Pratite nas

Komentar

Ivo Banac: Tradicije komunizma još postoje, teza o ustašizaciji je opasna

Objavljeno

na

Povjesničar Ivo Banac za Novi dan na N1 komentirao je situaciju na Filozofskom fakultetu i razrješenje dekana Vlatka Previšića te općenitu društvenu klimu u Hrvatskoj.

“Nisam zadovoljan s tim događanjima. Kad govorimo o sada već bivšem dekanu, mislim da je njegov ugovor povrijeđen. Bit će tu raznih pravnih zavrzlama. Najveći problem je što su neki dijelovi uprave Sveučilišta jednostavno došli do zaključka da će se situacija smiriti ako Previšića bace vukovima. Vodili su se politikom zadovoljavanja, a to nikad ne uspije. Bojim se da će se situacija radikalizirati. Već se radikalizira jer se odluka Senata o poništenju Studentskog zbora želi poništiti. Svaka radikalizacija raznih grupa koje su željele nametnuti svoju volju na Sveučilištu bila je dočekana voljom dekana da uspostavi red i to je dovelo do prilično žestokih sukoba. Ne mogu studenti ni profesori inzistirati na profilu vodstva Sveučilišta”, rekao je Banac.

Dodao je da je radio na jednom eminentnom Sveučillištu gdje su ingerencije studenata u takvim odlukama nula, a profesora vrlo mala.

“Sveučilišta u Sjevernoj Americi su centralizirana i zato su uspješna. Tako dolazite do rezultata. Sveučilište u Zagrebu danas je razvodnjeno, s jednom vrstom feudalnog sustava gdje je svaki fakultet sam sebi zakon. Dogovaranja oko jednostavnih stvari, kao što je mogu li studenti jednog fakulteta slušati predmete na drugom postaju od globalne važnosti”, smatra Banac.

“Ne vjerujem da su studentski pokreti kao takvi mjerilo napretka u društvu. Imaju različite aspekte u različitim razdobljima. Ako je ovo uopće pokret, jer se radi o malom broj ljudi na velikom fakultetu. To je u biti duboko konzervativni pokret jer se želi nastaviti posve nemoguću situaciju na Sveučilištu gdje se ne može, suprotno odlukama dovesti do suradnje dvaju fakulteta”, aludira Banac na suradnju Filozofskog fakulteta i Katoličko bogoslovnog fakulteta.

A upravo su tim pokušajem suradnje počeli problemi na Filozofskom fakultetu.

“To je jedna vrsta mogućnosti razmjene ideja. To je zapravo Bolonjski proces o kojem pričamo, ali ga nismo primijenili”, kazao je Banac te komentirao reformu obrazovanja: “Moramo sjesti i ponovno razmisliti o cijeloj stvari. Ne vjerujem da je problem samo u nedostatku novca za financiranje višeg školstva. Mislim da novca ima, ali se troši na krivi način i kao rezultat toga imamo lošu naobrazbu.”

‘U Hrvatskoj nema ustašizacije’

Hrvatska nikako da definira što je liberalno, a što konzervativno. Hoće li uvijek postojati taj sukob?

“Mi smo uvijek imali sukob dviju stranaka. Nisu uvijek bile iste i isto zagovarale, ali to je nešto tipično za naš prostor. Daje mogućnost razrješenju niza pitanja ako se pristupi na jedan otvoren način. Nasuprot tome se događa da se stvarne ambicije pokušavaju zataškati i drugoj strani pripisati negativne tendencije. Moramo biti otvoreni”, smatra Banac te naglašava da se moramo riješiti tereta prošlosti.

“Moramo na svaki način odbaciti sve što je povezano s naša dva totalitarizma iz prošlog stoljeća. Mislim da je ustaštvo riješeno. Ne vidim ustašizaciju društva, to su opasne teze. Tradicije komunizma s druge strane postoje, drže se i teško se s njima nositi. Slučaj Previšića je zanimljiv i stoga jer je s pozicije ljevice govoreno da je on “komunistički ostatak”. Moramo odbaciti to nasljeđe, ali da razumijemo što je to bilo. A ne da slušamo, ako što je nedavno bivši predsjednik Stjepan Mesić govorio, kad je pričao bajke kako je sve bilo europski u Jugoslaviji”, kazao je Banac.

U Mađarskoj je u nedjelju održan referendum o odbacivanju europskih migrantskih kvota, koji ipak nije prošao zbog nedovoljne izlasnosti. Banac se nada da Hrvatska ne ide u tom smjeru.

“Ono što Orban radi je u prvom redu štetno za samu Mađarsku. Mogu vidjeti argumente u tome da svaka država želi kontrolirati svoje granice i da nije baš otvorena nekoj nadvladi iz Bruxellesa. Međutim, danas je EU u takvoj krizi da je teško zamišljati neku nadvladu. Orban je dao jedan loš primjer, ali mislim da je i on sam svjestan da su razne limitacije na putu i budući da je realan političar mislim da će stati na granici točno tamo gdje mora.”

Upravo je migrantska kriza jedan od najvećih problema Europske unije. Turski predsjednik Erdogan zaprijetio je da će otvoriti granice što znaći da bi put Europe iz Turske moglo krenuti više od milijun migranata.

“Mislim da je ključ u Ankari. Situacija u Turskoj se otežala. Ne bih rekao da je tamo na djelu vrsta autoritarnog sustava, to je ipak parlamentarna demokracija. Ali što se događalo, da je cijelo intelektualno vodstvo zemlje stavljeno pod pritisak, pod ucjenu ne može biti dobro za razvoj situacije u Turskoj, Bliskom istoku, odnosu prema manjinama… I to sve ide u smjeru da Eroogan vrši pritisak prema zapada, a jedina karta koju drži u ruci je ta migrantska. Teško ga je držati pod kontrolom jer na njega djeluju i druge desturktivne sile, u prvom redu Putinova Rusija. Imamo ogroman problem. Europa ne može primiti milijune izbjeglica i mora problem riješiti u Sirji”, upozorava Banac, krenu li izbjeglice put Europe kaže da moramo imati realni planove kako te ljude integrirati te je za kraj napomenuo da “iseljenička kriza destabilizira Eurospku uniju, a to je u interesu onih koji žele kompletnu destabilizaciju Europe.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Thompson: Nikakva autorska prava nisam ustupio niti me je itko kontaktirao vezano za film “Ministarstvo ljubavi”

Objavljeno

na

Objavio

Dragi prijatelji,

ponukan tvrdnjama medija i Vašim učestalim upitima, a vezano za ustupanje mojih autorskih prava za film “Ministarstvo ljubavi” redatelja Pave Marinkovića, slobodan sam priopćiti sljedeće:

Nikakva autorska prava nisam ustupio niti me je itko kontaktirao vezano za taj film.

Film o kojem je riječ osobno nisam gledao ali ako je istina da koriste moju glazbu za koju je potrebna privola mene kao autora to rade protuzakonito i na prevaru.

Marko Perković Thompson

Javor Novak o filmu „Ministarstvo ljubavi“ koji vrijeđa udovice poginulih branitelja

 

Marko Ljubić: „Ministarstvo ljubavi“ ili kako paradržava postaje – država?

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Mladen Pavković: Mara Bareza bila je – čudo od žene!

Objavljeno

na

Prije dvije godine (19. siječnja 2016.) umrla je jedna od Junakinja hrvatskog Domovinskoga rata – Marija Mara Bareza.

Bila je djelatnica koprivničkog Belupa. Pamtimo je kao veliku i požrtvovnu humanitarnu djelatnicu koja je početkom hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata samo za Grad Osijek sakupila i dostavila preko 200 kamiona humanitarne pomoći!

Bilo je tu svega, uglavnom ono što je u to vrijeme najviše trebalo, od lijekova, odjeće, prehrambenih proizvoda do naoružanja. Tadašnji zapovjednik obrane Osijeka Branimir Glavaš nam priča da je gospođa Bareza jednog dana sama došla u njegov ured i ponudila pomoć. Nije, kaže, vjerovao da to ta žena može i ostvariti, jer su po Osijeku svakodnevno padale granate i svirale sirene za uzbunu.

Međutim, sa svakim konvojem došla je i ona, pa nije ni čudo što je nazivali i „dobra vila“ ovoga grada.
U svim tim njezinim velikim humanitarnim akcijama iznimnu pomoć imala je od i od Podravke i Belupa. Stoga se je sa zahvalnošću sjećaju i Koprivničanci. Jednoj obitelji umrlog branitelja sagradila je i obiteljsku kuću. Pomagala je gotovo na sve strane, pa i u podizanju spomenika hrvatskim stradalim braniteljima.

O njoj je Hrvatska radiotelevizija (HRT), pod naslovom „Mara Bareza – Koprivnička darovateljica“, snimila i dokumentarni film (režija Marijan Hodak, scenario Mladen Pavković).

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) neprestano ističe da su neopravdano zapostavljene žene koje su, poput Bareze, sudjelovale u Domovinskome ratu, tim više što je njihov doprinos iznimno veliki. Ona je zaslužila i da se jedna ulica ili trg nazove njenim imenom u Osijeku i Koprivnici, ali zasad se o tome niti ne izjašnjavaju oni koji bi trebali.

A baš Mara Bareza bila je u vrijeme rata – čudo od žene!
Ne, takve se ljude ne smije zaboraviti!

Mladen Pavković / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari