Pratite nas

Vijesti

Ivica Dačić poručio: Homoseksualnost za mene nikako nije normalna

Objavljeno

na

[quote] ‘Prošle godine napravili su izložbu gdje su Isusa Krista predstavili kao homoseksualca. I očekuju da ih netko sada aplauzima i ovacijama dočeka.'[/quote]

Dačić je izjavio kako bi volio da netko iz političkog života na djelu pokaže koliko podupire homoseksualce, a ne samo da se čeka da ministarstvo unutarnjih poslova donese odluku o održavanju mimohoda homoseksualaca 28. rujna.

Predsjednik srbijanske vlade Ivica Dačić izjavio je u utorak da ne može prihvatiti homoseksualnost kao nešto normalno i prirodno i ocijenio kako i manjina mora voditi računa da ne vrijeđa osjećaje većine, izvijestili su beogradski mediji.

“Prošle godine napravili su izložbu gdje su Isusa Krista predstavili kao homoseksualca. I očekuju da ih netko sada aplauzima i ovacijama dočeka”, rekao je Dačić novinarima u niškoj zračnoj luci, gdje je nazočio pokaznom letu ruskog zrakoplova za gašenje požara.

“Ako nije prirodno, ako je to manjina i izuzetak, onda i oni moraju voditi računa da ne vrijeđaju osjećaje većine”, rekao je Dačić prema izvješću agencije FoNet.

Dačić je izjavio kako bi volio da netko iz političkog života na djelu pokaže koliko podupire homoseksualce, a ne samo da se čeka da ministarstvo unutarnjih poslova donese odluku o održavanju mimohoda homoseksualaca 28. rujna.

“Još jednom ponavljam, nismo donijeli nikakvu odluku i ne trebamo ju donositi, mi ne odobravamo nikakav skup, mi samo zabranjujemo”, rekao je Dačić, koji je i ministar unutarnjih poslova.

On je u ponedjeljak izjavio kako još nije jasno hoće li mimohod biti 28. rujan održan u Beogradu, ali i da u svakom slučaju neće biti njegov sudionik.

“Znam da je ustavno pravo da se izražava različitost, ali moje je pravo da ne idem na to. Ne treba ulaziti u drugu skrajnost i dodvoravati se njima. Trebam li postati gej da bi to bilo proeuropski”, rekao je Dačić televiziji B92 odgovarajući na pitanje hoće li nazočiti skupu.

Prema njegovim riječima, bilo bi dobro za europsku perspektivu Srbije da skup bude održan, jer to je zahtjev Europske unije, ali da bi veća šteta bila ukoliko bi priredba bila organizirana uz slike nasilja kakve su ju pratile prije nekoliko godina.

Održavanju mimohoda protive se ekstremističke udruge i navijačke skupine, ali i Srpska pravoslavna crkva.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International pozvala je prije četiri tjedna Dačića da podupre održavanje mimohoda i izrazila zabrinutost što se srbijanska vlada još nije o tome očitovala.

Zajedničko pismo srbijanskim vlastima uputili su potom i veleposlanici 14 država u Beogradu, među kojima i Hrvatske, i pozvali Beograd da osigura mirno i sigurno ozračje za sudionike parade.

politika+

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Plenković: Medijske špekulacije jako se razlikuju od razgovora koji se vode

Objavljeno

na

Objavio

Puno toga o čemu se špekulira u medijima jako je daleko od razgovora koji se vode za stolom, rekao je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković, komentirajući medijske napise o njegovoj i kandidaturi predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za mjesto predsjednika Europske komisije.

Belgijski dnevni list Le Soir u četvrtak je objavio da su kao ozbiljni kandidati za predsjednika Komisije spominju Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković.

Na upit kako je u kombinaciju došla predsjednica Grabar Kitarović, Plenković je rekao: “Ne znam, pitajte novinara. Nisam ja pisao članak”.

“Budimo realni. Mi svi skupa pratimo medije i ako malo pogledate europske medije ima toliko tih špekulacija, a ono što ja mogu reći da je jako puno toga u tim špekulacijama daleko od razgovora koje vodimo za stolom. Moram priznati da sada o tome znam više nego brojni drugi. Pregovori su vrlo teški, vrlo tvrdi. Večeras ćemo imati raspravu, pitanje je do kada će trajati i ne bih se kladio da će odluka biti ni danas niti sutra”, rekao je Plenković prije početka summita EU-a na kojem će dominirati pitanje raspodjela funkcija na čelnim mjestima europskih institucija.

“Ne idu te funkcije po sistemu darova, mislim da imate krive premise, ali dobro je da se špekulira, simpatično je”, odgovorio je Plenković na novinarski upit bi li Hrvatska realno mogla odbiti jedno tako visoko mjesto ako bi joj bilo ponuđeno.

Čelnici 28 zemalja Europske unije, koji su se okupili na dvodnevnom summitu, raspravljat će o imenovanjima novih čelnika europskih institucija tijekom radne večere.

Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu nadpolovična.

Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati ostali su i dalje najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu i moraju ići u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenim.

Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komisije, uključuje i predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.

Kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije je njemački demokršćanin Manfred Weber, vodeći kandidat socijalista je Nizozemac Frans Timmermans, a liberalna skupina, koja je prije nekoliko dana promijenila ime u “Obnovimo Europu” najčešće spominje Dankinju Margrethe Vestager kao svoju kandidatkinju.

Osim samih imenovanja u pitanju je i sam koncept “spitzenkandidata” po kojem europske političke stranke prije izbora za Europski parlament ističu svoje kandidate za predsjednika Komisije, a onda onaj kandidat koji uspije okupiti većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom. Tom se konceptu najviše protivi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Kako stvari za sada stoje, nijedan od deklariranih kandidata za predsjednika Komisije nema potrebnu većinu ni u Europskom vijeću ni u Europskom parlamentu.

Stoga se već sada spominje mogućnost sazivanja novog summita početkom srpnja kako bi se prije prve sjednice Europskog parlamenta postigao dogovor o raspodjeli čelnih mjesta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Miroslav Škoro Ide u utrku za predsjednika RH

Objavljeno

na

Objavio

Škoro na izbore ide kao nezavisni kandidat, ne odbacuje mogućnost podrške pojedinih političkih stanaka, a mogućnost suradnje odbija jedino ekstremnim političkim opcijama, i lijevima i desnima.

Miroslav Škoro, popularni glazbenik, pjesnik, poduzetnik, doktor ekonomskih znanosti i odnedavno predavač na Sveučilištu Sjever, definitivno je prelomio – ide u utrku za predsjednika Republike Hrvatske. Svoju kandidaturu, doznajemo iz najbližeg Škorina kruga, objavit će potkraj ovoga tjedna. Njegova kandidatura, koja dolazi nekoliko dana nakon službene kandidature Zorana Milanovića, jakoga kandidata ljevice, učinit će sljedeće predsjedničke izbore najzanimljivijima i najneizvjesnijima dosad. Jedan od razloga neizvjesnosti jest i to što bi, prema mišljenju nekih relevantnih političkih analitičara, Škoro mogao ugroziti ne samo izglede predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, iza koje će stati vladajući HDZ sa svom svojom stranačkom infrastrukturom, nego i ući u drugi izborni krug, javlja VečernjiList

Prema onome što smo zasad doznali, Škoro na predsjedničke izbore ide kao nezavisni kandidat, no ne odbacuje mogućnost podrške pojedinih političkih stranaka ili koalicija. Razgovarat će sa svima koji prihvaćaju njegove stavove, bez obzira na to pripadaju li prema političkoj orijentaciji desnom centru, centru ili lijevom centru. Mogućnost suradnje odbija jedino s ekstremnim političkim opcijama, dakako i lijevima i desnima. Takvo opredjeljenje možda ponajbolje govori o relevantnosti dosadašnjih brojnih napisa i nagađanja da je Škoro “projekt desnice” ili pak bivšega savjetnika predsjednice Republike Mate Radeljića i novinara Velimira Bujanca. Rano je još govoriti o ideološkim i svjetonazorskim temeljima Škorine kampanje, no doznajemo da se političkim ratom “partizana” i “ustaša”, koji je duboko podijelio hrvatsko društvo, neće baviti. Štoviše, svojim će biračima objaviti da je Drugi svjetski rat završio 9. svibnja 1945. godine.

Za njega je kudikamo važnija budućnost moderne hrvatske države, koja je nastala u Domovinskom ratu, te budućnost njezinih građana, koji očito traže korjenite promjene u društvu. Svoju kampanju Škoro će financirati uglavnom vlastitim novcem, što si, kao uspješan glazbenik i poduzetnik, može priuštiti bez većih problema. Prva suradnica u izbornom timu bit će mu sestra Vesna Vučemilović, inače doktorica ekonomskih znanosti. S ostalim potencijalnim članovima svojega tima tek razgovara. Supruga Kim i djeca Ivana i Matija nastavit će se baviti obiteljskim poduzećem te neće sudjelovati u izbornoj kampanji.

O Škori kao predsjedničkom kandidatu piše se i govori već tjednima iako on cijelo to vrijeme nije nedvosmisleno potvrdio da će se kandidirati. Doduše, nikad nije ni izričito rekao da se neće kandidirati. Tako je potkraj svibnja, nakon HRT-ove ankete u kojoj je dobio tada iznenađujućih 9,4 posto potpore, izjavio: “Ako je hollywoodski glumac mogao dva mandata voditi svjetsku velesilu, ako je u Ukrajini prekjučer za predsjednika mogao prisegnuti bivši komičar, zašto na čelu Hrvatske, u kojoj se političari dosad nisu baš dokazali i iskazali, ne bi bio pjevač!?

Narod nešto traži, traži neku alternativu, traži neku opciju, a s obzirom na to da sam ja cijeli život pisao pjesme koje su vrlo povezane s tim narodom i s tom stvarnošću u kojoj živimo, pa ako narod nešto poručuje, onda o tome treba razmisliti ozbiljno.” A za Večernji list spomenutu je anketu ovako komentirao: “To je dosta ozbiljna stvar. Nisam istaknuo kandidaturu. Nemam nikakav program. Moj život i pjesme moj su program. No to je jedan od najvećih komplimenata koji sam dobio, da iz čista mira ljudi navode i mene kao kandidata za tu časnu i važnu funkciju koja je, na žalost, podcijenjena. Podosta godina ne obnaša se na onoj razini na koju smo navikli u vrijeme kada se stvarala ova država.”, piše VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari