Pratite nas

Pregled

Ivica Marijačić: U cijeloj Hrvatskoj traži se Sedlarov novi film

Objavljeno

na

„Sto godina srbijanskoga terora u Hrvatskoj, 1918.-2018. (Od Karadžića i Pribičevića do Vučića i Pupovca)

Hrvatski narod mora u svojoj državi poraziti jugoslavensku velikosrpsku komunističku ideologiju. Od te pobjede ili poraza ovisi hoće li kraj 21. stoljeća dočekati kao slobodan suveren politički narod, ili će nestati iz povijesti. Srbija prema Hrvatskoj ima ista politička polazišta kao i godine 1918.

To je zaključak jednosatnoga dokumentarnoga filma „Sto godina srbijanskoga terora u Hrvatskoj“ Jakova Sedlara za koji je tekst napisao poznati publicist i novinar Nenad Piskač, a tekst uz odgovarajući prikaz arhivske građe čitaju glumci Joško Ševo i Sanja Marin.

Ovaj najnoviji dokumentarni film jednoga od najuglednijih hrvatskih redatelja, zapravo gotovo jedinoga koji gotovo u ilegali obrađuje nacionalne teme, brani domovinsku čast i istinu pred nasrtajem antihrvatskih promidžbenih laži, podigao je veliku prašinu u Hrvatskoj.

Uznemirio je jugonostalgičarske i velikosrpske krugove, čuvare mitova stvorenih u velikosrpskoj historiografskoj radionici, pristaše vječne podređenosti i pokorenosti Hrvatske i hrvatskoga naroda, posebice nakon što je i ovaj film, uz onaj Romana Leljaka „Mit o Jasenovcu“ ovih dana u HTV-ovoj emisiji Dobro jutro Hrvatska najavljen kao dio festivala dokumentarnoga filma posvećenoga Gordanu Ledereru, snimatelju HTV-a kojega su 1991. na Baniji ubili srpski agresori.

sto godina

Redatelj Sedlar i autor teksta Nenad Piskač jezgrovito su u sat vremena napravili rekapitulaciju srbijanskoga stogodišnjega terora u Hrvatskoj, od 1918. do današnjih dana, dakle od srljanja poznatih „gusaka u maglu“ u Kraljevinu SHS, odnosno Jugoslaviju, a nakon propasti Austrougarske monarhije, do najnovijih dana u kojime ja oživio duh velikosrpstva kroz manjinsku politiku u Hrvatskoj u sklopu anacionalne korumpirane vladajuće politike.

Doslovce od prvih trenutaka hrvatskoga pristupanja pa do danas, zajedništvo je u znaku srpskoga terora nad Hrvatskom. pojedinačna i skupna ubojstva Hrvata, nasilje, batinanje, nijekanje jezika, prava na samostalnost, oduzimanje demokratskih i prirodnih prava, sve je to obilježje zajedništva.

Od prosinačkih žrtava u središtu Zagreba, s kojima se hvalio beogradski petokolonaš Grga Anđelinović, i ubojstava u Senju, Slavoniji, do oružana akcija, atentata u beogradskoj Skupštini, atentata na Šufflaja, Budaka, do pobune i ratova lokalnih Srba protiv bilo kakve ideje samostalne hrvatske države, odnosno do njihova neprihvaćanja Hrvatske i danas, sve je prikazano u stoljetnome kontinuitetu u ovome Sedlarove filmu.

Potresne su fotografije hrvatskih zatočenika s Ovčare, prizori umorenih Hrvata u Domovinskome ratu, objašnjena je rovareća uloga čelnika Srba Milorada Pupovca koji, po ideji dokumentarca, nastavlja ono što je objavio prije više od sto godina Nikola Stojanović „do istrage naše ili vaše“, a nekadašnji Srbobran preimenovan je u Novosti, list koji otvoreno vodi specijalni rat protiv hrvatskoga naroda i države o hrvatskome trošku.

U svim razdobljima Srbija je u zadnjih sto godina provodila i zauzimala istu neprijateljsku politiku prema Hrvatskoj i Hrvatima. Nikada nije priznala samobitnost hrvatskoga naroda, uvijek je hrvatske krajeve smatrala srpskim teritorijima koje će „prisajediniti“ Srbiji u povoljnome povijesnome trenutku.

Iz te činjenice proizlazi zapravo sva tragedija hrvatskoga naroda koju proživljava zadnjih sto godina. Srbija polazi dakle od toga da Hrvati nisu politički narod dostojan vlastite države i takvu platformu crpi iz Načrtanija Ilije Garašanina iz 1844. godine.

U filmu je stogodišnje stradanje Hrvata podijeljeno na tri razdoblja, od 1918. do 1941. godine, zatim od 1941. do 1945, te kao zadnje i treće razdoblje, od 1945. do današnjih dana.

Isti scenarij koji su Srbi poduzeli protiv proglašene samostalne hrvatske države 1991. godine već su bili primijenili 1941. prema NDH. Lako je bilo preživjeti Drugi svjetski rat, ali teško je bilo Hrvatima preživjeti oslobođenje pod terorom Titovih komunističkih bandita i okupatora – jedna je od misli istaknutih u ovome filmu.

Od 1918. do 1941. vlasti kraljevske Jugoslavije pobile su na tisuće Hrvata, zatvorile, sudile, gušile u krvi misao o slobodnoj Hrvatskoj.

Četnici s komunistima su od 1941. do 1945. godine pobili 20 tisuća Hrvata na prostoru današnje RH, plus 12 tisuća na prostoru BiH. Masovni teror počeli su provoditi Titovi komunisti nakon 1945., stradalo je na stotine tisuća Hrvata, a 90-ih u agresiji Srbije na Hrvatsku po istraživanju dr. Hebranga ubili su nešto manje od sedam tisuća hrvatskih branitelja i nešto više od sedam tisuća civila.

Tom stradanju treba dodati i 9.900 smrtno stradalih Hrvata u BiH. Ubijali su fratre, svećenike, žene, starce, djecu, uništili i razorili na stotine tisuća gospodarskih i stambenih objekata, a samo u zadnjem ratu Hrvatskoj nanijeli štetu od oko 150 milijarda dolara.

Kao što se nekad događala nasilna srbizacija institucija, dekroatizacija i ćirilizacija, te pojave imamo i danas kroz nasilje u Vukovaru s ćiriličnim pločama, kroz politiku Milorada Pupovca i ustupke koje mu daje izdajnička vlast.

Kroz svih sto godina komadao se hrvatski teritorij, od Rijeke prepuštene Italiji po Londonskom ugovour, do krajeva danih Mađarskoj, Srbiji, pa do definitivnoga otimanja Boke Kotorske.

Sve što je Srbija radila i što danas radi, čini uz pomoć petokolonaša i velikosrpskih zmija.

Sedlar i Piskač su poimenično naveli one osobe koje djeluju na rehabilitaciji jugoslavenske velikosrpske ideje i na progonu nacionalnoga osjećaja i potrebe zaštite nacionalnih interesa, mahom u medijima, kulturi i politici.

Ovaj film će izazvati još i žešće reakcije jer ispravno detektira ključni hrvatski politički sukus stoljetne frustracije i prokazuje vinovnike, konkretno i bez ograda, demaskira današnju nomenklaturu u kojoj je beogradski agent Milorad Pupovac.

Gledatelj će dugo nakon gledanja ostati zamišljen pitajući se hoće li i kada Hrvatska napokon izvući neku povijesnu lekciju iz ove pretužne i previše krvave povijesne priuče priče. Preduvjet da se izvuče pouka jest da se film barem pogleda – svaka hrvatska obitelj treba ga imati i gledati.

 Popis javnih osoba koji pretvaraju Hrvatsku u vlasništvo Pupovčevih Srba

U filmu „Sto godina srbijanskoga terora u Hrvatskoj“ autor teksta i redatelj otvoreno nabrajaju najznačajnije osobe iz javnoga života, novinare, publiciste, sveučilišne profesore, političare, nevladine aktiviste koji djeluju protiv Republike Hrvatske i pretvaranju Hrvatske u vlasništvo Pupovčevih Srba.

Uz ostale, u tome kontekstu spomenuti su Tomislav Jakić, Mirko Galić, Zoran Šprajc, Aleksandar Stanković, Miljenko Jergović, Dean Jović, Dragan Zelić, Vesna Teršelič i mnogi drugi, HDZ-ovci Ivo Sanader, Jadranka Kosor, osim njih, dakako, Račan i Mesić, Josipović, Milanović, Budimir Lončar…

Ivica Marijačić
Hrvatski tjednik

 

Projekcija filma ‘Sto godina srbijanskoga terora u Hrvatskoj’ JAKOVA SEDLARA

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Igor Vukić objavio popis Ustaša-Dalmatinaca u Jasenovcu

Objavljeno

na

Objavio

Ovdje je popis ustaša 4. (dalmatinske) satnije 1. bojne Ustaškog obranbenog zdruga iz Jasenovca, sastavljen 16. kolovoza 1942. godine.

Vojnici su se potpisali pod peticiju kojom su tražili da im se vrati zapovjednik, satnik Josip Duvančić, koji je došao u sukob s Vjekoslavom Luburićem i drugim časnicima iz UOZ-a. Sukob je izbio zbog navodnog zapostavljanja Dalmatinca, odbijanja da im se priznaju zasluge u borbama protiv partizana i četnika, slabijem opremanju od ostalih, osobito hercegovačkih satnija, itd.

Pozivam sve da pregledaju popis i možda pronađu nekoga koga poznaju: djeda, oca, prastrica ili ujaka. Javite nam ako vas neko ime potakne da potražite njegovu sliku, memoarski zapis ili da nam prepričate što vam je govorio, ispod glasa, na nekom obiteljskom okupljanju. Nažalost na dokumentu osim imena i prezimena vojnika i njihovih potpisa, nema drugih podataka

Ovi ljudi su u Jasenovcu držali vanjsku stražu oko logora, a sa zatočenicima su imali dodir tek ako bi pratili neke skupine zatočenika na radove izvan logora a uvečer bi ih vraćali natrag na počinak u logor.

Ustaše 4. satnije 1. bojne UOZ

1. Marko Slipčević
2. Josip Mujan
3. Ivan Markić
4. Paško Karaga
5. Ante Validžić
6. Mile Andabaka
7. Nikola Bilić
8. Krste Minga
9. Mate Sikavica
10. Josip Grčić
11. Marko Burnać
12. Mile Konforta
13. Slavko Čulina
14. Paško Perica
15. Josip Ikica
16. Ivan Topić
17. Josip Tarabarić
18. Stipan Čulina
19. Frane Mihaljević
20. Ivan Jakić
21. Ivan Vukšić
22. Stipe Leko
23. Ante Tomić
24. Ivan Klepo
25. Ivan Odak
26. Jakov Mujan
27. Pavao Pučić
28. Petar Pučić
29. Ante Andabaka
30. Ante Tošić
31. Frane Tomić
32. Ivan Borzić
33. Josip Andabaka
34. Mate Goreta
35. Joso Ivić
36. Jakov Tomić
37. Mate Lojić
38. Niko Begonja
39. Josip Vukušić
40. Marko Pendelj
41. Niko Vukušić
42. Josip Škeljo
43. Ante Berać
44. Nikola Marić
45. Ivan Juričić
46. Stipe Marić
47. Andrija Požar
48. Ante Dokoza
49. Mijo Dodig
50. Josip Bilić
51. Stipan Pučić
52. Ivan Grčić
53. Petar Pađen
54. Marko Buljević
55. David Ujaković
56. Ivan Šimić
57. Luka Matoš
58. Mate Rakić
59. Ivan Tomić
60. Frane Vujević
61. Drago Ercegovac
62. Petar Biloš
63. Ante Šućur
64. Mirko Stanković
65. Pajo Konforta
66. Niko Grgić
67. Ivan Ramljak
68. Mate Validžić
69. Tomo Ponoš
70. Adem Duran
71. Stipan Milaković
72. Mijo Štrkalj
73. Josip Dujić
74. Mijo Radeljić
75. Joso Buljan
76. Mile Mujan
77. Joso Šperanda
78. Ante Grgić
79. Josip Kardum
80. Paško Grgić
81. Ivan Marijanović
82. Petar Bunardžija
83. Petar Malenica
84. Marko Prdić
85. Jerko Šarić
86. Mile Grcić
87. Petar Lasić
88. Pilip Madžar
89. Ivan Dujić
90. Marko Bačić
91. Marko Dujić
92. Stipe Ćurko
93. Ivan Validžić
94. Ante Prgeša
95. Ivan Križanović
96. Mirko Zeljko
97. Ante Ujević
98. Ivan Andabaka
99. Niko Andabaka
100. Joso Sočo
101. Milim Škiljo
102. Miroslav Bradašić
103. Stjepan Kulušić
104. Josip Dučić
105. Ante Jurković
106. Jakov Martinović
107. Josip Škiljo
108. Josip Kardum
109. Ante Klisović
110. Ivo Hrstić
111. Petar Matić
112. Milan Bronić
113. Jandre Belić
114. Luka Gudelj
115. Ilija Kulić
116. Božo Grcić
117. Mile Ćevid
118. Ivan Vukušić
119. Marko Kardum
120. Mile Atlija
121. Ivan Vidović
122. Stjepan Dodig
123. Stipe Bilopavlović
124. Josip Odak
125. Roko Grcić
126. Joso Matić
127. Ilija Ledenko
128. Joso Lovrić
129. Ivan Tošić
130. Ante Lovrić
131. Joso Ćevid
132. Mate Lojić
133. Ilija Martinović
134. Božo Jurić
135. Ivan Sarić
136. Jerko Tošić
137. Josip Vukušić
138. Joso Ćaćić
139. Luka Zdero
140. Grgo Andabaka
141. Ivan Bubalo
142. Josip Goreta
143. Ivan Pučić
144. Marko Klepo
145. Krste Kulušić
146. Mate Pendelj
147. Ivan Lojić
148. Josip Šarić
149. Marko Mujan
150. Mate Cigić
151. Mate Tomić
152. Filip Parat
153. Ante Perišić
154. Ivan Mucavac
155. Ivan Klepić
156. Marko Traljić
157. Ante Validžić
158. Drago Radas
159. Nikica Konforta
160. Mile Konforta
161. Vladimir Kasalo
162. Dane Kasalo
163. Ivan Petrović
164. Nikola Atlija
165. Petar Knez
166. Josip Banovac
167. Drago Šimić
168. Ante Bračić
169. Ivan Ljubičić
170. Božo Brajković
171. Vlade Kujundžić
172. Ante Ravlić
173. Niko Bilić
174. Vinko Erak
175. Krste Andabaka
176. Mijo Špiranović
177. Ivan Špiranović
178. Petar Špiranović
179. Stipe Špiranović
180. Ante Kardum
181. Stipan Bodrožić
182. Stipan Bodružić
183. Andrija Anić
184. Ivan Vujić
185. Ante Ivić /Ivanov/
186. Tomo Mihaljević
187. Ante Škiljo
188. Ante Bačić
189. Ante Ivić /Filipa/
190. Ante Sočo
191. Petar Džaja
192. Krste Šuljak
193. Frane Đidara
194. Jakov Kulušić /Šimunov/
195. Jakov Kulušić /Jakovljev/
196. Nikola Kulušić
197. Jakov Bašić
198. Pajo Škiljo
199. Jure Zelić
200. Paško Gambiroža
201. Petar Jelavina

(originalni dokument može se razgledati u Hrvatskom državnom arhivu, u fondu Hrvatski državni sabor Nezavisne države Hrvatske)

Foto: Igor Vukić/fb

Foto: Igor Vukić/fb

Foto: Igor Vukić/fb

Foto: Igor Vukić/fb

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Nino Raspudić: Macron želi pretvoriti EU u nad – paradržavu

Objavljeno

na

Objavio

Macronov manifest i prosvjedi bile su teme ovog Petog dana HRT televizije. Komentirali su: Aleksandar Musić, Nino Raspudić, Marijana Bijelić, Petar Tomev Mitrikeski.

Macron je u problemima pred EU izbore. Njegova popularnost je drastično pala. U svom manifestu on se obraća ‘europskim građanima’. Kaže da Europa nikad nije bila u većoj opasnosti. Od čega? Valjda, od njegovog gubljenja vlasti i gubljenja vlasti njemu sličnima. Govori o nekakvim prijetnjama i opasnostima, mi stariji se sjećamo takvih prijetnji iz nekih totalitarnih režima”.

“No što je Trump činio prema Kini, to bi Macron sad činio prema Americi. On govori protiv nacionalista, populista i demagoga, a sam je populist. Želi pretvoriti Europsku uniju u nad – paradržavu u kojoj manje zemlje ne bi mogle sudjelovati u donošenju odluka”, kazao je Nino Raspudić

 

Nino Raspudić: Diktatorica Veljača i dr. Bandić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari