Pratite nas

Vijesti

Ivana Maletić razotkrila ‘obmane Branka Grčića’: Uniji smo dali 1,8 milijardi kuna, a zbog nesposobnosti Vlade nismo izvukli ništa

Objavljeno

na

HDZ-ova eurozastupnica Ivana Maletić razotkrila je obmane podpredsjednika Vlade Branka Grčića koje imaju za cilj skriti činjenicu da je Hrvatska uniji dala 1,8 milijardi kuna a za uzvrat nije izvukla ništa.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

„Potpredsjednik Grčić je 7. veljače na konferenciji za novinare iznio niz neistina istaknuvši da će ih nastaviti puno puta ponavljati jer je to važno. Bilo bi mu bolje da umjesto marketinških trikova napravi nešto za Hrvatsku, a to je da ode s funkcije potpredsjednika na kojoj ne bi smio  biti netko tko obmanjuje javnost i  ne zna posao za koji je odgovoran.

 Prva obmana: 150 milijuna eura blokiranog predujma nije gubitak

 Potpredsjednik tvrdi kako činjenica da nismo dobili predujam nije nikakav gubitak nego samo pitanje likvidnosti proračuna u kojem ionako imamo od IPA-e 45 milijuna eura koji stoje nepotrošeni.

 Kako može potpredsjednik jedne Vlade u kojoj ministar financija iz tjedna u tjedan pokušava doći do sredstava i zadužuje se gdje god stigne jer mu je proračunska rupa sve veća, izjaviti da je sasvim svejedno hoće li 150 milijuna eura biti uplaćeno u veljači, ožujku ili travnju…

Ivana Maletić

Ivana Maletić

Na samom kraju 2013. Vlada se zadužila 200 milijuna eura na tri mjeseca i plaća za to preko 9 milijuna kuna kamata. Da je dobiven predujam, proračun bi bio likvidan i zaduživanje ne bi bilo potrebno. Zar to nije direktan gubitak sredstava i to za proračun iz kojeg se nisu uspjeli na vrijeme platiti osnovni troškovi poput prijevoza nastavnicima ili naknada osobama na stručnom osposobljavanju.

Druga obmana: Ulažemo intenzivno u pripremu projekata

 Republika Hrvatska je trebala tijekom 2012. i 2013. imati u postupku ugovaranja projekte kojima troši sredstva iz 2013, a istovremeno pripremati projekte za 2014.-2020. U razdoblju od 2014.-2020. na raspolaganju nam je 8,03 milijardi eura. Za njih iskoristiti trebamo imati preko 16 milijardi eura spremnih projekata. U pripremu treba uložiti 3 do 5 posto vrijednosti projekta što je 800 milijuna eura odnosno 6 milijardi kuna. Potpredsjednik se hvali sa ulaganjima od 300 milijuna kuna u pripremu projekata u 2013. i gotovo istim iznosom u 2014. Godišnje bi Republika Hrvatska trebala ulagati barem tri puta više u pripremu projekata da bi se fondovi mogli potpuno i pravovremeno koristiti.

Vlada je u 2013. poslala poziv svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da prijave važne razvojne regionalne projekte za koje će se osigurati sredstva za pripremu. Ukupna vrijednost koja se izdvajala bila je samo 10 milijuna kuna, toliko za cijelu Republiku Hrvatsku. Na kraju su po tom pozivu odbijeni brojni projekti gospodarske infrastrukture poput poduzetničkih inkubatora, tehnoloških parkova, centara izvrsnosti, logističkih centara… i to u županijama poput Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Sisačko-moslavačke, a odobren je projekt groblja za kućne ljubimce u Gradu Zagrebu.

 Treća obmana: IPA se akreditirala dvije godine, a mi ćemo sad akreditaciju odraditi u nekoliko mjeseci i to za fondove

 IPA je uvedena kao potpuno novi program u srpnju 2007. Nov je bi za Komisiju i za Republiku Hrvatsku. Unatoč tome akreditacijski paketi predani su u svibnju 2008. te su održane i prezentacije Europskoj komisiju za svaku od komponenti. Predujmovi su uplaćeni do kraja 2008. Republika Hrvatska nije kao zemlja kandidatkinja uplaćivala dio svojih prihoda u Europski proračun i s ovim predujmovima sustav je odmah bio u plusu.

 Europska komisija je imala povjerenje u kvalitetan rad IPA sustava i u poglavlju 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata dogovarane su aktivnosti potrebne za dobivanje dozvole za rad u sustavu europskih fondova za pola godine članstva u perspektivi 2007.-2013. Toliko su bili sigurni da ćemo odmah u srpnju dobiti dozvolu za rad da je u financijsku omotnicu ušla kalkulacija po kojoj u 2013. Republika Hrvatska dobiva posebno ispregovaran predujam od 150 milijuna eura. Riječ je o predujmu u visini 30 posto dodijeljenih sredstava, a u regulativi je propisan iznos od 7 posto. Zato je naglašeno da je posebno ispregovaran, a s ciljem da pomogne proračunu iz kojeg je bilo važno intenzivno ulagati u pripremu i provedbu projekata kako bi se pokrenuo rast i razvoj.  Nitko nije mogao niti zamisliti da će Republika Hrvatska otići toliko unatrag da neće moći odmah dobiti dozvolu za rad za samo pola godine perspektive za koju je još od 2008. dobila dozvole za rad.

 Logično je da kada se uvodi nešto novo ne samo u državi nego i na razini Europske komisije,  treba više vremena. Upravo zato je i Komisiji trebalo da na pakete predane u svibnju 2008. formalno odgovori u studenom 2008.

 Na žalost paket za samo pola 2013. godine rada s europskim fondovima koji su pojednostavljeni i velikim dijelom nastavak IPA-e, pripremao se u 2012. i 2013. te je predan tek u listopadu 2013. Komisija je bila brza u odgovoru jer joj postupak više nije nov te je potpredsjednik dobio negativan odgovor već u prosincu. Ovo je fijasko neviđenih razmjera koji potpredsjednik pokušava prikazati uspjehom. Dvije godine mu nije bilo dovoljno da pripremi sustav za samo pola godine, sustav koji je nastavak kvalitetno postavljene i izvrsno ocijenjene IPA-e.

 Četvrta obmana: IPA MIS (Management Information System – informatički sustav za upravljanje) cijelo razdoblje od 2007. do 2013. nije funkcionirao pa smo mi odlučili u 2013. napraviti novi

 Da IPA MIS nije funkcionirao IPA bi bila blokirana i potpredsjednik ne bi mogao staviti svoj potpis na ugovore za projekte koji su ga pripremljeni dočekali. IPA MIS je uvjet za rad IPA sustava kao što je MIS za fondove uvjet za rad tog sustava. Mjerilo za zatvaranje poglavlja 22., dakle prije lipnja 2011. bilo je da Republika Hrvatska mora imati jasno utvrđen akcijski plan za uspostavu MIS sustava za europske fondove. Od 2012. se radi na tom sustavu, potpredsjednika je čak dočekao i projekt koji se financira iz IPA-e za izradu tog sustava. Tehnička dokumentacija za taj projekt bila je uvjet zatvaranja poglavlja 22. Potpredsjednik pola sata obmanjuje na konferenciji i objašnjava kako je 2013. krenuo s uspostavljanjem novog sustava i kako je sad uspostavljen. Dvije godine, i to uz pomoć konzultanata financiranih iz IPA-e, nije mu bilo dovoljno da ispuni uvjet za koji je znao od prvog dana kada je preuzeo sustav. Komisija ga je zato blokirala, zbog toga nema dozvole za rad, zbog toga nema 150 milijuna eura.

Peta obmana: Kad smo došli smanjili smo gubitak IPA sredstava

 Svi predviđeni projekti u IPA promet, zaštita okoliša i regionalna konkurentnost bili su realizirani do 2011., ali uz velike uštede postignute tijekom ugovaranja. Europska komisija je uštede u ugovaranju smatrala uštedama za europske porezne obveznike i nije dozvoljavala da se priprema zaliha projekata kojima bi se uštede iskoristile. Kasnije su temeljem iskustava s Republikom Hrvatskom promijenili stav i izmijenili IPA regulativu. Zbog ušteda je na kraju 2011. ostalo „nepotrošeno“ 14,6 milijuna eura. Da svi predviđeni projekti nisu bili kvalitetno realizirani poglavlje 22 ne bi bilo zatvoreno jer je upravo provedba IPA-e bila mjerilo u poglavlju.

U IPARD-u se dogodio gubitak alokacije jer rad nije bilo moguće započeti dok se ne dobije posebna dozvola za rad, različita od ostatka IPA-e, a to je dozvola bez kontrola Delegacije Europske komisije. Kako je i IPARD, kao i čitava IPA bio nov za Komisiju, za ovu dozvolu im je trebalo više vremena od trenutka predaje našeg paketa. Provedba je zbog toga započela u 2009. pa je 25 milijuna eura ostalo nepotrošeno u 2011. Projekti su bili ugovoreni, ali u IPARD-u moraju biti i završeni da bi se sredstva potrošila jer se daju kao refundacija za realizirane projekte. Poglavlje 22 je zatvoreno jer su bile odrađene sve predradnje da se ne događaju daljnji gubitci u IPARD-u. Natječaji su bili raspisani, projekti ugovoreni, ali u 2012. sve je stalo i IPARD bilježi samo daljnja oduzimanja sredstava – u 2012. oduzeto je 13,3 milijuna eura, a u 2013. 7,4 milijuna eura. Natječaj iz 2012. ni dan danas nije zatvoren i 700 milijuna kuna vrijednosti projekata čeka početak realizacije. Da je na vrijeme natječaj zatvoren ovih 7,4 milijuna eura ne bi bilo izgubljeno.

 Potpredsjednik tvrdi kako je u 2012. gubitak smanjen na 15 milijuna eura, a u 2013. na 5 milijuna eura. Skriva da gubitka u ovim godinama nije smjelo biti jer su intenzivirani projekti i Komisija je u međuvremenu promijenila regulativu te je dozvolila da se priprema više projekata od dodijeljenog iznosa kako bi se sredstva mogla iskoristiti i u slučaju ušteda. Republika Hrvatska ne da nije smjela gubiti IPA-u u 2013. nego je uz IPA-u trebala koristiti i fondove te trošiti puno više.

Zaključno:

Vraćajući se u 2008. potpredsjednik želi prikriti vlastitu nesposobnost i nerazumijevanje sustava. Republika Hrvatska je tad bila država kandidatkinja i dobivala je sredstva kao potporu u pregovorima. Nismo imali obvezu uplate u Europski proračun. IPA se uvela kako bismo na vrijeme bili spremni povlačiti fondove, kako se ne bi dogodila velika uplata u Europski proračun, a malo ili nikakvo povlačenje sredstava iz fondova. Na žalost, zahvaljujući potpredsjednikovoj nesposobnosti uplatili smo 1,8 milijardi kuna u europski proračun, a iz fondova nismo dobili ništa“, stoji u priopćenju eurozastupnice Ivane Maletić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Vijesti

Krešo Beljak podnosi ostavku nakon izbornog debakla?

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak mogao bi do kraja tjedna podnijeti ostavku zbog izbornog poraza koji je doživjela njegova stranka u savezu sa SDP-om, doznaje N1 iz HSS-a. Beljak je bio odan SDP-ov partner otkako je preuzeo stranku i zaokrenuo je oštro ulijevo smatrajući da je to pravi smjer HSS-a i ispravan nastavak izvorne politike Stjepana Radića. Činio je to u stalnoj borbi protiv konzervativnijeg dijela stranke.

“Već mu je svega dosta. Predsjedništvu će ponuditi ostavku i predložiti raspisivanje izborne skupštine na kojoj će se moći kandidirati tko god želi”, rekao je za Index izvor iz vrha HSS-a. Beljak je bio u stalnom sukobu s desnim dijelom stranke koji nikako nije pristajao na strateški savez sa SDP-om kao ni na prograsivnu politiku koju je zagovarao predsjednik stranke, Sam Krešo Beljak jučer je na Facebooku napisao da se smatra najvećim krivcem za poraz HSS-a.

“HSS kao stranka je uspio (nekako) preživjeti, a s osvojena dva saborska mandata imamo priliku pokušati ponovno graditi povjerenje birača koje smo očito poprilično izgubili. Najveći krivac za ovaj (ipak) neuspjeh sam naravno, kao predsjednik, ja osobno i od te odgovornosti ne mogu i neću bježati”, napisao je Beljak koji je uspio ući u sabor na koalicijskoj listi i drži jedan od samo dva HSS-ova mandata.

Moguć i odlazak iz stranke

Teško je predvidjeti kako će se stvari odvijati u HSS-u i kojim će putem nastaviti ta stranka. Među njima postoji veliki broj onih koji bi željeli da HSS bude konzervativna stranka i zazivaju povratak Marijane Petir i njoj sličnih političara. Uspiju li to društvo preuzeti stranku nije isključeno ni da Beljak izađe iz HSS-a, piše N1

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ostojić: SDP treba promijeniti politiku i vratiti se radništvu

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić u utorak je ocijenio da su na izborima loše prošli jer njihove poruke nisu došle do birača te da trebaju promijeniti politiku, vratiti se radništvu i vratiti dug umirovljenicima kojima su također okrenuli leđa.

“Naše poruke očito nisu došle do naših birača. Za razliku od ostalih stranaka, SDP ima najstarije birače te da moraju razmišljati o tome da njihove poruke nisu došle do njihovih birača”, komentirao je izborni fijasko na konferenciji za novinare.

Činjenica je da što je manje birača, to je više mandata za HDZ, rekao je dodavši da je u pet godina izlaznost građana pala 14 posto i da je to odgovornost SDP-a što se tiče njihovih birača.

Moramo promijeniti poruke našim biračima, moramo biti jasniji, agresivniji, točniji i na tome će novi predsjednik ili predsjednica raditi, rekao je Ostojić.

Kazao je da se moraju vratiti korijenima, radništvu 21. stoljeća,.

Moramo se boriti protiv prekarijata, ali i posvetiti populaciji koja je žrtva privatizacije, a to su umirovljenici kojima smo naprosto okrenuli leđa, i to ne prvi put. To je naša publika i njima napokon netko treba vratiti dug njihove žrtve jer svi znamo koliko iznosi prosječna mirovina, kazao je Ostojić.

Najavio da su za 18. srpnja sazvali sjednicu Glavnog odbora stranke koji bi trebao raspisati unutarstranačke izbore, najvjerojatnije za 26. ili 27. rujna. Idući tjedan će se održati i Predsjedništvo stranke kada će se analizirati rezultati izbora, a na kojemu će sudjelovati i četvorica suspendiranih članova – Peđa Grbin, Siniša Hajdaš Dončić, Mihael Zmajlović i Vedran Babić, kojim ovih dana istječe dvogodišnja suspenzija zbog javnog oponiranja predsjedniku stranke Davoru Bernardiću.

Važnim smatra da se unutarstranački izbori održe što prije kako bi se što kvalitetnije pripremili za lokalne izbore u svibnju iduće godine, a odbacio je teze da je stranka u rasulu.

Ocijenio je i da je poruka to što su upravo suspendirani članovi Predsjedništva dobili najviše preferencijskih glasova. Dodao je i da se povijest ponavlja jer je na europarlamentarnim izborima 2014. godine najbolje prošao Tonino Picula s osvojenih 150 tisuća glasova kojega je tadašnji predsjednik Zoran Milanović stavio na začelje liste.

Izvijestio je da su na sjednici Predsjedništva u ponedjeljak otvoreno razgovarali i da su svi članovi kazali da se osjećaju odgovornima, ali su odlučili da neće svi članovi Predsjedništva podnijeti ostavku jer organi stranke moraju funkcionirati i voditi izborni proces.

“Naši izborni rezultati su loši u svim izbornim jedinicama, izgubili smo 220 tisuća birača. U svim jedinicama smo pali, a najbolji nam je rezultat u trećoj izbornoj jedinici gdje smo osvojili šest mandata. Analizirat ćemo rezultate i organizirati izbor novog čelništva. Svi članovi Predsjedništva i svi članovi Glavnog odbora se biraju načelom jedan član i jedan glas, poštujući rodnu ravnopravnost”, kazao je.

Dodao je da se on sigurno neće kandidirati za predsjednika stranke, a tek će vidjeti hoće li se natjecati za neku drugu funkciju u stranci. Istaknuo je i da nije zažalio što je podupirao Davora Bernardića.

Bernardić je od jučer na odmoru, kazao je, dodavši da on nije formalno podnio ostavku nego se povukao i prenio sve ovlasti predsjednika na potpredsjednika Zlatka Komadinu.

Bernardić de iure, na papiru još uvijek jest predsjednik SDP-a, ali de facto nije, jer sada sve odluke donosi Komadina kao vršitelj dužnosti predsjednika SDP-a, pojasnio je. Bernardić se više neće kandidirati, kako bi se mogao kandidirati nakon ovakvih rezultata, odgovorio je na novinarsko pitanje.

Za imena koja se u medijima spominju kao budući čelnik stranke kazao je da imaju svoj dignitet, ime, uspjeh te izrazio nadu da će unutarstranački izbori proći bez teških riječi i s argumentima.

Novi predsjednik mora biti osoba koja nije kontaminirana nikakvim aferama i koja je već pobjeđivala na nekim izborima ili dobivala veliki broj preferencijalnih glasova, smatra Ostojić. Biljana Borzan, Peđa Grbin, Siniša Hajdaš Dončić, Mišel Jakšić i Zvonimir Mršić zadovoljavaju sve kriterije, rekao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari