Pratite nas

Pregled

Ivica Šola: Europa je oduvijek bila kulturni i identitetski pojam

Objavljeno

na

Predavanje pod nazivom „Ideologija europeizma“ održao je u četvrtak 16. svibnja u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu komunikolog i novinar doc. dr. sc. Ivica Šola. Predavanju su nazočili i sisački biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.

Na početku svog predavanja Šola je odmah istaknuo kako Europa nikad nije, a ni neće biti država iako trenutna glavna struja unutar politike Europske unije vodi upravo tome da se stvori superdržava, odnosno imperij. „Europa je oduvijek bila kulturni i identitetski pojam. Jedini koji su htjeli Europu kao državu bili su zapravo Napoleon i Hitler.

To su povijesne činjenice koje je vrlo lako provjeriti. Još u petom stoljeću prije Krista povjesničar Herodot govori kako Perzijanci razlikuju barbare i Grke odnosno Europu. To je ujedno i prvo spominjanje Europe u kulturnom smislu, a ne državnom. Kada geografski pogledate bilo koji kontinent oni su fizički omeđeni morem.

Europu ne omeđuje more, već je ona zapravo poluotok Azije i kao kontinent je nastala tako što je stvorila kulturu tj. tip kulture različit od svih drugih. Tu naravno mislim prije svega na kulturu temeljenu na kršćanstvu. I borba pape Ivana Pavla II. oko dijelova Lisabonskog ugovora tj. popularno zvanog Europskog ustava u koji je trebalo biti ugrađeno da Europa počiva na kršćanskim korijenima nije bila ideološka agenda već pitanje istine.

Na žalost kako se ne bi uvrijedilo nekog to se nije dogodilo. Čak je i lijevi ateistički mislioc Francuz Edgar Morin rekao u svom djelu ‘Kako misliti Europu’ da zahvaljujući kršćanstvu Europa nije tek poluotok Azije.

Upravo se u srednjem vijeku na području Europe dogodila sinteza tri grada: vjera – Jeruzalema, razuma – Atene i prava – Rim. Tu sintezu je omogućilo kršćanstvo te je spojilo razum, vjeru i vladavinu prava. Ako izbacite bilo koji dio od tih to više nije Europa. Ako izbacite vjeru vi ste izbacili predpolitičke vrijednosti politike i ekonomije. A što je vjera? To je polog vrijednosti sadržan u naravnom zakonu poznatom kao 10 Božjih zapovjedi.

Treba znati da ako se izbaci vjera iz javnog života da je nemoguća društvena kohezija jer više nema zajedničkih vrijednosti. Doista, tržište se povezuje interesom, a ne identitetski i interes je legitimna kategorija, ali on ne daje identitet, koji čovjeku daju vrijednosti.

Kada vi izbrišite bilo koji identitet što dobijete? Dobijete temu ovog predavanja ideologiju europeizma“, rekao je Šola dodavši kako su obični ljudi unutar unije sve svjesniji toga te se ipak počeo javljati otpor toj politici.

Šola je upozorio i kako treba dobro razlikovati Europu kao milenijsku kulturnu i identitetsku referencu koja je zahvaljujući kulturi, vjeri, razumu i vladavini zakona postala kroz stoljeća to što je i ono što se danas naziva Europskom unijom.

„Ove temeljne vrijednosti ugrožene su masovnom imigracijom i ideologijom multikulturalizma i globalizma. Europska unija u projektu ‘više Europe’ ne polazi od integracija različitih nacija i kultura već ona teži stvaranju europskih građana i gušenju europskih nacija. To je projekt ideologije europeizma jer se u njemu nacije smatraju prijetnjom tom imperiju.

Cijela priča se svodi na zajedničko tržište kojim se kao i u Sovjetskom savezu upravlja iz jednog centra za koji nije bitan demokratski legitimitet. Da je upravo to na snazi govori i činjenica da je 75% zakona Europske unije došlo iz vrha i zapravo države same nemaju pravo donositi svoje zakone.

Dakle, stvari se ne postavljaju odozdo iz baze, već odozgo iz glave gdje nam zakonodavstvo pišu nepoznati autori i naručuju nepoznati nalogodavci.

Politika populizma kojoj je samo bitno biti na vlasti tu je smislila zamjenskog građanina NGO koji će kroz aktivizam za ljudska i prije svega rodna prava manjina, biti pokrivalo i izvršitelj političkih i ekonomskih naloga svojih ‘donatora“.

Govoreći o uvođenju Eura kao zajedničkoj valuti te centralnoj banci Šola je ustvrdio kako ta ideja svoje korijene vuče od Karla Marxa. „Zanimljivo, ovu ideju prvi je osmislio Marx, a u život sproveo Lenjin.

Naime, Marks u Komunističkom manifestu prvi zagovara centraliziranu monetu. On polazi od toga da proces integracija ne smije biti nacija već osviješteni pojedinac. Koji je princip Europske unije na temelju ideologije europeizma? Jesu li nacije taj temelj? Nisu, već tzv. europski građani.

U nedavno izašlom istraživanju jasno se kaže da je od uvođenja eura najviše koristi imala Njemačka, dok je isti taj euro ekonomije poput Italije, Francuske ili Španjolske, bacio na koljena.

Primjerice, dok su Talijani imali liru i monetarni suverenitet, mogli su je u slučaju pada produktivnosti deprecirati i tako očuvati konkurentnost.

Euro, je jednostavno deprecirana ‘dojčmarka’, a tvrdnja da je on ključan zbog olakšane trgovinske razmjene, rasplinu se kao mjehur od sapunice kada gledamo robnu razmjenu zemalja u EU-u koje nisu i onih koje jesu u eurozoni“, rekao je Šola upozorivši na kraju da bi se Hrvatskoj mogao nakon uvođenja eura dogoditi scenarij Grčke koja je država samo na papiru, a stvarni vlasnici su joj strane banke.

 

IVICA ŠOLA Platio sam misu za propast EU: Ta je tvorevina samo krinka za Četvrti Reich

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hoće li predsjednička kampanja biti prljava?

Objavljeno

na

Objavio

Još je pet i pol mjeseci ostalo do predsjedničkih izbora. Tko će se sve kandidirati? Kako će izgledati kampanja? Kome će glas dati desni, kome lijevi, a kome razočarani birači – u Otvorenom su govorili komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić, politički analitičar Slaven Letica, novinar Denis Kuljiš, novinarka Petra Maretić Žonja i politički analitičar Ivica Relković.

– Dobro je da se Zoran Milanović kandidirao. Napravio je to vrlo lukavo, na 30. obljetnicu HDZ-a pa im ukrao ‘show’. Predsjednica je trebala objaviti svoju kandidaturu. Gospodin Vladimir Šeks je stari lisac i s pričom o kompromitirajućim dokumentima nije izašao slučajno. Hoće li kampanja biti prljava, to ćemo vidjeti, kazala je Ankica Mamić. Za Miroslava Škoru je rekla da je sigurno već odlučio o svojoj kandidaturi samo je treba objaviti.

Petra Maretić Žonja je napomenula da kandidaturu Zorana Milanovića mora proći Glavni odbor stranke. Vidjet ćemo hoće li svi doći na tu sjednicu. “Postoji dio ljudi u SDP-u koji nisu za Milanovića, ali mislim da će sve proći glatko. Milanović je Predsjedništvo na neki način prisilio da postane kandidat, kazala je. Dodala je kako se na Predsjedništvu nije pojavio Erik Fabijanić koji drži stranu Zlatku Komadini.

Slaven Letica smatra kako Milanović ne razumije razliku između temperamenta (ćudi) i karaktera. U emisiju je došao s rezultatima istraživanja prema kojima je po karakternim osobinama Milanović najlošije prošao. Citirao je kinesku uzrečicu prema kojoj su “svi europski bivši državnici relativno jeftini”. Kinezi rade na “networkingu”, bivšim europskim čelnicima plate avionsku kartu, iznajme “buick”, rezerviraju dobar hotel i financiranju njihova predavanja u Kini. Letica smatra da će Kolinda Grabar-Kitarović objaviti svoju kandidaturu nekoliko dana nakon Dana državnosti.

– Prvi put će pitanje ovlasti predsjednika biti jedno od glavnih pitanja u kampanji. Ključno je pitanje da li najlegitimnija pozicija u državi – ima težinu. Kolinda Grabar Kitarović ne smije više svoja obećanja ponoviti, jer ih nije mogla ni ostvariti. Što će Milanović govoriti u kampanji, kreirati stav, protiv koga, premijera?, upitao je Ivica Relković. Slaven Letica kazao mu je da nije dovoljno informiran.

– Ovi se izbori neće voditi kroz stranke. Mi se nalazimo u vremenu populizma. Predsjednički kandidati će se obraćati izravno javnosti. Poznavajući Milanovića, on će nastupati kao “lijevi suverenist na dobroj vezi s Moskvom”. On je autentični suverenist. Njegov zadnji bilateralni susret kao premijera bio je s Cameronom čiji su potezi rezultirali napuštanjem EU-a. Milanović je jučer ispalio da ne želi biti u državi ograđenoj žicom – on relativizira Schengen. A to je najvažniji hrvatski ulov u EU-u, kazao je Denis Kuljiš.

Ankica Mamić je kazala kako u drugom krugu desni kandidat ima više šansi od lijevog. Za nju je Miroslav Škoro ozbiljni kandidat. Podsjetila je da je Škoro ostavio svoj saborski mandat kad je u vrijeme Sanadera kazao da nije zadovoljan načinom na koji se vodi HDZ. Kazala je da su njegove izjave “pristojno konzervativne”, bez ekstremizma. Teret bi mu moglo biti upravo to što ga mediji “kao ekstremnog desničara” povezuju s Bujancem i Radeljićem.

– Milanoviću kao ‘lijevom suverenistu’ suprotnost je Plenković kao ‘desni globalist’, kazao je Slaven Letica. Milanović bi, dodao je, pogriješio kad bi se u prvom krugu obraćao desnom biračkom tijelu. Smatra da će biti lakše dobiti predsjedničke izbore nego ući u drugi krug. I za njega je Miroslav Škoro dobar kandidat, kao uspješan poslovni čovjek i doktor ekonomskih znanosti te uspješan pjevač. Pitanje je kakav će mu biti tim i vizija predsjedništva. O Mislavu Kolakušiću je rekao da je ‘izvansistemski kandidat’.

– Mi već imamo veliku koaliciju u prvom krugu. Cijela ljevica se okuplja oko Milanovića. HDZ više nema Domoljubne koalicije. Vrlo je malo ostalo prostora malim strankama da imaju svoje kandidate. Stranački predznak u ovoj kampanji neće značiti ništa. Možda se pojavi i još neki kandidat, kazao je Ivica Relković. Ankica Mamić je povukla paralelu s europskim izborima: “Stranačka infrastruktura više neće biti važna. Ruža Tomašić je sa četiri stranke dobila neznatno više glasova od Mislava Kolakušić, a na izborima je dobro prošla i Marijana Petir”.

Za Slavena Leticu u drugi krug predsjedničkih izbora ući će Zoran Milanović i Miroslav Škoro, za Petru Maretić Žonju to su Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović, a za Denisa Kuljiša je siguran jedino Milanović. Ankica Mamić smatra kako će predsjednik Hrvatske postati kandidat desnice koji uzme prevagu u prvom krugu, a za Ivicu Relkovića sve su opcije još otvorene. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Izaslanstvo HDZ-a položilo vijenac na grobu utemeljitelja dr. Franje Tuđmana

Objavljeno

na

Objavio

U povodu 30. godišnjice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izaslanstvo stranke predvođeno predsjednikom Andrejom Plenkovićem položilo je vijenac te zapalilo svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana na Mirogoju.

Plenković je izjavio je kako je HDZ osnovao predsjednik Tuđman s utemeljiteljima i braniteljima te da je ta stranka u prvih 10 godina samostalne i slobodne Hrvatske ostvarila ključne ciljeve. To su stvaranje demokratskih institucija, obrana zemlje od agresije, oslobađanje teritorija, reintegracija hrvatskog Podunavlja te jasno zacrtani put prema EU i NATO-u.

“Možemo biti ponosni na postignuća HDZ-a u tom razdoblju, na predvođenju procesa transformacije pravnoga i gospodarskoga sustava, na članstvu u NATO-u i EU”, kazao je Plenković. HDZ danas, dodao je, radi na rješavanju ključnih pitanja za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti te nastojanju da se Hrvatska kvalitetno pozicionira.

Istaknuo je i kako je ovo godina kad se obilježava 20. godišnjica smrti Franje Tuđmana pa su obilježavanje 30. obljetnice stranke i započeli na Mirogoju, kako bi još jednom odali poštovanje svojemu utemeljitelju.

HDZ će 30. obljetnicu osnivanja obilježiti svečanom akademijom u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, a nakon toga uslijedit će druženje u prostorijama NK Jaruna i tradicionalna nogometna utakmica između momčadi HDZ-a i zvijezda.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari