Pratite nas

Pregled

Ivanović: HVO nije mogao okupirati teritorij na kojem Hrvati oduvijek žive

Objavljeno

na

Članica tima obrane generala Slobodana Praljka, odvjetnica Nataša Fauveau- Ivanović, u svom izlaganju pred Raspravnim vijećem suda u Haagu kazala je kako je prvostupanjska presuda konfuzna, proturječna, nerazumljiva, utemeljena na glasinama i pretpostavkama i da su mnogi dokazi iskrivljeni i sasvim, činjenično, krivo konotirani, piše Dnevnik.ba.

Ivanović je, tako, u današnjem izlaganju kazala kako je Sudsko vijeće prekršilo mnoge članove statua Međunarodnog suda, propustilo iznijeti obrazloženje prvostupanjske presude i zanemarilo elementarne standarde prava kao i persumkciju nevinosti.

Samim time, po njenim rječima, zanemarili su da je teret dokazivanja kaznene odgovornosti na tužiteljstvu, a na prvostupanjskoj presudi.

Odvjetnica Ivanović kazala je kako je prvostupanjsko vijeće napravilo niz pravnih grešaka, od utvrđivanja činjeničnog stanja, uloge Hrvatske i uloge generala Slobodana Praljka u navodnom UZP-u.

Osvrnula se na točke optužnice, odnosno zaključke prvostupanjske presude koji se odnose na teška kršenja Ženevskih konvencija i okupaciju istočnog dijela Mostara.

Ivanović je tako, ustvrdila, kako su povrede Ženevskih konvencija moguće, tek ako se utvrdili da je postojao međunarodni sukob ili okupacija, a da okupacija može uslijediit samo nakon međunarodnog sukoba, što u ovom predmetu nije bio slučaj.

Dodala je i kako strana sila koja zauzima vlast u BiH u tom razdoblju nije postojala.

Ivanović je kazala kako je nemoguće da je HVO okupirao određene dijelove teritorija u BiH, pa tako ni bosanski i hercegovački Hrvati jer su HVO upravo osnovali Hrvati u BiH, oni koji su tu živjeli.

Istaknula je svom izlaganju kako je HVO bio organ kojeg su priznavale vlasti BiH i da je on sastavnio dio oružanih snaga BiH što se vidi iz dokaza u žalbenom podnesku haaškom tužiteljstvu.

Ivanović se tako zapitala, kako je HVO mogao uopće okupirati teritorij, u i pravnom i u logičnom smislu i kontekstu, narod koji živi na nekom mjestu ne može okupirati to mjesto, ne može HVO okupirati zemlju svojih predaka i teritorij na kojem živi stoljećima.

Napomenula je kako se apsurdnost takvih zaključaka vidi u Općini Rama/ Prozor, koju je HVO, prema navodima prvostupanjske preduse i sudskog vijeća okupirao.

„HDZ BiH je na izborima u Rami 1990. osvojio većinu glasova, nije došlo do nasilne uspostave vlasti, legalno izabrane vlasti nastavile su obavljati svoj posao, lokalna vlast u Rami je legalno izabrana, po kojem osnovu je takvo što okupacija?“, rekla je Ivanović.

Dodala je kako je prvostupanjsko vijeće počinilo niz kardinalnih grešaka u utvrđivanju činjeničnog stanja o okupaciji i da nisu dokazali nijedan element ni kriterij po kojem se ta okupacija zaista i dogodila.

„Toliko je velika greška da je HVO okupirao dijelove BiH da je rasprava o tome najjednostavnije rečeno – nemoguća“, kazala je Ivanović.

Govoreći o prirodi sukoba između HVO-a i Armije BiH u BiH, Ivanović je kazala kako navodi tužiteljstva i pretresnog vijeća da su vojnici HV-a bili u BiH ne stoje, jer ni u jednom spisu ovog predmeta, nema konkretne informacije o prisustvu HV-a u BiH.

„To je čak potvrdila i vojno promatračna misija Europske zajednica koja nije imala informacije o prisutnosti HV-a na teritoriju BiH“, rekla je Ivanović.

Dodala je i kako je o prisutnosti HV-a na teritoriju BiH, svjedočio i međunarodni svjedok koji je rekao da Europska zajednica nije imala nikakve informacije o tome.

„Pojedini pripadnici HV-a odlazili su BiH, neki su se priključivali HVO-u , a neki Armiji BiH, ta su lica zadržavala određene administrativne veze s HV-om, no u lancu zapovijedanja bili su pod HVO- om ili Armijom BiH“, napomenula je haaško tužiteljstvo Nataša Ivanović, članica tima obrane generala Slobodana Praljka.

Govoreći o navodima optužnice i zaključima Pretresnog vijeća da je HV izravno sudjelovao u borbama u BiH, Ivanović je kazala kako je apsurdan zaključak da je HV imao globalnu kontrolu nad jedinicima HVO-a, jer, kako je dalje navela, da je prvostupanjsko vijeće ispravno primijenilo kriterij sudske prakse utvrđene ovim sudom, a to je globalna kontrola, morala je ponuditi ocjenu te kontrole i kroz analizu to utvditi, što ovdje nije učinjeno.

Ivanović je, također, kazala kako nigdje nema nalaza o traženom nivou kontrole, koji bi, da bi bio tretiran kao kazneno djelo, mora imati dokaze da je jedna država imala ulogu u organiziranju, koordiniranju i planiranju vojnih akcija određene vojne grupe, osim što tu grupu financira, obučava i pruža joj operativnu pomoć, pa tako, kako je rekla, u predmetu Tadić, nije utvrđeno je da Hrvatska ima ulogu u koordiniranju HVO-om.

Ivanović je kazala kako su dokazi o pružanju jednake pomoći Armiji RBIH i HVO-u što se vidi iz transkripata, priloženi u žalbenom podnesku, gdje se također nalaze dokumenti o tome da je Republika Hrvatska snadbijevala Armiju RBiH oružjem, obučavala i obrazovala njene vojnike, u Hrvatskoj je Armija RBiH imala tri logostička centra koji su slobodno djelovali na teritoriju Hrvatske i liječila njihove ranjene vojnike.

„Koja bi to država na svijetu snadbdijevala neprijateljsku vojsku oružjem, opremom i logističkom pomoći? Odgovor je jednostavan – nijedna“, kazala je Ivanović.

Isto tako, navela je i kako je prvostupanjsko vijeće potpuno ignoriralo nezahvalni položaj u kojem se Hrvatska nalazila za vrijeme sukoba u BiH.

„Hrvatska nije sudjelovala u tim sukobima no ipak je međunarodna zajednica u cjelini i neke države, od nje neprestano tražili da smiri situaciju, organizira pregovore i nađe neko rješenje“, kazala je Ivanović.

Navela je i kako zaključi prvostupanjskog vijeća o posjeti Gojka Šuška BiH dokazuju da uopće nisu razumijeli društveno – političku situaciju u BiH.

„U to vrijeme, u BiH, došli su ministri iz cijelog niza zemaljala, posjeta Gojka Šuška, kao ministra iz Hrvatske, nije imala nikakvu ni veću a ni manju težinu od posjeta ministara drugih zemalja. Tu posjetu organizirala je međunarodna zajednica, a Hrvatska tu pokazala dobru volju da se stanje u BiH smiri“ , rekla je Ivanović.

Odgovarajući na zaključke Sudskog vijeća kako je Hrvatska imala globalnu kontrolu, Ivanović je kazala kako se to neprestano ponavlja radi uvrđivanja međunarodnog sukoba i da nije moguće da jedan sud za ratne zločine ovakvo nešto utvrdi, a drugi sud istog Tribula, presudi da nije pozvan presuđivati o pitanjima vezanim za odgovornost država.

„Bilo bi pravedno i u pravom smislu ispravno da se pozivate na običaje međunarodnog prava u kojem nema kategorije globalne kontrole nego samo efektivne kontrole.

Kada ste navodno utvrdili da je sukob u BiH bio međunarodni sukob, ignorirali ste činjenicu da MKSJ primjenjuje jedno pravilo a drugi potpuno drugo, ako ste vi primijenili pravilo koje je vaš, međunarodni kazneni sud odbacio, onda gubite svaki mogući kredibilitet zbog toga“, rekla je Ivanović.

Briljantni govor generala Slobodana Praljka u haaškoj sudnici: Ne odričem se Tuđmanove politike jer je ona stvorila RH i omogućila opstanak BiH!

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Obračun Željka Glasnovića s Mirelom Holy: Mlada damo, nemojte se glupirati… Vi nemate pojma

Objavljeno

na

Objavio

Uoči današnje sjednice Sabora na Markovu trgu održan je prosvjed “udruga i aktivista”, koji traže od Vlade i saborskih zastupnika hitnu ratifikaciju Istanbulske konvencije. Željko Glasnović odbio je to podržati te se potom upustio u razgovor s Mirelom Holy

“Gdje su bili ovi stari ljudi, to nećete snimiti to ćete cenzurirati, kad su hrvatski politički zatvorenici bili davljeni, seksualno zlostavljeni, prisilno hranjeni, kada su dobivali četiri godine jer su čitali novine? Gdje ste bili kada su homoseksualci mučeni u ruskim zatvorima elektrošokovima itd. Kada su dobivali pet godina teške robije u Rumunjskoj? Gdje ste onda bili?”, rekao je Glasnović.

Neki su spalili partijske knjižice i danas legitimiziraju najkrvaviji zločin zapadno od Urala i sad su veliki kozmopoliti, borci za ljudska prava. Što je sa šest milijuna abortusa izvedeno tamo pod pokroviteljstvom Planned Parenthooda, gdje djecu raskomadaju u majčinoj utrobi škarama? O tome ne govorite?

Holy ga je potom upitala znači li to da je on za nasilje nad ženama.

“Mlada damo, nemojte se glupirati… Vi nemate pojma”, odvratio je Glasnović, na što mu je ona kazala da je doktorirala na feminizmu. “Možda ste vi doktorirali ljubavne navike afričke voćne muhe, ja sam 10 godina bio u pravosudnom sustavu i vidio sam više zlostavljanih žena nego što ćete vi ikada vidjeti”.

“Ima drugih zakona da se to zaštiti, pa vi nemate sustava gdje vam sustav vode bivši. O tome govorite? Cijeli sustav imate glave iz bivšeg sustava. sekretari narodne obrane, bivša partija, Ozna i tako dalje”, rekao je Glasnović.

Holy mu je na to kazala da se Istanbulska konvencija ne bavi time, već su u pitanju ljudska prava. “Gdje ste bili kada su prisilno hranili i zlostavljali u Zenici, gdje ste onda bili?”,rekao je Glasnović, na što mu je ona odgovorila da tada nije bila rođena.

“A, niste bili ni rođeni, prava isprika… A što ne govorite o tome? Imate tisuće masovnih grobnica u Sloveniji, o tome ne govorite i sad ste vi veliki kozmopoliti. Koliko ljudi ima ovdje koji su radili protiv svojeg naroda u tajnim službama, cinkaroša? Vi nemate nikakvih kredibiliteta, vi nemate moralno pravo govoriti u ime hrvatskog naroda. Doviđenja”, poručio joj je hrvatski saborski zastupnik Željko Glasnović i uputio se u sabornicu.

Željko Glasnović protiv ratifikacije Istanbulske konvencije

Željko Glasnović: Svi imaju pravo na sjećanje osim Hrvata

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari