Pratite nas

Gospodarstvo

IVANA MALETIĆ OTKRIVA ‘Ovo su tri glavne točke gospodarskog programa HDZ-a’

Objavljeno

na

Ivana Maletić (41), europarlamentarka i ekonomistica, uz Tomislava Ćorića i eksperte iz njemačkog IFO instituta sutra će prvi put prezentirati gospodarski program HDZ-a, a za Nedjeljni Jutarnji iznosi njegove tri glavne točke

[ad id=”68099″]

Prvu prezentaciju HDZ-ova gospodarskog programa sa stručnjacima s njemačkog IFO instituta predvodit će sutra Ivana Maletić, HDZ-ova europarlamentarka i jedna od glavnih ekonomskih stručnjakinja u vodećoj opozicijskoj stranci. Ta 41-godišnja Šibenčanka će zajedno s kolegom Tomislavom Ćorićem najužem rukovodstvu HDZ-a predstaviti dokument kojim Karamarkova opcija želi Hrvatsku izvući iz krize. Maletić se učlanila u HDZ 2012. godine, a na prvim izborima za EU parlament izabrana je za zastupnicu. Diplomirala je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, kasnije i magistrirala, u Ministarstvu financija zaposlila se 1997. Ovdje prvi put govori o platformi na kojoj je zajedno s kolegama stvarala HDZ-ov gospodarski program, čije ključne detalje HDZ-ovci još uvijek taje.

Set mjera i rješenja

Gospodarski program još se drži u tajnosti, no možete li nam otkriti barem glavne smjernice?

– Stručnjaci s IFO instituta u suradnji s našim stručnjacima pripremili su analizu stanja, rađene su i usporedbe s državama u okruženju te set mjera i najboljih rješenja za Hrvatsku. Glavni izazovi su niska konkurentnost, osobito industrije, nedostatak stranih ulaganja i nizak izvoz; visoka nezaposlenost, osobito mladih, i neaktivno tržište rada; negativni migracijski saldo, odnosno odljev mozgova; brzorastući javni dug; velika i neefikasna javna administracija; visoka razina zaduživanja u stranoj valuti; rastuća siva ekonomija; usporen proces transformacije i integriranja u Europsku uniju.

Koliko mislite da su njemački stručnjaci prepoznali naše probleme? Imaju li rješenja?

– Njemački stručnjaci rade primjenjujući međunarodnu metodologiju i standarde u prepoznavanju problema i definiranju rješenja. Imaju veliko iskustvo rada za njemačke institucije, ali i po brojnim drugim državama u i izvan EU. Usko su surađivali s našim timom, obavljali intervjue, održavali zajedničke radionice, više puta bili u Hrvatskoj i tako se na praktične načine upoznali s hrvatskom stvarnošću. Puno je sličnih iskustava među državama, tako da su tijekom rada odmah davali usporedbe i poveznice s iskustvima drugih i to je jedna dodana vrijednost. Reforme su neophodne, i to u kombinaciji s poticajnim mjerama za poduzetnike i s investicijama, ako želimo izbjeći scenarij neuspješnih država i propalih ekonomija. Samo cjelovit program s kombinacijom mjera reformi, investicija i dobrog ekonomskog upravljanja rezultira rastom, razvojem i otvaranjem radnih mjesta, a to su, naravno, glavni ciljevi koje želimo postići. Puno je neiskorištenih resursa koje smo prepoznali, kao i načina njihova stavljanja u funkciju rasta i razvoja. Hrvatska može i hoće biti pozitivno iznenađenje u Europskoj uniji.

Odlučna Vlada kao tim

Kakvo vam je bilo iskustvo ta suradnja s njima i rad na programu?

– Zanimljivo je vidjeti se u očima drugih. Oni primjećuju detalje koje mi zaboravljamo jer su dio svakodnevice i ne čine se važnima, a zapravo se bitni u sklapanju mozaika. Profesionalni su, imaju definiranu metodologiju rada, kreativnost proizlazi iz iskustva rada u brojnim državama i nailaženja na različite probleme i rješenja.

Koliko ste često bili na institutu u Njemačkoj? Koliko je radionica odrađeno?

– Imali smo više radionica i sastanaka naizmjenično u Zagrebu i Münchenu, sve zajedno oko 10 susreta uz stalnu komunikaciju e-mailom.

Mislite li da taj program stvarno može oporaviti naše gospodarstvo, pa i državne financije?

– Nijedan program sam po sebi ne može oporaviti gospodarstvo. Za to je potrebna odlučna vlada koja funkcionira kao tim, kao jedno. Vlada koja zna što hoće. Ovaj program je jamstvo da će Hrvatska imati takvu vladu. Kroz rad na programu ljudi u HDZ-u i stručnjaci izvan stranke okupljeni su u timove i već godinu i pol zajedno rade na osmišljavanju mjera za gospodarski rast i zapošljavanje. Timovi su formirani iz odbora koji su u HDZ-u organizirani još 2012. godine. HDZ je vrijeme u oporbi posvetio ozbiljnom i velikom poslu, za razliku od SDP-a koji je vrijeme dok je bio u oporbi prespavao te su kao Vlada izgubljeni u prostoru i vremenu. Ne poznaju europske politike, ne prate trendove i Hrvatsku su učinili neslavnim rekorderom Europske unije. Od najvećeg broja kvartala uzastopnog gospodarskog pada, preko brzorastućeg duga i deficita, do titule prve države članice koja je unatoč kohezijskoj politici uspjela postati neto uplatiteljica u europski proračun tijekom prve dvije godine članstva. Tome se još može nadodati najniži rast izvoza i investicija u prvim godinama članstva, visoka nezaposlenost i divergiranje u odnosu na EU. To se događa kad odgovornost za državu preuzme netko nepripremljen. Plan 21 i populističke parole dovele su naše građane na rub egzistencije. A i sad Vlada spremno ulaže u marketing i promociju, dok istovremeno propadaju i to europska bespovratna sredstva za jačanje institucija i razvojne projekte.

Puno je praznog hoda

Pretpostavlja li program žestoke rezove i ako da, na kojim područjima?

– Program polazi od promjena obrazaca ponašanja i rada. Sve resurse, pa tako i ljudske, moramo staviti u punu funkciju. Svatko na svom poslu mora imati priliku dati sve od sebe i pridonijeti uspješnom ispunjavanju ciljeva i postizanju rezultata. Trenutačno u Hrvatskoj nema ciljeva i sustava, puno je praznog hoda i to ćemo promijeniti. Strukturne reforme obuhvatit će ključna područja, stavljajući u prvi plan učinkovitost i kvalitetu pružanja usluga građanima i poduzetnicima. Tako će se mijenjati obrasci rada u državnoj upravi, javnim poduzećima, lokalnim i regionalnim jedinicama, obrazovnom i znanstvenom sustavu, zdravstvenom sustavu i sustavu socijalnih naknada, pravosuđu, javnim financijama, upravljanju državnom imovinom, mirovinskom sustavu. Mirovine se neće smanjivati jer su u usporedbi s drugim državama preniske, ali jačanjem gospodarstva i kroz poticajne mjere mijenjat će se struktura i dob umirovljenika.

Koliko je program provediv u našoj stvarnosti? I zašto ga toliko držite u tajnosti? Neki se pitaju: postoji li on uopće?

– Program je provediv onoliko koliko će Vlada biti odlučna u njegovoj provedbi. Tako je sa svakim programom. S obzirom na to da je na ovom programu inzistirao sam budući premijer Tomislav Karamarko, sigurna sam da volja i odlučnost u provedbi neće izostati. HDZ je oporba i nema smisla da prezentiramo program javnosti u trenutku kada je još uvijek loptica na strani Vlade. Oni su ti koji bi morali imati program i provoditi ga, ali nažalost… Hrvatska ima tu nesreću da je u godinama kada je trebala rasti i kada je cijela Europa prema nama gledala kao sigurno uspješan primjer, dobila bezidejnu Vladu bez radne kondicije i znanja. U kampanji, kada budemo tražili povjerenje od naših građana, prezentirat ćemo i program. Dotad vrijedno radimo i nadamo se da će ovo vrijeme agonije gledanja Vlade koja sve temelji na populizmu i marketingu što prije završiti. Ta je odluka, naravno, na vladajućoj većini koju čitavo vrijeme pozivamo da što prije raspusti Sabor i tako omogući raspisivanje izbora.

Uzroci problema

Koliko se program bazira na onome što je vaše područje djelovanja, financiranje iz fondova EU?

– EU fondovi su samo jedan izvor financiranja, naravno vrlo povoljan i zato važan za slabije razvijene države članice. Iza Hrvatske su po razvijenosti samo Bugarska i Rumunjska, i to s tendencijom da nas prestignu jer rastu i razvijaju se brže od nas. Loše korištenje EU fondova indikator je gospodarstva opterećenog administracijom, sporog i tromog državnog sustava, loše poslovne klime. U programu se bavimo uzrocima problema i njihovim otklanjanjem. Kada budemo uspješno i brzo koristili europske fondove, uspješno ćemo privlačiti i direktne strane investicije, razvijat ćemo naše poduzetnike. Glavna poruka je da su naši uspješni mali i srednji poduzetnici, poljoprivrednici i jaki izvoznici glavni pokretači rasta i pozivnica stranim investitorima. U programu se bavimo svim izvorima financiranja i modelima razvoja koji će pomoći poduzetnicima.

Zašto mi toliko slabo koristimo ta sredstva?

– Preslabi su administrativni kapaciteti, odnosno nedostaju zaposlenici s potrebnim znanjima i iskustvom, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova loše upravlja sustavom, koordinacija je loša, procedure su komplicirane, sustav prespor, nedovoljno se ulaže u pripremu projekata. Više je nego očito da nema razumijevanja, političke volje, timskog rada i punog angažmana s najviše razine na poslovima korištenja europskih fondova. Posljedice su nesagledive. Hrvatska je, samo da su se pripreme projekata i provedba odvijali po planu zacrtanom još u pregovorima, mogla rasti dva posto godišnje u 2013. i 2014. Uz to, kada bi se uračunali i pozitivni multiplikativni efekti te stvaranje atmosfere povjerenja koja bi privukla investitore i ohrabrila poduzetnike, pozitivna kretanja bila bi daleko veća. Sve to je Vlada oduzela Hrvatskoj i potjerala je iz države najobrazovanije, najperspektivnije mlade kadrove. Šokantno je da umjesto da iz europskog proračuna dobijemo tri puta više od uplata, mi financiramo razvijene članice. Državni ured za reviziju je u svom izvješću utvrdio da je Hrvatska od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2014. ukupno uplatila 751,5 milijuna eura, a od EU smo primili 721,1 milijun eura, što je za 30,4 milijuna manje od uplate.

Nedjeljni Jutarnji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

MMF podigao procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i iduću godinu

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju.

Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda.

Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto.

Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju.

U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto.

Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj
Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto.

U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola, odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0, a iduće 1,2 posto.

Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova.

U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica

Objavljeno

na

Objavio

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica, no s druge strane neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemalja.

Trenutno se u Federaciji BiH priprema nova Uredba o naknadama za plastične vrećice debljine stijenke do 50 mikrona i odnosit će se na sve vrećice bez obzira na veličinu i oblik ručki. Tako da će biti obuhvaćene vrećice koje se daju potrošačima u apotekama, prodavaonicama cipela, vrećice u koje se vaga i pakuje povrće, vrećice u pekarama, trgovinama, itd. Također ćemo previdjeti godinu u kojoj će se provesti potpuna zabrana upotrebe plastičnih vrećica, a sve u skladu s najboljim svjetskim trendovima i praksama, rečeno je Feni iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, javlja Fena.

Podsjećaju kako će se prema odluci Europske komisije od 2021. zabraniti proizvodnja i upotreba sve jednokratne plastike kao što su: tanjuri, čaše, slamke, bio razgradiva plastika i sl. i da će Federacija po tom pitanju slijediti najbolju europsku i svjetsku praksu.

–  Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu i okrenemo se prema manjoj potrošnji, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu – kazali su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, naglasivši pritom kako je sljedeći korak odmicanje od kulture stvaranja otpada.

Na pitanje koliko je naplata plastičnih vrećica u nekim prodavaonicama utjecala na smanjenje njihovog korištenja i postoji li neka zakonska obveza da se plastične vrećice moraju naplaćivati, iz spomenutog ministarstva ističu kako su 2014. godine donijeli Uredbu o naknadama za plastične vrećice ‘tregerice’ kojom je uvedena naknada na one čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koje odbačene onečišćuju okoliš.

No, unatoč svim provedenim mjerama, zakonskim odredbama i upozorenjima o štetnom utjecaju plastike na okoliš i zdravlje ljudi, iz ministarstva napominju kako je u Federaciji BiH raširena upotreba plastičnih vrećica.

–  Masovno i jednokratno korištenje plastičnih vrećica te spor proces razgradnje, prijetnja su za okoliš u idućim godinama. Ove vrećice se uglavnom ne naplaćuju, što dovodi do godišnje potrošnje više od milijarde plastičnih vrećica, koje većinom završavaju kao otpad u prirodi, što ujedno predstavlja i zloupotrebu plaćanja ove obaveze od strane trgovaca – naglašavaju iz federalnog ministarstva.

Također dodaju kako je ukupno uplaćena naknada u Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH po osnovu Uredbe o plaćanju naknade za plastične vrećice, za obračunsko razdoblje od 2014. do 2016. godine iznosila ukupno 780.153 maraka.

Po njihovom mišljenju, dodatan problem za Federaciju BiH predstavlja i nepostojanje ovakvog propisa u Republici Srpskoj što dodatno usložnjava kontroliranje proizvodnje plastičnih vrećica.

Inače, kako je to navedenom Uredbom definirano „Obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice.“

Iz ministarstva pojašnjavaju kako se trgovinski lanci nisu samoinicijativno odlučili da naplaćuju vrećice, već to zavisi od debljine njihove stijenke.

U skladu s Uredbom, obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice. Visina naknade za stavljanje u promet plastične vrećice iznosi 0,05 maraka po komadu, odnosno 50,00 maraka po jednom pakovanju od 1.000 komada plastičnih vrećica.

Obveznici plaćanja, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne radi stavljanja u promet plastičnih vrećica, i to dva puta godišnje na osnovu Izvještaja, dok kontrolu odnosno nadzor nad provođenjem uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove – inspekcija zaštite okoliša i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na razini Federacije Bosne i Hercegovine, županija, grada i općine.

Plaćanje povratničke naknade za plastične boce

Na pitanje planira li se uvođenje povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemlja, iz spomenutog ministarstva ističu kako Federacija BiH neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce jer je segment reciklaže plastičnog otpada reguliran kroz Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom.

Naime, odredbe ovog Pravilnika odnose se na svu ambalažu koja se proizvodi, odnosno stavlja na tržište, uvezenu ambalažu i sav ambalažni otpad koji je nastao u industriji, zanatstvu, maloprodaji, uslužnim i drugim djelatnostima, u domaćinstvima bez obzira na njegovo porijeklo, upotrebu i korišteni ambalažni materijal, kazali su iz ministarstva i dodali da su obveznici plaćanja naknada za upravljanje ambalažnim otpadom svi oni koji vrše uvoz, proizvodnju, pakovanje i prvi plasman robe pakovane u ambalažu.

Veoma niska svijest ljudi o razvrstavanja otpada

Što se tiče razvrstavanja otpada i njegovog odlaganja u posebne kontejnere, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako je svijest ljudi u BiH po pitanju razvrstavanja otpada veoma niska.

Napominju kako broj raspoređenih kontejnera po Federaciji BiH svakodnevno raste, ali da smo svi svjedoci odbačenog otpada oko njih te da se postavljaju kontejneri za posebne vrste otpada (papir, plastika, staklo, metal, komunalni otpad).

Ovo ministarstvo će nastaviti raditi na projektima podizanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša od nepravilnog odlaganja otpada. Lokalne razine vlasti zajedno s komunalnim poduzećima trebaju se aktivnije uključivati u rješavanju ovih problema i direktno raditi s građanima na važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada i njegovog selektivnog razdvajanja, kazali su iz ministarstva okoliša.

U tom smislu, dodaju, potrebno je tražiti brza i efikasna rješenja, a utjecaj  na svijest građana i ekološki odgovorno ponašajne je kontinuiran proces koji može uroditi plodom tek za desetljeće ili dva. Utjecaj na svijest je dugotrajan i mukotrpan proces, i rezultate daje na duže staze.

Također, smatraju, kako je potrebno kroz Zakone o komunalnoj čistoći povećati kazne i sankcionirati neodgovorno ponašanje pojedinaca.

Količina plastičnog otpada proizvedenog u Federaciji BiH

Upitani imaju li evidenciju o tome koliko se plastičnog otpada proizvede u FBiH i kako on utječe na okoliš, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako prema podacima iz Federalne strategije zaštite okoliša Federacije BiH 2008.-2018. procijenjene količine nastalog ambalažnog otpada-plastične ambalaže iznose 72.820 tona godišnje. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari