranja, obuhvaćenim zajedničkim interesom. Time je formalno potvrđena naša suradnja koja se najbolje očituje kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, čiji su članovi Savjeta i župani slavonskih županija. U okviru Projekta do 30. studenoga 2018. godine ugovoreno je ukupno 8.465.892.470,00 kuna bespovratnih sredstava odnosno 45,15 % sredstava u odnosu na ciljani iznos. Potpisani sporazum odnosi se i na zajedničko korištenje prostora našeg Ureda u Bruxellesu, time i ukupnog zajedničkog djelovanja prema europskim institucijama.

Nastavili ste s projektom besplatne školske prehrane?

Županija je prepoznala važnost osiguravanja školskog obroka svim učenicima osnovnih škola te je od 1. siječnja 2018. godine pokrenula projekt pod nazivom “Školski obrok za sve”. Nositelj projekta je Osječko-baranjska županija a partneri su gradovi i općine od čega benefit ima oko 18.000 učenika osnovnih škola. Procijenjena vrijednost projekta je 17.000.000,00 kuna te je Županija osigurala 12.000.000,00 kuna, a jedinice lokalne samouprave 5.000.000,00 kuna. Projekt je zamišljen u nekoliko faza i uspješno se odvija. Svim učenicima omogućen je besplatni obrok, a ulaganjem gotovo milijun kuna dodatno su opremljene mnoge školske kuhinje, pa postupno dolazimo i do toga da je sve većem broju učenika osiguran i topli obrok. Konačni cilj je da se potrebne namirnice za školsku kuhinju nabavljaju od domaćih proizvođača, OPG-ova i drugih proizvođača poljoprivrednih proizvoda. Na taj način novac koji izdvajamo iz proračuna završavao bi kod naših proizvođača, a naša djeca bi besplatno za roditelje dobivala zdrave namirnice i obroke.

Značajnu pažnju posvećujete i razvoju kontinentalnog turizma, što ste radili po tom pitanju?

Kontinentalni turizam je izniman potencijal naše Županije, kao i cijelog područja Slavonije i Baranje. U proteklom razdoblju stvoreno je više zaista kvalitetnih projekata, no oni su uglavnom rezultat osobnih ideja i odricanja, ulaganja, trasiranja vlastitih putova. Nedostajao je sustavan pristup, što smo početkom ove godine počeli mijenjati, između ostalog, i osnivanjem Upravnog odjela za kontinentalni turizam. Tradicijsku i kulturnu baštinu kao i ostale potencijale za razvoj turizma Županija potiče organizacijski, savjetodavno, ali i sve značajnijim financijskim sredstvima. Osobitu pozornost imale su manifestacije Pannonian Challenge, Večer vina i umjetnosti, a promotivne aktivnosti pojačane su u drugim područjima Hrvatske i inozemstvu, od Munchena preko Graza do Bruxellesa.

I Turistička zajednica Osječko-baranjske županije sada je daleko angažiranija te pokreće niz projekata. Na području kontinentalnog turizma puno se radi, a rezultati već pristižu čak i po statističkim pokazateljima, a povećava se broj posjetitelja i turista na našem području. Posebno važnim uspjehom smatram odluku da se najveća hrvatska turistička manifestacija, Dani hrvatskog turizma, po prvi puta održe na kontinentalnom dijelu Hrvatske, u listopadu 2019. godine u Osijeku i drugim lokacijama Osječko-baranjske županije.

Županije je pred sam kraj godine dobila čak tri priznanja za najuspješniju županiju, na što se konkretno odnose?

Program „Zaželi“ iz Europskog socijalnog fonda vrijedan je milijardu kuna, kroz njega se zapošljava 7.000 žena da pomažu u 35.000 kućanstava, a upravo Osječko-baranjska županija najuspješnija je po povlačenju sredstava iz tog programa. Od ukupno 860 milijuna kuna koje smo ugovorili u sklopu programa, 170 milijuna kuna odlazi u Osječko-baranjsku županiju. Ukupno se zapošljava preko 1000 žena koje će skrbiti o 4700 kućanstava u županiji.

Najuspješnija smo županija i po broju, ali i iznosu projekata energetske obnove. Trenutno je ukupno u pripremi i provedbi 54 projekta energetske obnove zgrada osnovnih i srednjih škola, bolnica, domova zdravlja i zdravstvenih stanica, domova za starije i nemoćne, na području cijele Osječko-baranjske županije, čija je ukupna vrijednost preko 170 milijuna kuna, od čega će Osječko-baranjska županija sufinancirati iznos od 46 milijuna kuna, bespovratna sredstva Europske unije iznose 95 milijuna kuna te se planira dio sufinanciranja osigurati od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 29 milijuna kuna.

Osječko-baranjska županija dobitnica je „Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj“ u kategoriji Institucija godine. Nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj uručene su prvi put u Hrvatskoj u okviru kampanje „Obnovimo Hrvatsku“.

Što je sve u planu za iduću godinu?

Nastavljamo započete projekte, za sve o čemu smo govorili smo osigurali sredstva u proračunu 2019. godine koji je, vidi se iz plana projekata, snažno razvojno usmjeren. Planiran je u iznosu od 904,9 milijuna kuna, što je 6,29 posto više nego ove godine, a cilj mu je omogućiti  upravo realizaciju konkretnih razvojnih projekata za koje je do sada pripremana projektna dokumentacija.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari