Pratite nas

BiH

Ivo Josipović protiv SAD-a i pad ‘popularnosti’. Za Kolindu 70% Glasača

Objavljeno

na

Mesićeva misija u Ukrajini trebala je demonstrirati Josipovićevu „panslavensku“ protimbu HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović, za koju javnost smatra da zbog svoje dužnosti u NATO savezu ima američku potporu.

mesic josipovicVijest da je predsjednik hrvatske države Ivo Josipović poslao Stjepana Mesića na inauguraciju ukrajinskoga predsjednika Petra Porošenka nasmijala je jedan dio javnosti, drugi očito zbunila pa dijelom i zabrinula. Kako se već zna da u svojim rukama konce aktualnoj partijskoj, a time i državnoj krizi drži upravo Josipović, njegova odluka da u ukrajinsku misiju pošalje bivšega predsjednika spletkaroša nije tek osobna želja da napakosti dijelu hrvatske javnosti, koja u Mesiću vidi začetnika većine hrvatskih stranputica.

Čovjeka koji je svojim lažnim svjedočenjem pokušao u haaške tamnice ugurati što veći broj Hrvata i tako izjednačiti hrvatsku žrtvu s njezinim srbijanskim krvnikom, a sve samo zato kako bi se stvorili preduvjeti za oživotvorenjem  nove balkanske zajednice, koju je i sam nazivao balkanskim regionom. Josipovićeva igra s Mesićem, osim podsmjeha na hrvatskoj pozornici ne će izazvati znatnije reakcije, jer Josipović svoju poruku Mesićevom misijom i nije poslao hrvatskoj javnosti. Naime, Mesić je tijekom cijele svoje desetgodišnje vladavine vodio otvorenu protuameričku politiku, što je i javno demonstrirao obraćajući se dramatičnim porukama javnosti u povodu svake ozbiljnije američke međunarodne operacije.

Jednako tako podupirao je različite satrape, a nisu mu bili daleki ni kojekakvi islamistički poglavice, poput primjerice libijskoga diktatora Gadafija. U sučeljavanju Moskve i Washingtona, uglavnom je držao stranu ruskoga medvjeda. Kako se uoči nedavnoga posjeta američkoga predsjednika Baracka Obame baltičkim zemljama, u javnosti pojavila informacija da će Sjedinjene Države, zbog ruske politike prema Ukrajini, ojačati svoj proturaketni štit na području istočnoeuropskih i srednjoeuropskih država, među kojima je i Hrvatska, onda se Josipovićeva igra s Mesićem može objasniti i kao odgovor Pantovčaka Washingtonu na njegovu obrambenu strategiju od sve agresivnije ruske politike prema Ukrajini.

Iz Josipovićeve ukrajinske operacije moglo bi se lako zaključiti i kako sadašnji gazda Pantovčaka, umjesto hrvatske, zapravo, zastupa srbijansku politiku, koja se zbog potpore izgradnji tzv. Južnog toka našla na udaru europske politike. S druge pak strane Srbija, kao ruska saveznica te država s popriličnim iskustvom u izazivanju međunarodnih sukoba, naime ona je odgovorna za izazivanje Prvoga svjetskog rata, u kojem je stradalo preko 40 milijuna ljudi, koristi Josipovićevu glad za vlašću, kako na svojim granicama ne bi imala već spomenuti proturaketni štit. Dok sadašnji srbijanski predsjednik vlade Aleksandar Vučić zbog cenzure u domaćim medijima vodi rat s OESS-om i optužuje cijeli svijet da se urotio protiv Srbije, vanjskopolitički mu dio posla odrađuje Josipović preko Mesića kao svoga izaslanika. Nema dvojbe da Josipović ima više nego intimne odnose sa srbijanskim čet/l/nicima.

Uostalom u više je navrata to demonstrirao svojim podaničkim druženjima s bivšim srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem, ali i sadašnjim Tomislavom Nikolićem. Na tim su susretima dogovarani različiti modeli suradnje, a jedan od njih je bio i mogućnost zajedničkoga nastupanja u međunarodnim odnosima. Mesićevo pak diplomatsko umijeće je ograničenoga karaktera, a kako Josipović ulazi u utrku za novi predsjednički mandat, otvoreno svrstavanje na srbijansku stranu ne bi mu previše pomoglo u prikupljanju glasova pa misija njegova izaslanika, iako vjerojatno sadrži i svoju srbijansku protežnost, trebala je demonstrirati Josipovićevu „panslavensku“ protimbu HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović, za koju javnost smatra da zbog svoje dužnosti u NATO savezu ima američku potporu.

Dok se hrvatska javnost ne riješi svoga boljševičkoga naslijeđa hrvatski će političari zastupati panslavenske i jugoslavenske ideološke forme, koje nikad nisu znale za hrvatski nacionalni interes, inače uklopljen još od srednjega vijeka u kulturne i političke obrasce Zapada.

Mate Kovačević

Josipović izgubio potporu i Jutarnjeg lista: 70 posto anketiranih za Kolindu Grabar Kitarović

kolinda-grabar-kitarovic-110Nakon što je u nekoliko političkih razračunavanja doslovce nokautiran od predsjednika Vlade i svog stranačkog šefa Zorana Milanovića, predsjednik Republike Ivo Josipović izgubio je i potporu čitatelja Jutarnjeg lista.

Naime, u anketi na web stranici ove Pavićeve novine, čitatelji su mahom dali potporu kandidatkinji HDZ-a Kolindi Grabar Kitarović.

Od ukupno 47594 čitatelja, koliko ih je do sad glasovalo u ovoj anketi, čak 70,05 posto njih potporu daje HDZ-ovoj kandidatkinji, dok je aktualnom predsjedniku ostalo vjerno 29,95 posto anketiranih.

Za sada, Josipoviću ostaje utješna potpora u anketama Ipsos Pulsa i Cro Demoskopa, gdje i dalje uživa potporu većine anketiranih. Međutim, kako izborni rezultati u pravilu negiraju rezultate tih anketa, teško je vjerovati da aktualni predsjednik i njegov savjetnički tim takvim oblikom potpore mogu biti zadovoljni.

R.Horvat

hrsvijet

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Izetbegovićevu ponovnu prijetnju ratom HNS BiH ocijenio pokušajem radikalizacije Bošnjaka

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski narodni sabor BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u toj zemlji ocijenio je u priopćenju objavljenom u subotu kako su nove prijetnje ratom, koje je ponovno u Mostaru uputio bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović pokušaj radikaliziranja Bošnjaka i njihova okretanja od Europske unije i NATO-a.

Sudjelujući na obilježavanju obljetnice 4. Korpusa Armije BiH u Mostaru, Izetbegović je rekao kako su Mostar i Bošnjaci bili izloženi agresiji Hrvata i Srba, te je dodao da takav scenarij bošnjačka politika više nikada neće dopustiti.

“Ako prijete ustavnom poretku, teritorijalnom integritetu zemlje, ako misle da mogu dijeliti Mostar i druga mjesta, onda ću ponoviti da će dobiti rat! Neka ne prijete i mi nećemo prijetiti. Nećemo dopustiti da se revidira povijest”, rekao je Izetbegović.

Iz HNS-a BiH ističu da takvim istupima Izetbegović pokušava preusmjeriti Bošnjake protiv euroatlantskog puta BiH i usmjeriti BiH u sferu euroazijskog utjecaja, izravno suprotstavljenog EU i NATO savezu.

“Otvorenim prijetnjama i zagovaranjem jedne vrste panislamizma, Bakir Izetbegović svjesno je odabrao ulogu Hamasa i vlastiti narod vodi prema dugoročnoj političkoj izolaciji i pojačavanju stupnja ekstremizma”, dodaje se u priopćenju. HNS BiH upozorava kako će radikalni Izetbegovićevi istupi pogoršati međunacionalne odnose u zemlji.

“To će se vrlo negativno odraziti na suživot u BiH, podizanje stupnja samoodrživosti ove države i europski put BiH. Stoga su postupci Bakira Izetbegovića, dugoročno gledano, ključni faktor nestabilnosti u ovom djelu svijeta”, zaključuje HNS BiH.

Izetbegović je nedavno u intervju za Deutsche Welle ustvrdio kako bi bio spreman na rat ukoliko se Republika Srpska pokuša odcijepiti od Bosne i Hercegovine.  HINA

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari