Pratite nas

Gospodarstvo

IVANA MALETIĆ OTKRIVA ‘Ovo su tri glavne točke gospodarskog programa HDZ-a’

Objavljeno

na

Ivana Maletić (41), europarlamentarka i ekonomistica, uz Tomislava Ćorića i eksperte iz njemačkog IFO instituta sutra će prvi put prezentirati gospodarski program HDZ-a, a za Nedjeljni Jutarnji iznosi njegove tri glavne točke

[ad id=”68099″]

Prvu prezentaciju HDZ-ova gospodarskog programa sa stručnjacima s njemačkog IFO instituta predvodit će sutra Ivana Maletić, HDZ-ova europarlamentarka i jedna od glavnih ekonomskih stručnjakinja u vodećoj opozicijskoj stranci. Ta 41-godišnja Šibenčanka će zajedno s kolegom Tomislavom Ćorićem najužem rukovodstvu HDZ-a predstaviti dokument kojim Karamarkova opcija želi Hrvatsku izvući iz krize. Maletić se učlanila u HDZ 2012. godine, a na prvim izborima za EU parlament izabrana je za zastupnicu. Diplomirala je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, kasnije i magistrirala, u Ministarstvu financija zaposlila se 1997. Ovdje prvi put govori o platformi na kojoj je zajedno s kolegama stvarala HDZ-ov gospodarski program, čije ključne detalje HDZ-ovci još uvijek taje.

Set mjera i rješenja

Gospodarski program još se drži u tajnosti, no možete li nam otkriti barem glavne smjernice?

– Stručnjaci s IFO instituta u suradnji s našim stručnjacima pripremili su analizu stanja, rađene su i usporedbe s državama u okruženju te set mjera i najboljih rješenja za Hrvatsku. Glavni izazovi su niska konkurentnost, osobito industrije, nedostatak stranih ulaganja i nizak izvoz; visoka nezaposlenost, osobito mladih, i neaktivno tržište rada; negativni migracijski saldo, odnosno odljev mozgova; brzorastući javni dug; velika i neefikasna javna administracija; visoka razina zaduživanja u stranoj valuti; rastuća siva ekonomija; usporen proces transformacije i integriranja u Europsku uniju.

Koliko mislite da su njemački stručnjaci prepoznali naše probleme? Imaju li rješenja?

– Njemački stručnjaci rade primjenjujući međunarodnu metodologiju i standarde u prepoznavanju problema i definiranju rješenja. Imaju veliko iskustvo rada za njemačke institucije, ali i po brojnim drugim državama u i izvan EU. Usko su surađivali s našim timom, obavljali intervjue, održavali zajedničke radionice, više puta bili u Hrvatskoj i tako se na praktične načine upoznali s hrvatskom stvarnošću. Puno je sličnih iskustava među državama, tako da su tijekom rada odmah davali usporedbe i poveznice s iskustvima drugih i to je jedna dodana vrijednost. Reforme su neophodne, i to u kombinaciji s poticajnim mjerama za poduzetnike i s investicijama, ako želimo izbjeći scenarij neuspješnih država i propalih ekonomija. Samo cjelovit program s kombinacijom mjera reformi, investicija i dobrog ekonomskog upravljanja rezultira rastom, razvojem i otvaranjem radnih mjesta, a to su, naravno, glavni ciljevi koje želimo postići. Puno je neiskorištenih resursa koje smo prepoznali, kao i načina njihova stavljanja u funkciju rasta i razvoja. Hrvatska može i hoće biti pozitivno iznenađenje u Europskoj uniji.

Odlučna Vlada kao tim

Kakvo vam je bilo iskustvo ta suradnja s njima i rad na programu?

– Zanimljivo je vidjeti se u očima drugih. Oni primjećuju detalje koje mi zaboravljamo jer su dio svakodnevice i ne čine se važnima, a zapravo se bitni u sklapanju mozaika. Profesionalni su, imaju definiranu metodologiju rada, kreativnost proizlazi iz iskustva rada u brojnim državama i nailaženja na različite probleme i rješenja.

Koliko ste često bili na institutu u Njemačkoj? Koliko je radionica odrađeno?

– Imali smo više radionica i sastanaka naizmjenično u Zagrebu i Münchenu, sve zajedno oko 10 susreta uz stalnu komunikaciju e-mailom.

Mislite li da taj program stvarno može oporaviti naše gospodarstvo, pa i državne financije?

– Nijedan program sam po sebi ne može oporaviti gospodarstvo. Za to je potrebna odlučna vlada koja funkcionira kao tim, kao jedno. Vlada koja zna što hoće. Ovaj program je jamstvo da će Hrvatska imati takvu vladu. Kroz rad na programu ljudi u HDZ-u i stručnjaci izvan stranke okupljeni su u timove i već godinu i pol zajedno rade na osmišljavanju mjera za gospodarski rast i zapošljavanje. Timovi su formirani iz odbora koji su u HDZ-u organizirani još 2012. godine. HDZ je vrijeme u oporbi posvetio ozbiljnom i velikom poslu, za razliku od SDP-a koji je vrijeme dok je bio u oporbi prespavao te su kao Vlada izgubljeni u prostoru i vremenu. Ne poznaju europske politike, ne prate trendove i Hrvatsku su učinili neslavnim rekorderom Europske unije. Od najvećeg broja kvartala uzastopnog gospodarskog pada, preko brzorastućeg duga i deficita, do titule prve države članice koja je unatoč kohezijskoj politici uspjela postati neto uplatiteljica u europski proračun tijekom prve dvije godine članstva. Tome se još može nadodati najniži rast izvoza i investicija u prvim godinama članstva, visoka nezaposlenost i divergiranje u odnosu na EU. To se događa kad odgovornost za državu preuzme netko nepripremljen. Plan 21 i populističke parole dovele su naše građane na rub egzistencije. A i sad Vlada spremno ulaže u marketing i promociju, dok istovremeno propadaju i to europska bespovratna sredstva za jačanje institucija i razvojne projekte.

Puno je praznog hoda

Pretpostavlja li program žestoke rezove i ako da, na kojim područjima?

– Program polazi od promjena obrazaca ponašanja i rada. Sve resurse, pa tako i ljudske, moramo staviti u punu funkciju. Svatko na svom poslu mora imati priliku dati sve od sebe i pridonijeti uspješnom ispunjavanju ciljeva i postizanju rezultata. Trenutačno u Hrvatskoj nema ciljeva i sustava, puno je praznog hoda i to ćemo promijeniti. Strukturne reforme obuhvatit će ključna područja, stavljajući u prvi plan učinkovitost i kvalitetu pružanja usluga građanima i poduzetnicima. Tako će se mijenjati obrasci rada u državnoj upravi, javnim poduzećima, lokalnim i regionalnim jedinicama, obrazovnom i znanstvenom sustavu, zdravstvenom sustavu i sustavu socijalnih naknada, pravosuđu, javnim financijama, upravljanju državnom imovinom, mirovinskom sustavu. Mirovine se neće smanjivati jer su u usporedbi s drugim državama preniske, ali jačanjem gospodarstva i kroz poticajne mjere mijenjat će se struktura i dob umirovljenika.

Koliko je program provediv u našoj stvarnosti? I zašto ga toliko držite u tajnosti? Neki se pitaju: postoji li on uopće?

– Program je provediv onoliko koliko će Vlada biti odlučna u njegovoj provedbi. Tako je sa svakim programom. S obzirom na to da je na ovom programu inzistirao sam budući premijer Tomislav Karamarko, sigurna sam da volja i odlučnost u provedbi neće izostati. HDZ je oporba i nema smisla da prezentiramo program javnosti u trenutku kada je još uvijek loptica na strani Vlade. Oni su ti koji bi morali imati program i provoditi ga, ali nažalost… Hrvatska ima tu nesreću da je u godinama kada je trebala rasti i kada je cijela Europa prema nama gledala kao sigurno uspješan primjer, dobila bezidejnu Vladu bez radne kondicije i znanja. U kampanji, kada budemo tražili povjerenje od naših građana, prezentirat ćemo i program. Dotad vrijedno radimo i nadamo se da će ovo vrijeme agonije gledanja Vlade koja sve temelji na populizmu i marketingu što prije završiti. Ta je odluka, naravno, na vladajućoj većini koju čitavo vrijeme pozivamo da što prije raspusti Sabor i tako omogući raspisivanje izbora.

Uzroci problema

Koliko se program bazira na onome što je vaše područje djelovanja, financiranje iz fondova EU?

– EU fondovi su samo jedan izvor financiranja, naravno vrlo povoljan i zato važan za slabije razvijene države članice. Iza Hrvatske su po razvijenosti samo Bugarska i Rumunjska, i to s tendencijom da nas prestignu jer rastu i razvijaju se brže od nas. Loše korištenje EU fondova indikator je gospodarstva opterećenog administracijom, sporog i tromog državnog sustava, loše poslovne klime. U programu se bavimo uzrocima problema i njihovim otklanjanjem. Kada budemo uspješno i brzo koristili europske fondove, uspješno ćemo privlačiti i direktne strane investicije, razvijat ćemo naše poduzetnike. Glavna poruka je da su naši uspješni mali i srednji poduzetnici, poljoprivrednici i jaki izvoznici glavni pokretači rasta i pozivnica stranim investitorima. U programu se bavimo svim izvorima financiranja i modelima razvoja koji će pomoći poduzetnicima.

Zašto mi toliko slabo koristimo ta sredstva?

– Preslabi su administrativni kapaciteti, odnosno nedostaju zaposlenici s potrebnim znanjima i iskustvom, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova loše upravlja sustavom, koordinacija je loša, procedure su komplicirane, sustav prespor, nedovoljno se ulaže u pripremu projekata. Više je nego očito da nema razumijevanja, političke volje, timskog rada i punog angažmana s najviše razine na poslovima korištenja europskih fondova. Posljedice su nesagledive. Hrvatska je, samo da su se pripreme projekata i provedba odvijali po planu zacrtanom još u pregovorima, mogla rasti dva posto godišnje u 2013. i 2014. Uz to, kada bi se uračunali i pozitivni multiplikativni efekti te stvaranje atmosfere povjerenja koja bi privukla investitore i ohrabrila poduzetnike, pozitivna kretanja bila bi daleko veća. Sve to je Vlada oduzela Hrvatskoj i potjerala je iz države najobrazovanije, najperspektivnije mlade kadrove. Šokantno je da umjesto da iz europskog proračuna dobijemo tri puta više od uplata, mi financiramo razvijene članice. Državni ured za reviziju je u svom izvješću utvrdio da je Hrvatska od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2014. ukupno uplatila 751,5 milijuna eura, a od EU smo primili 721,1 milijun eura, što je za 30,4 milijuna manje od uplate.

Nedjeljni Jutarnji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Lipanj spašen, očekuje se dolazak do milijun gostiju

Objavljeno

na

Objavio

Lipanj bi prema opreznim prognostičarima mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto prometa iz lanjskog šestog mjeseca, kad je Hrvatska imala više od tri milijuna turista i 15 milijuna noćenja, piše u petak Večernji list.

Hoće li Jadran na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda približiti i cijelom milijunu turista ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Prije mjesec dana lipanj je bio posve prekrižen i činilo se da će biti super ako turisti počnu pristizati i u srpnju. Ali čini se da ni šesti mjesec ipak nije posve izgubljen. Otkaza ima i dalje, no lavina je zaustavljena, a kapne i pokoja nova rezervacija, piše dnevnik.

Led će sada u svibnju probiti poslovni gosti i vlasnici kuća za odmor, plovila i nešto malo mobilnih kamp-kućica jer se kampovi tek počinju otvarati. No, nastavi li se situacija s koronavirusom smirivati, lipanj bi, prema opreznim prognostičarima, mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto turističkog prometa iz lanjskog šestog mjeseca kad je Hrvatska upisala nešto više od tri milijuna turista i oko 15 milijuna noćenja.

Hoće li jadranski domaćini na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda čak približiti i cijelom milijunu turista, ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Kako bilo, nada se budi da bi turistički gubici ove godine mogli biti nešto manji nego se činilo u prvi mah kad je COVID-19 buknuo u Europi. Ali paralelno raste i lagana nelagoda od tog priželjkivanog turističkog vala i pandemija jadranske domaćine dovodi u jednu pomalo shizofrenu situaciju: vape za gostima, a istovremeno se, pogotovo u obiteljskom smještaju, pribojavaju primiti ih pod svoj krov.

Turistički profesionalci, s iskustvom vođenja i velikih hotelskih kompanija i kuća za iznajmljivanje, na to imaju reći samo jedno: “Naši su epidemiolozi odradili odličan posao. I nadalje trebamo imati povjerenja u njihove odluke. Oni će znati kako treba reagirati i u nekoj eventualnoj situaciji vezano uz turizam. Na nama je samo da se pridržavamo onog što kažu. Vraćanje u normalu nosi neki rizik, ali našem gospodarstvu treba restart, a tko ga u Hrvatskoj može pokrenuti ako ne turizam”, piše u petak Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari