Pratite nas

Politika

Ivana Maletić: Neću biti na HDZ-ovoj listi za EU izbore

Objavljeno

na

Vlada je donijela zaključak kojim za kandidatkinju za člana Revizorskog suda Europske unije u mandatnom razdoblju od 2019. do 2025. godine, predlaže mr. sc. Ivanu Maletić.

Vlada je zaključak uputila u Hrvatski sabor na daljnji postupak, sukladno Zakonu o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima.

Maletić je za N1 potvrdila da to znači da neće biti na listi za europske izbore.

Ivana Maletić trenutno je HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu.

Član Suda bira se na šest godina, a sadašnjem članu Nevenu Matesu mandat istječe 14. srpnja.

Nadzornom odboru društva HP – Hrvatska pošta d.d. Vlada predlaže imenovanje Josipa Udiljaka za člana Uprave društva, temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom natječaju, na razdoblje od četiri godine.

Zbog isteka mandata, Vlada je razriješila ravnatelja Ureda Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Šimu Jerčića, s danom 26. veljače 2019. Istodobno, Vlada je dala ovlaštenje državnom službeniku Šimi Jerčiću za obavljanje poslova ravnatelja Ureda Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, do imenovanja ravnatelja Ureda, temeljem provedenog postupka na temelju javnog natječaja, s danom 27. veljače 2019. godine, a najduže do šest mjeseci.

Uz prethodnu suglasnost Hrvatske vatrogasne zajednice, Vlada je imenovala Slavka Tucakovića glavnim vatrogasnim zapovjednikom do početka rada Hrvatske vatrogasne zajednice kao središnjeg državnog ureda.

Razriješen je dio dosadašnjih članova Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine i to Amira Muharemija i Milenka Živkovića. Dijelom novih članova toga Povjerenstva, kao predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva poljoprivrede imenovani su Mario Horvatić i Milan Tankosić, priopćeno je iz Vlade.

(Hina/N1)

Što vi mislite o ovoj temi?

Politika

Božo Petrov: Mjera nadzora mobitela zadire u prava i privatnost građana

Objavljeno

na

Objavio

Iz Mosta nezavisnih lista u nedjelju su ustvrdili da je mjera nadzora mobitela građana praktično neprovediva, da nema veze s preporukama struke te da zadire u prava i privatnost građana.

Osvrćući se na pokušaj vladajućih da uvedu kontrolu cjelokupnog stanovništva praćenjem mobilnih uređaja, predsjednik Mosta Božo Petrov rekao je kako je Most podržao mjere koje je stožer uvodio na temelju stručnih sugestija.

„No, ova mjera nema veze sa strukom, to sigurno ni jedan liječnik nije predložio. To nije dobra namjera i ovdje netko perfidan manipulira sa strahom ljudi koji će dati sve što mogu ne bi li sačuvali zdravlje. Kao da je netko radio eksperiment da vidi koliko prava i sloboda smo se spremni odreći. Mjera nema smisla jer je i tehnički teško provediva“, istaknuo je Petrov.

On je u razgovoru s Marinom Miletićem na Mostovom podcastu iznio je stavove Mosta NL i o drugim važnim pitanjima krize uzrokovane koronavirusom, posebno na razdoblje koje će uslijediti nakon pandemije.

Tako je još jednom istaknuo važnost slušanja uputa Svjetske zdravstvene organizacije i testiranja što većeg broja ljudi.

Petrov ističe kako može razumjeti da testova nema dovoljno, ali sugerira da onda treba to iskreno komunicirati, a ne napadati one koji se zalažu za takav pristup.

Petrov predlaže testiranje na reprezentativnom uzorku

Predlaže i testiranje na reprezentativnom uzorku koje će dati vjerodostojan rezultat, jer bi tako mogli uvidjeti stvarnu raširenost virusa u populaciji i predvidjeti koje ćemo sve mjere morati poduzimati u idućih nekoliko mjeseci ili ih eventualno smanjivati.

Petrov je ponovio i konkretne Mostove gospodarske mjere, od kojih je najvažniji stav da je jedina prava mjera otpis, a ne odgoda, što je Most još 19. ožujka prvi jasno rekao na konferenciji za novinare, kada je Vlada predložila odgodu plaćanja.

“Mi smo jasno od prvoga dana govorili da ne postoji nikakva odgoda plaćanja doprinosa nego je jedino moguć otpis! Danas to gotovo svi dionici ponavljaju jer su shvatili da nije moguće tražiti od poduzetnika da plati doprinose za plaće zaposlenika, kad u tom trenutku uopće ne posluje.

Isto tako, istaknuli smo da se bespovratna sredstva moraju uliti u gospodarski sektor i to mikro i malim poduzetnicima, da bi oni mogli isplatiti plaće čak i ako ne rade u ovom trenutku.

Ne treba im nuditi novi dug u obliku novih kredita, kako je predlagala Vlada RH. Jedini način da sačuvamo radna mjesta i održimo potrošnju i funkcioniranje sustava jest da novac iz javnog sektora dođe u privatni, jer bez privatnog sektora mi ćemo doživjeti kolaps“, rekao je Petrov.

Petrov je istaknuo i kako je ova kriza prilika da se provedu reforme s kojima se je toliko odugovlačilo i da u prvom redu treba rezati sve nepotrebne troškove javnog sektora, a onda i odrediti pet glavnih gospodarskih grana koje će nositi hrvatsko gospodarstvo.

“Jedna od tih grana trebala bi biti poljoprivreda jer će ona potaknuti razvoj drugih gospodarskih djelatnosti. To je prilika da konačno pokušamo biti samodostatni u poljoprivredi i tako dođemo u mogućnost da proizvodimo dovoljno hrane za nas same, a višak izvozimo.

Da bi to bilo moguće, potrebno je oko 600 000 hektara obradive poljoprivredne površine raspodijeliti ljudima koji trebaju biti oslobođeni davanja da bi se proizvodnja pokrenula. Ovo je blago koje imamo potpuno neiskorišteno”, rekao je Petrov. (Hina)

Kopal objasnio moguće mjere: Tko odbije praćenje mobitela u samoizolaciji, ide u karantenu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Kopal objasnio moguće mjere: Tko odbije praćenje mobitela u samoizolaciji, ide u karantenu

Objavljeno

na

Objavio

Posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za nacionalnu sigurnost Robert Kopal za N1 televiziju otkrio je u kojem smjeru Vlada razmišlja kada je riječ o nadzoru lokacije putem mobitela zbog aktualne krize s koronavirusom.

Govoreći o mogućim mjerama praćenja geolokacije mobitela građana, premijerov savjetnik rekao je kako se ta mjera, ako izmjene Zakona stupe na snagu i ako ‘prođu’ Ustavni sud, ne bi odnosila na sve građane nego na one koji se nalaze u samoizolaciji.

– U slučaju proglašene epidemije, kao što je sada slučaj mjera bi se odnosila samo na one osobe kojima je izrečena mjera samoizolacije. Te osobe nisu nužno oboljele, ali predstavljaju potencijalni rizik za širenje zaraze čime bi moglo biti ugroženo šire pučanstvo Hrvatske. To uključuje svakako i osobe na koje bi se odnosila obavezna karantena. U Hrvatskoj smo imali situaciju dolaska osobe s izrečenom zaštitnom mjerom u bolnicu, imali smo višekratne slučajeve dolaska osoba sa zaštitnom mjerom samoizolacije u ljekarne, i poznat je nažalost i podatak da je u Italiji u jednom trenutku 40 posto građana kršilo zaštitne mjere. Dakle sve države imaju slične izazove u smislu pridržavanja mjera samoizolacije od strane građana – rekao je Kopal.

Naveo je i primjere kako bi to moglo izgledati.

– Npr. slanje SMS-ova osobama koje su bile u rizičnim državama. Da pojasnim, podatak da ste bili na skijanju u Italiji ili Austriji je geolokacijski podatak. Tada bi bilo nužno u slučajevima epidemije, govorim o ovim iznimnim slučajevima, poslati zahtjev prema teleoperaterima da dostave podatke o osobama koje su bile u rizičnim državama. Vidjeli ste da postoje i takvi slučajevi da su ljudi bili na skijanju a zatajili su i time se zapravo ponijeli neodgovorno. Nakon što se dostave ti podaci, osim izricanja mjere samoizolacije, nadležne službe, a u ovom slučaju Stožer, bi mogao poslati i SMS-ove tim osobama kojima ih obavješćuju da ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje. Putem SMS-a bi se nadalje mogle slati i upute što im je činiti – rekao je.

– Druga opcija je npr. slanje SMS-ova osobama koje su bile u rizičnim državama. Da pojasnim, podatak da ste bili na skijanju u Italiji ili Austriji je geolokacijski podatak. Tada bi bilo nužno u slučajevima epidemije, govorim o ovim iznimnim slučajevima, poslati zahtjev prema teleoperaterima da dostave podatke o osobama koje su bile u rizičnim državama. Vidjeli ste da postoje i takvi slučajevi da su ljudi bili na skijanju a zatajili su i time se zapravo ponijeli neodgovorno. Nakon što se dostave ti podaci, osim izricanja mjere samoizolacije, nadležne službe, a u ovom slučaju Stožer, bi mogao poslati i SMS-ove tim osobama kojima ih obavješćuju da ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje. Putem SMS-a bi se nadalje mogle slati i upute što im je činiti – dodao je.

No, objasnio je i da postoji mogućnost i za jednu alternativu.

– Potrebno bi bilo instalirati prvo aplikaciju i isto tako omogućiti odnosno prihvatiti lokaciju. Ako osoba to ne želi, niti instalirati aplikaciju niti omogućiti odnosno prihvatiti lokaciju ili jedno od tog dvoje, tada bi alternativa mogla bila karantena odnosno smještaj i boravak u nadziranim prostorima. Ako osoba nad kojom je izrečena mjera samoizolacije instalira aplikaciju i omogući odnosno prihvati lokaciju, apsolutno se ništa neće – kako se to neki u medijskom prostoru spominju – “trekati” nego će onda i samo onda ako osoba napusti perimetar samoizolacije koji je putem aplikacije sama prijavila, samo će tada “blinkati” signal.

Najbolja priprema da se ne dogodi crni scenarij, jest razmišljanje o crnom scenariju jer tada činite sve da se on ne dogodi. U slučaju primjene aplikacije moglo bi se dogoditi da osoba koja bi morala biti u samoizolaciji niti instalira aplikaciju (ne želi ili to tehnički nije moguće) niti je smještena u karantenu bilo iz logističkih razloga ili nekih drugih razloga (pa i zato jer trenutno ne želi biti dostupna). Tada treba postojati mogućnost navedenog. I to isključivo zbog zaštite života i zdravlja ljudi, uz sva vremenska i druga ograničenja primjene same mjere – opisao je Kopal i rekao kako cilj nije uvođenje policijske države jer jer riječ o iznimnim okolnostima i mjerama koje bi s eprimijenjivale u ograničenom trajanju.

– Dakle, samo kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zaraznom bolesti u skladu s posebnim propisima pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštiti. Ponavljam, mjera bi trajala samo za vrijeme trajanja proglašene epidemije. Nakon toga se podaci odmah brišu odnosno uništavaju, a ne arhiviraju niti pohranjuju – rekao je Kopal.

Istaknuo je kako nadzor znači samo praćenje geolokacije, a ne i sadržajnih podataka s kim sve korisnik mobitela kontaktira, dakle bez prometnih podataka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari