Pratite nas

Hrvatska

Ivica Glavota: Narode, oprosti što trpiš sranja…

Objavljeno

na

Predstavnik branitelja Ivica Glavota tijekom obraćanja okupljenima na proslavi 21. obljetnice Oluje u Kninu održao je izravan i iskren govor koji je duboko dirnuo prisutne.

Donosimo cijeli govor:

Hrvatice i Hrvati, dragi prijatelji, čast mi je i dužnost da u ime vas koji ste krvarili za Hrvatsku govorim u gradu kralja Zvonimira i izrečem svoje mišljenje za koje ne sumnjam da ga dijelim sa svima vama. Slavimo 21. obljetnicu pobjede nad velikosrpskim fašističkim pretenzijama na kraju 20. stoljeća i točka. Kako ćemo slaviti to je samo naša odluka i nitko nam to neće moći određivati. Oni koji ne žele slaviti, široko im polje.

Uz vodstvo pokojnog predsjednika Tuđmana uz snažnu želju i nemale žrtve, izvojevali smo slobodu svim građanima Hrvatske. Oluja je bila najveći dragulj u kruni Domovinskog rata. Bili smo počašćeni povijesnom prilikom da smo sudionici stvaranje Republike Hrvatske za koju su mnogi prije nas patili i ginuli, ali nisu dosanjali svoj san.

Borba za suvremenu RH Olujom nije završila. Samo je završio prvi čin. Drugi čin je trebao biti, naglašavam, trebao biti borba za napredak u svim segmentima društva. I što bi danas rekli? Je li drugi čin započeo? Je li se tko borio u drugom činu i da na pitam je li provedena i završena akcija. Ljudi moji, čin nije ni započeo.

Godinu nakon što smo im omogućili da u udobnim foteljama brinu o državi, što su učinili? Fotelje su koristili, ali ne samo fotelje. Posvetili su se svom osobnom probitku. Čak i kada je cijena bila previsoka. Kad im je fotelja došla u pitanje, sjećate li se referenduma o zakonu, kada su svi političari bili protiv. Na sve su načine onemogućavali prikupljanje potpisa i narod im je povjerovao. Ustavni sud donio je odluku da je potrebito prikupiti 10 posto potpisa od ukupnog broja birača. E, tada na scenu stupa naš slavni Bauk. U jednom trenutku u Hrvatskoj imamo više od milijuna birača, a u drugom ima ukupno manje stanovnika od toga. Računica je išla do toga da tamo negdje treba nekoga brisati. I brisali su. Brisali su u Vrgorcu, Imotskom i Metkoviću, ali ne i u Vukovaru.

U Vukovaru se postavljaju ploče na srpskom jeziku. Sve to bez brisanja birača. Što nam to govori? Narode moj, čekalo se da završnom akcijom riješimo prvi čin u stvaranju Hrvatske. Sretne i ugodne države. Bili smo ponosni i sretni. Imali smo vjeru da će sljedeći korak biti društveni i gospodarski, socijalni i administracijski napredak. Danas nam pripremaju drugi korak.

Već mediji pišu da moramo prihvatiti 350.000 migranata. Kažu da Hrvatska stari i da nam je to nužno kako bi se pomladili. Nitko ne spominje 350.000 i više mladih koje su istjerali iz Hrvatske. Isti koji nam nude migrante, potjerali su našu mladost. Duboko smo krizi i svjesni smo da moramo učiniti sve da Hrvatima vratimo dostojanstven život. Posljednji saziv Hrvatskog državnog saboru od 225 dana radio je 57. Stvarno su se iskazali. Isto smo mogli mi krajem srpnja i početkom kolovoza 1995. Proglasiti kolektivni godišnji odmor. Jedna trećina nas ionako nije dolazila u postrojbe. Nisu imali obavezu. Kad bi ih netko pitao zašto nisu na prvim crtama obrane, oni bi rekli da imaju drugih obaveza osim sudjelovanja u ratu.

Problem svih nas je što gledamo i ne vidimo te slušamo i ne čujemo. Neki hrvatski narod etiketiraju bez ikakve osnove. Ostalo im je u genima iz komunističkih vremena pa su tako antifašistički tepih prepunili komunističkim zločincima i zločinima. Svako propitkivanje komunističkih laži je ustašoidno.

Komunizam nije antifašizam. Antifašizam nije svjetonazorska, politička odrednica. To je skup onih koji su se okupili s ciljem zaustavljanja fašizma. Prema tome, suvremenici antifašizma smo mi, bojovnici suprotstavljeni velikosrpskom fašizmu. Ali sigurno nismo pripadnici totalitarnog komunističkog režima osuđenog u suvremenoj Europi sa svim drugim totalitarnim ideologijama i sustavima.

E, moj narode, koliko treba proći vremena da otvorimo oči. Na referendumu o samostalnosti 1991. godine, 93 posto glasača bilo je za. Gdje su nestali? Je li nam onih 5 posto protiv uzelo domovinu iz ruku. Čak nije nemoguće. Sjetimo se slučaja spašavanja Perkovića i Mustača. Sve to za nekog drugoga.

I danas na visokim pravosudnim funkcijama stoje osobe koje su zdušno branile izručenje. Jasno je bilo svakom da je komunistički režim bio zločinački, a to je presudom i potvrđeno. Sjetimo se samo Milanovićeva obećanja da će istjerati King Konga. Komunistički zločini se sude, ali za to nam je nažalost trebala Njemačka. Neka svima bude jasno da je pred budućom vlasti rješavanje svih drugih komunističkih zločina.

Gospodine Plenkoviću, iako ste najavili da se nećete voditi ideološkim pitanjima, vi i svi ostali pretendenti na funkciju premijera i saborskih zastupnika morate završiti priču o prošlim vremenima. Zarobljeni smo u tom vremenu jer nije došlo do istine. Istina oslobađa i onda će zatvoriti to poglavlje naše povijesti. Lustracija je istina. Kad se oslobodimo tog tereta, lakše ćemo proći kroz buduća vremena.

Narode, probudi se i ne dopusti da nam prodaju maglu kroz koju srljamo kao guske. Najbolji dijagnostičar našeg naroda je Stjepan Radić.

Svi sisatelji državnog proračuna raskmečali su se kad je ministar zatvorio špinu.

Ljudi moji, kada u svojoj državi postanete papci, budite sigurni da ćete uskoro biti papkari, volovi, krave ili čak ovce. Samo ako mu to dopustite.

Narode moj, ne dopustite da nas vuku za nos. Priznajem da sam sa svojom braćom uzeo oružje kako bi zaustavili srbočetničke horde, priznajem da bi sada to učinio i sa još većim žarom. Ispričavam se. Ispričavam se svima kojima nismo uspjeli pomoći i spasiti živote, a najviše tebi narode što nismo odradili posao do kraja i što sada morate trpjeti s*anja i uvede u vlastitoj zemlji. Ispričavam se i Bog vas blagoslovio.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Butković: Događa se renesansa na hrvatskoj obali

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina u subotu su uplovljavanjem brodicom u ribarsku luku Klenovica pokraj Novog Vinodolskog obilježili završetak radova na drugoj fazi rekonstrukcije te luke, vrijednosti 16 milijuna kuna.

Ministar Butković je tom prigodom podsjetio da je projekt rekonstrukcije cjelokupne luke u Klenovici počeo prije 12 godina, dok je on još bio gradonačelnik Novoga Vinodolskog.

U prvoj fazi, tijekom 2011. i 2012. godine je izgrađen primarni lukobran, a radovi na drugoj fazi, koja je obuhvatila izgradnju sekundarnog lukobrana i produljenje operativne obale za privez ribarskih brodova, počeli su u rujnu 2017. godine. Ukupna vrijednost tih radova je gotovo 30 milijuna kuna, istaknuo je ministar.

Sve obavljeno, istaknuo je Butković, rezultat je zajedništva svih sudionika, bez obzira na političke opcije. Slični projekti provode se ili su u planu na još 28 lokacija, od Pule do Dubrovnika, a za to je na raspolaganju oko 80 milijuna eura iz eruopskih fondova, rekao je Butković i ocijenio da se, uz dodatnih 60-tak milijuna kuna iz državnog proračuna za te namjene, događa renesansa na hrvatskoj obali.

Luka u Klenovici nema samo značenje ribarske luke, ovo je osiguravanje budućnosti ovog mjesta, koje omogućuje i jačanje turizma, rekao je. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ocijenio je da je ta luka u Klenovici generacijski projekt. To je dokaz da ono što se počne na vrijeme i u zajedništvu može biti završeno na najbolji način, rekao je.

U velikom investicijskom ciklusu, kojeg je pokrenula županija u suradnji s ministarstvom uređene su ili će se urediti operativne obale i luke u svim mjestima na obali, rekao je Komadina.

U drugoj fazi uređenja klenovarske luke izgrađen je novi sekundarni lukobran u duljini od 56 metara, tlocrtne širine osam metara, koji se proteže do dubine od 12,5 metara, te je dograđena postojeća operativna obala do ovog lukobrana su duljini od 58 metara.

Predviđen je i nastavak uređenja luke, postavljanjem fiksnih pontona za privez brodica za domaće stanovništvo i nautičare, čime će se dobiti novih 65 vezova. Projekt su zajednički financirali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Primorsko-goranska županija, a izvoditelji radova bile su tvrtke GP Krk i Sun Adria.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vlada odbacuje insinuacije da nema novca za djecu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska Vlada odbacuje netočnosti i zlonamjerne insinuacije iznesene u javnosti proteklih dana kojima se stvara iskrivljena slika da država nema novca za lijekove za djecu, a ima za nacionalni stadion, što je netočna i zlonamjerna teza koja nema uporišta u činjenicama, ističe se u subotu priopćenju te podsjeća da će se ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade u reagiranju napominje kako “ni jedna dosadašnja hrvatska vlada nikada prije nije osigurala više novca u tu svrhu te dodaje kako pitanju djece oboljelih od teških ili rijetkih bolesti Vlada posvećuje najveću pažnju i pristupa odgovorno, pravodobno i angažirano na različite načine i na svim razinama.

Naprotiv, kako se navodi, Vlada i Ministarstvo zdravstva mobilizirani su na svim razinama kako bi se djeci oboljelih od teških ili rijetkih bolesti omogućilo kvalitetno liječenje te dostupnost skupocjenih lijekova.

Služba podsjeća da su financijska sredstva za lijekove osigurana na posebnim pozicijama Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna

“U Hrvatskoj je 2005. uspostavljen Fond za posebno skupe lijekove kako bi se osigurala dostupnost tih lijekova,” stoji u reagiranju te se dodaje kako su od tada do danas sredstva za financiranje posebno skupih lijekova višestruko povećana.

Tako je, ističe Vlada, u 2015. bilo osigurano oko 747,4 milijuna kuna, u 2016. oko 933,5 milijuna kuna, a u 2017. oko 1,15 milijarde kuna.

Taj iznos se kontinuirano povećava te se procjenjuje da će u 2018. godini HZZO za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je, naglašava se, povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

O visini tih sredstava dovoljno govori činjenica da taj iznos premašuje jedan posto državnog proračuna, napominje Služba za odnose s javnošću.

Naglašava kako se posebna pažnja posvećuje liječenju djece oboljele od rijetkih i teških bolesti, pa se, kako navodi, na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a Zavoda nalaze brojni skupi i inovativni lijekovi namijenjeni liječenju djece.

Ističe kako je liječenje onkoloških bolesti kod djece za Vladu na vrhu prioriteta, što se, tvrdi, najbolje pokazalo na primjeru lijeka Dinutuximab beta za liječenje neuroblastoma, u trenutku kada lijek još nije bio službeno dostupan na hrvatskom tržištu, niti je tvrtka podnijela zahtjev za stavljanje na listu lijekova HZZO-a.

Osim toga, Klinici za dječje bolesti Zagreb osigurana su dodatna sredstava u iznosu do 14 milijuna kuna, s tim da su sredstva za liječenje osigurana iz državnog proračuna i u 2018. godini, napominje Služba.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Davosu 2018. održao radni sastanak s predsjednikom švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. Christophom Franzom te ispitao mogućnost uključivanja pacijenata iz Hrvatske u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije”, podsjeća Služba.

Slijedom tih dogovora Ministarstvo zdravstva je, kako se navodi, nakon provedene procedure odobrilo kliničko ispitivanja za pacijente koji boluju od spinalne mišićne atrofije tip II i III u dobi od 2 do 25 godina.

Uz to, lijek Spinraza (nusinersen) 24. travnja 2018. uvršten je na Osnovnu listu lijekova Zavoda za liječenje spinalne mišićne atrofije tipa I, II i III čime je osiguranicima omogućeno dobivanje lijeka na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, za što su također osigurana potrebna financijska sredstva u 2018. i 2019. godini, podsjeća Služba za odnose s javnošću.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari