Pratite nas

Hrvatska

Ivana Maletić: Vlada ne zna upravljati proračunskim prihodima i rashodima!

Objavljeno

na

”Proračun je najvažniji akt jedne vlade jer zaista pokazuje kojim to mjerama i na koji način vlada misli odraditi svoj posao, potaknuti ekonomski rast i razvoj i na neki način kontrolirati državnu potrošnju i u biti biti uspješna vlada u toku svog rada. No, ovi naši proračuni su potpuno neozbiljni jer vlada izađe s jednim proračunom, a onda ga u studenom potpuno promjeni”, kazala je Maletić

Vlada ne zna upravljati proračunskim prihodima i rashodima, izjavila je Ivana Maletić, HDZ-ova članica u odboru za ekonomska i monetarna pitanja Europskog parlamenta, ističući da su rebalansi proračuna poput ovog današnjeg potpuno neozbiljni, jer Vlada izađe s jednim proračunom, a onda ga u studenom potpuno promijeni.

“Rebalansi na ovoj razini puno govore koliko vlada ima znanja o proračunu – Vlada RH ne zna upravljati proračunskim prihodima i rashodima na što stalno upozorava i Europska komisija. Proračun je najvažniji akt jedne vlade jer zaista pokazuje kojim to mjerama i na koji način vlada misli odraditi svoj posao, potaknuti ekonomski rast i razvoj i na neki način kontrolirati državnu potrošnju i u biti biti uspješna vlada u toku svog rada. No, ovi naši proračuni su potpuno neozbiljni jer vlada izađe s jednim proračunom, a onda ga u studenom potpuno promjeni”, kazala je Maletić na konferenciji za novinare.

Smatra kako Vlada rebalansom samo konstatira da u toku godine nije uspjela ništa napraviti i da ne zna što bi i kako trebalo nešto napraviti da se promijene trendovi u Hrvatskoj. Napomenula je da je prognoza gospodarskog rasta za 2014. bila 1,3 posto, pa su vladajući rebalansom u ožujku to promijenili na 0,2 posto, a sada novim rebalansom na kraju godine prognozu mijenjaju na pad od minus 0,7 posto.

“To pokazuje koliko se ne zna što se radi i na koji način”, ocijenila je HDZ-ova europarlamentarka. Podsjetila je kako je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita, pri čemu je za 2014. zadano da deficit ne smije biti veći od 4,6 posto, dok je Vlada “na papiru u ožujku svela deficit na 4,6 posto, da bi sada u studenom taj deficit buknuo na 5,0 posto”.

“Ono što se dogodilo je da se prihodi ne realiziraju, ukupno smanjenje prihoda poslovanja je 2,8 milijardi kuna”, upozorila je Maletić te ukazala da je PDV podbacio za 1,3 posto, a da na prihodnoj strani Vlada za 1,2 milijarde smanuje prihode od EU pomoći. “Projekti EU-a u Hrvatskoj se uopće ne realiziraju”, rekla je i naglasila da je Vlada krenula s planom od 2,9 milijardi kuna, a dosad je realizirano samo 700 milijuna kuna, dok se rebalansom plan smanjuje za 1,2 milijarde kuna.

“Smanjuju se ti pokretači rasta i razvoja. Vladi bi trebalo biti u interesu da što više koristi europske fondove. A s druge strane, kao druga članica ćemo za cijelu godinu uplatiti oko 4 milijarde kuna u europski proračun”, istaknula je.

Osim što je PDV manji za 1,3 milijarde kuna, Maletić tvrdi da je za 250 milijuna kuna podbacio i porez na dobit, a katastrofom je nazvala i rashodovnu stranu proračuna. “Kada režete rashode, nemojte rezati pokretače rasta i razvoja. To su dobro usmjerene subvencije poduzetnicima i poljoprivrednicima – kapitalne investicije koje se ovdje jako režu, skoro 300 milijuna kuna, plus europski projekti”, rekla je Maletić.

Iako podsjeća da rebalansi nisu rijetka pojava, ističe kako oni nisu uobičajeni na kraju godine, već se rade preraspodjele do određene razine, do 5 posto, no Vlada nas je, tvrdi, dovela u apsurdnu situaciju da rebalansima u zadnji čas potpuno mijenja cijelu godinu. “Žalosti me da jednoj državi članici, koja je prošla najzahtjevnije pregovore, EK govori u 2014. da dubinski analizira prihode i rashode. To je žalosno”, poručila je Maletić.

Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. kojim se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,6 milijardi kuna, dok se rashodi smanjuju za 544 milijuna kuna. Prihodi državnog proračuna smanjeni su sa 117,1 milijardi kuna na 114,5 milijardi kuna, a rashodi sa 130,6 milijardi kuna, na 130,1 milijardu kuna. Tako bi deficit proračuna iznosio 15,6 milijardi kuna, što je dvije milijarde kuna više nego je bilo predviđeno rebalansom iz ožujka, i iznosio bi oko 5 posto BDP-a.  (hina)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem o poticanju razvoja istočne Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Vlada RH

U Slavonskom Brodu završila je 3. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, na koju su osim premijera Andreja Plenkovića, stigli i potpredsjednici Vlade Martina Dalić i Predrag Štromar te mnogi ministri.

Na sjednici su razmatrane mogućnosti poboljšanja prometne infrastrukture na području pet slavonskih županija i stavljanja u funkciju neaktivne državne imovine. Razgovaralo se i o izmjenama zakona o regionalnom razvoju.

“Od posljednjeg sastanka koji je bio prije četiri i pol mjeseca ubrzali smo dinamiku ugovaranja sredstava iz europskih fondova i to za 1,54 milijarde kuna, što znači da je povećano i ubrzano apsorbiranje sredstava EU.

Drugo je da ćemo u dogovoru sa Svjetskom bankom nastojati za iduću financijsku perspektivu imati poseban regionalni operativni program koji bi se odnosio isključivo na ovih pet slavonskih županija čime ćemo dati naglasak da se ovaj dio zemlje koji je po nizu parametara u ovome trenutku najmanje razvijen, podigne i dosegne ne samo druge županije u Hrvatskoj, nego da se podigne i na listi regionalnog razvoja među drugim članicama Europske unije”, kazao je nakon sjednice premijer Plenković.

“Iznos od 350 milijuna kuna koliko je bespovratnih sredstava usmjereno u županije Slavonije i Baranje predstavlja nekih 20-ak posto ukupnih nepovratnih sredstava. Ono što je važno reći da to pokazuje da slavonski gospodarstvenici pokazuju interes i da su najbrži u njihovom korištenju”, kazala je potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Premijer Plenković i Vladino izaslanstvo, uoči sjednice Savjeta u Slavonskom Brodu, položili su cvijeće ispred spomen-obilježja “Prekinuto djetinjstvo” za djecu poginulu u Domovinskome ratu.

Nakon sjednice premijer će se sastati s predstavnicima udruga iz Domovinskog rata, a zatim položiti vijenac i zapaliti svijeću ispred spomenika poginulim braniteljima. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

VUKOVAR – Komemoracija kod Veleprometa

Objavljeno

na

Objavio

FAH

Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarskog Veleprometa, u kojemu je srpski agresor još u rujnu 1991. otvorio prihvatni logor kroz koji je tijekom okupacije Vukovara, po podacima Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL), prošlo oko 10.000 branitelja i civila, započelo je  obilježavanje dana sjećanja na žrtve ubijene na tome mjestu.

Podno spomen ploče položen je vijenac i zapaljene su svijeće, a misu zadušnicu služi će povjerenik za pastoral branitelja Đakovačke i osječke nadbiskupije, velečasni Stanislav Šota.

U hangarima u kojima su bili zatočenici postavljena je izložba novinskih tekstova i fotografija o stradanjima u srpskim logorima.

Prigodnim programom “Ovčara, vječna rana” te polaganem vijenaca i paljenjem svijeća obilježit će se i 26. obljetnica ubojstva 200 ranjenika i civila na Ovčari nedaleko od Vukovara.

U Župnoj ckrvi Kraljice mučenika bit će služena misa zadušnica za žrtve s Ovačer.

Novinarsko-književničkim susretom “Grad-to ste vi” Vukovarci će se prisjetiti na Ovčari ubijenog ratnog izvjestitelja i urednika Hrvatskog radija Vukovar Siniše Glavaševića, čime će i završiti program obilježavanja 26. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari