Pratite nas

Reagiranja

Ivica Dačić: Pozivam Njemačku i ostale članice EU da urazume Hrvatsku

Objavljeno

na

Europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn te austrijski šef diplomacije Sebastian Kurz snažnim pritiskom na Zagreb pokušavaju ishoditi zeleno svjetlo Hrvatske koje bi omogućilo da Srbija otvori 23 poglavlje u pregovorima s EU, a srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić pozvao je Njemačku i ostale zemlje EU da ‘urazume Hrvatsku’, piše u petak beogradski tisak.

[ad id=”93788″]

“Ovi europski dužnosnici su u gotovo stalnom kontaktu s hrvatskim šefom diplomacije Mirom Kovačem, kome su prenesene poruke da većina u EU ne gleda s odobravanjem na pokušaje Zagreba da zakoči europski put Beograda”, tvrde Večernje novosti.

List navodi da bi danas trebao biti održan sastanak odbora za proširenje Vijeća ministara EU, u kojem svoje predstavnike ima svih 28 članica, a potom bi se moglo znati i konačno stajalište Hrvatske, budući da se Zagreb još nije suglasio s otvaranjem poglavlja 23.

List također podsjeća na izjave hrvatskih dužnosnika kako se od Srbije traži i očekuje da se odrekne univerzalne jurisdikcije za ratne zločine, primijeni propise i obveze o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i osigura zastupničke mandate u Skupštini Srbije te da Beograd uspostavi punu suradnju s Haškim tribunalom.

Kako pišu Večernje novosti, srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić ocijenio je kako su “Hrvati posljednji koji mogu dijeliti lekcije bilo kome o zaštiti prava manjina jer sami ne poštuju standarde EU, iako su članica Unije”.

“U Hrvatskoj se razbijaju ćirilične ploče, rehabilitira ustaštvo, što unosi strah među tamošnje Srbe. Naš zakon o suđenjima za ratne zločine pisan je u suradnji s EU i Haškim tribunalom i besmislene su zamjerke iz Zagreba da mi pokušavamo biti ‘mali Haag’. Zato, pozivam Njemačku i ostale članice EU, koje su jasno rekle da je Srbija sve ispunila, da urazume Hrvatsku”, izjavio je Dačić.

List prenosi izjavu hrvatskog vicepremijera i čelnika HDZ-a Tomislava Karamarka da Hrvatska neće blokirati Srbiju na ulasku u EU, jer želi razvijati dobre odnose sa susjednim državama, ali da Srbija mora ispuniti sve uvjete za ulazak i zadovoljiti standarde koje nameće EU i koje bi morala usvojiti kroz mukotrpne pregovore.

Istodobno, voditeljica srbijanskog pregovaračkog tima za pregovore s EU Tanja Miščević kaže kako je Beograd uradio sve što je trebalo te da su primjedbe koje hrvatski dužnosnici spominju u javnosti “već utkane u niz dokumenata, prije svega u Akcijski plan za poglavlje 23 i Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina”.

“Mi smo svoj dio posla odradili i sada je sve na članicama EU. Ne bježimo od razgovora o svim otvorenim bilateralnim pitanjima koje imamo s drugim državama, ali mjerila za otvaranje poglavlja 23 EU je već usvojila prije dvije godine, izvještajem sa screeninga, a taj su papir ‘parafirali’ i Hrvati”, kaže Tanja Miščević.

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić poručio je ranije ovog tjedna da je njegov odgovor  kako, “što god netko radio, Srbija želi dobre odnose” te da “srpski brod sigurno plovi i da će se tako i nastaviti”.

Maja Bobić iz Europskog pokreta ocijenila je za Radio-televiziju Srbije da “potez Hrvatske nije iznenađenje”, naglasivši kako “insistiranje na tom pitanju kvari ne samo dobre susjedske odnose, već šalje lošu poruku i za samu EU”.

Aleksandar Popov iz nevladine udruge Centar za regionalizam drži da je “ovo najgori mogući momenat za takav potez Hrvatske, u trenutku kada je postignut svojevrsni konsenzus oko zahtjeva Srbije za otvaranje novih poglavlja”.

”Mislim da bi bila jako loša poruka što se tiče kredibiliteta, ozbiljnosti, ali i političke mudrosti i Hrvatske, ali i Europske unije, da se to sada postavi kao neko pitanje koje se ne može prevladati”, dodao je Popov.

Prema njegovim rečima, odnosi s Hrvatskom već duže vreme općenito idu u lošem smjeru, a dva faktora mogu sve ovo rasplesti – Bruxelles i neka snažnija članica EU koja ima utjecaja na Hrvatsku. Popov kaže da “Hrvatska sada ima priliku pokazati svoj ucjenjivački kapacitet” i “da je jedno sigurno – nastavit će tim putem”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Palić: Predstavljanje nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru u posebnoj izbornoj jedinici nije temeljno pravo

Objavljeno

na

Objavio

Gledao sam Otvoreno…tema koja mi je vrlo zanimljiva i tiče se aktualnih referendumskih inicijativa.

Ono što su neki izgovorili samo pokazuje količinu neznanja i što je najgore ignoriranja ustavnih i zakonskih normi. Krenimo nekim redom. Zastupnik SDP-a ne vidi ništa sporno u tome što je gradonačelnik Rijeke prekršio Ustav Republike Hrvatske, Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Opravdanje za kršenje Ustava i zakona je činjenica da se netko (čitaj gradonačelnik) ne slaže s sadržajem referendumskog pitanja. On osobni stav pretpostavlja Ustavu i zakonu, zloupotrebljava svoj položaj i onemogućava (ukoliko je točno da se pet dana nisu mogli prikupljati potpisi) normalnu demokratsku proceduru. Zastupnik SDP-a kaže da bi i on isto napravio na njegovom mjestu.

Prisegnuo na Ustav kad je Hrvatski sabor konstituiran, ali ga to baš i ne zanima jer se s nečim politički ne slaže.

Ministar u Vladi ne vidi nešto sporno jako u grandonačelnikovom postupku pa bih mu skrenuo pozornost kako u Zakonu u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi postoji dio koji se odnosi na nadzor zakonitosti rada i općih akata.

Onda netko reče kako se elektroničko glasanje ne može primijeniti u odnosu na birače s prebivalištem izvan Republike Hrvatske jer oni po Ustavu moraju glasati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništva.

Naposljetku, predstavljanje nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru u posebnoj izbornoj jedinici nije temeljno pravo.

Temeljna prava su, prema praksi Ustavnog suda, one norme koje su obuhvaćene cjelinom koja u Ustavu RH nosi naziv Osobne i političke prava i slobode. Suprotan stav bi značio da se temeljna prava nacionalnih manjina ne ostvaruju o onim državama koje nemaju posebnu izbornu jedinicu. Manjine imaju pravo na predstavljanje. Ono je na drugačiji način uređeno na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini nego na središnjoj.

Pripadnici nacionalnih manjina kad sudjeluju na izborima za Hrvatski sabor imaju ˝potencijal općeg glasa˝ (iz jedne odluke Ustavnog suda). Opći glas je onaj koji se daje u jednoj od deset izbornih jedinica.

Bilo je vjerojatno još toga, ali nije se lako svega ni sjetiti, kaže Palić.

Zekanović: Vojko Obersnel je zabranio legitimno demokratsko pravo građana Republike Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Roman Leljak: Zločin prema hrvatskom narodu nije prestao sve do današnjeg dana

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija: Kamenjar.com
Maribor, 23.05.1945. godine

Operacijski dnevnik 17. Istočnobosanske divizije III. Armije Jugoslavenske armije. Prvi bataljon 6. Bosanske udarne brigade, izvještaj:

Bataljon sa dolaskom  na prostoriju Maribor, smestio se u školu sa zadatkom sređivanja jedinica i lokalnog obezbeđenja. Naročitih promena u toka dana nije bilo.  U 20 sati bataljon je dobio od štaba brigade zadatak za likvidaciju jedne grupe ustaša – i drugih narodnih izroda. Za izvršenje dobijenog zadatka tri čete bataljona krenule su na određeno mesto.[1]

Tako je partizanski komandant Blago Janković  u svom vojnom dnevniku zapisao početak likvidacije Hrvata na području Maribora.

Autocesta koja povezuje Maribor s Austrijom, Zagrebom i Ljubljanom izgrađena je 1999. godine. Svakodnevno njime prolaze automobili s desetak tisuća putnika. Međutim ono što istinski zaboli je činjenica, da mnogo više njih preko 30.000 ljudi leži sa lijeve i desne strane autoceste u neobilježenim jamama u koje su bačeni poslije pogubljenja.  Većina njih  u protutenkovskom rovu, koji je služio za obranu Maribora, dugačkom 3,2 km, širokom 4 m i dubokom 3,5 metra.

Godine 1945, na današnji dan, prije 73 . godine partizanska Treća armija komandanta Kosta Nađa na tom je mjestu izvršila najveći zločin nad Hrvatima. Nigdje ni na jednom mjestu u čitavoj povijesti  Hrvata nema toliko mrtvih  posmrtnih ostataka Hrvata, kao tu lijevo i desno od autoceste. Nije postavljen ni jedan križ, nijedno spomen obilježje, nerazumno čekaju ostvarenje prava na grob i dostojanstven ukop,  kazao je Roman Leljak za Kamenjar.com.

Bleiburg je svetinja križnog puta, mjesto na kome je donijeta odluka, da se hrvatsko stanovništvu vrati u krvave ruke partizana, Macelj je  prvo stratište Križnog puta  u Hrvatskoj, ali na Teznom kraj Maribora počinjen je najveći zloćin  prema hrvatskome narodu u njegovoj tisućljetnoj povijesti.

Ne poznajem nijednu državu na svijetu, nijednog naroda koji nije zbrinuo svoje mrtve.  Samo kroz borbe i sjećanje na žrtve postajemo narod, samo na taj način gradimo narodni put u budućnost. To je temelj postojanja svakog naroda. Kao što je temelj svakog pojedinca, da voli svoje dijete,  na način kao što  je Ivanka Škrabac voljela svoje nerođeno dijete i djetetu prije svoje smrti zapisala …Počela sam sanjati. Da ću te prvi puta donijeti u Božju blizinu, da te oblije krsna voda. Na žalost obliće te moja krvi. S majčinom krvlju, punoj ljubavi, bit ćeš kršteno….[2]

U Hrvatskoj se na žalost nastavlja put muka, bježanja pred istinom. Titova komunistička vojska poubijala je nekoliko stotina tisuća Hrvata. JNA je u svom izvještaju Pregled nanijetih gubitaka neprijatelja iz 1945 godine, da su do 15. svibnja 1945. godine partizani samo na području Slovenije zarobili 230.426 vojnika i civila, da su u završnoj operaciji u Sloveniji u borbama ubili 92.407 vojnika.  Iz knjige depeša generalštaba JNA  saznajemo, da je general Arso Jovanović bio taj koji je u generalštabu vodio postupke sa zarobljenicima. 17. svibnja 1945. godine Arso Jovanović upućuje depešu generalu Kosta Nađu, komandantu 3. Armije …Uputite odmah ratne zarobljenike u Vojvodino, i to sedamdeset pet hiljada u Bačku,  trideset hiljada u Srem, deset hiljada u Baranju i trideset hiljada u Banat….Istog dana ta knjiga depeša razotkriva i drugu depešu A. Jovanovića Kosta Nađu …Saveznička komada za Koruško predat će vam 200.000 ratnih zarobljenika jugoslovanskih podanika. Odredite i uputite u odredište komisiju od pet članova koji će primiti te zarobljenike od savezničke komande. Članove komisije odredite od odabranih oficira….

Poznata je i nova povijesna činjenica, da su i Bugari vratili hrvatske zarobljenike iz područja Graza. 13. svibnja 1945 Kosta Nađu u Maribor vraćeno je 10.000 ustaša i 4000 civila od toga 3000 žena i djece.

Nigdje ni na jednom mjestu u čitavoj povijesti  Hrvata nema toliko mrtvih  posmrtnih ostataka Hrvata, kao tu lijevo i desno od autoceste. Nije postavljen ni jedan križ, nijedno spomen obilježje, nerazumno čekaju ostvarenje prava na grob i dostojanstven ukop.

Ako zbrojimo sve te podatke postaje i povijesno jasan broj zarobljenika na križnom putu. Do 15. svibnja 1945. godine partizani su zarobili ili primili od Engleza ili Bugara 444.426 zarobljenika. Ako tom broju pridodamo i broj pobijenih od 9. svibnja do 15. svibnja 1945. godine u probijanju do  Bleiburga (92.407), možemo zapisati na osnovu partizanskih dokumenata, da  taj broj ukupno iznosi 536.833 čovjeka.

Hrvatska na žalost nastavlja sa sklonjenim odnosom prema svojoj povijesti, prema svojim mrtvima. Kao što ubijanje Hrvata nije tada započelo, nije tada ni završilo. Zločin prema hrvatskom narodu nije prestao sve do današnjeg dana. Hrvatska povijesna kultura je zabranjena zbog lažno prikazanog razdoblja drugog svjetskog rata. Hrvati se prikazuje kao narod  ubojica i nasilnika, Srbi sve više postaju žrtve drugog, na žalost i Domovinskog rata. Hrvatske su žrtve sa službenom hrvatskom politikom prešućivane, na drugoj strani srpske žrtve više stotinu puta preuveličane ne samo od strane srpske politike, sa svojim spuštanjem glave to im potvrđuje i  aktualna hrvatska vlast. Hrvatski je narod danas ugrožen kao nikada u svojoj povijesti.

Hrvatska politika ni danas, 2018. godine nema hrabrosti dirnuti u velikosrpsku komunističku dogmu iz drugog svjetskog rata. Neistine koje se dnevno ponavljaju drže hrvatski narod u ropstvu, u položaju krivca. S tom neistinom opravdava se napadaj Srbije čak i u  u domovinskom ratu. Hrvatska politika se ne suprotstavlja tim lažima iako ima snažne argumente istine. To istinu osuđuju se iznijeti tek rijetki pojedinci koji se odmah kao publicisti, istraživači, povjesničari od svoje hrvatske vlasti razglašavaju u drugorazredne i samim tim se ih onemogućuje, da  su dio istraživačkih timova države, školskog sistema i drugog državnog aparata.  Država ih pasivizira, usamljuje i prepušta financijskom zlomu.

Za film o Jasenovcu Kusturica će primiti 20 milijuna eura od srpske vlade, još toliko će izdvojiti srpsko gospodarstvo.  Udruga Huda Jama u Zagrebu za dokumentarni film o Jasenovcu nije u mogućnosti prikupiti potrebnih 210.000 kuna.

Hrvatski narod nikada nije bio napadač, istodobno Srbi uspješno plasiraju svoju golu istinu u svijet, uspijeva im  kontrolirati politiku Hrvatske. Specijalni rat, koju vodi Srbija sa plasiranjem dezinformacija u svijet i u Hrvatsku nije prestao devedesetih godina, uspješno taj rat vode i danas,

Siguran sam, da 23. svibnja 2018 na nacionalnoj televiziji HRT i drugim većim televizijama u Hrvatskoj nećemo čuti ni riječi o Teznom kraj Maribora, nijedna politička stranka neće položiti vijenac na stratištu 30.000 Hrvata.

Društvo Huda Jama postavilo je kapelicu u Hudoj Jami,  križeve u Crngrobu, spomenik u Kočevskom Rogu, do 2020. godine stajaće  i kapelica na Teznu kraj Maribora.  Ne znam, da li će je financirati država Hrvatska, siguran sam, da  će to hrvatski narod financirati sam.

Roman Leljak/Kamenjar.com

22.svibnja 2018. godine

 

[1] Knjiga Roman Leljak, Maribor, najveće stratište Hrvata, 2018, Društvo Huda Jama Zagreb

[2] Knjiga Roman Leljak, Huda Jama, 2017, Društvo HUDA Jama, Zagreb

Tezno: Masovna grobnica 15 tisuća Hrvata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found