Pratite nas

Događaji

IVO LUČIĆ: Bezbožni komunizam je zao u sebi, te je u svim područjima svijeta u kojima je zaživio bio praćen terorom

Objavljeno

na

U četvrtak 8. prosinca, u organizaciji udruge U ime obitelji, pred oko stotinu posjetitelja održana je tribina pod nazivom Prešućena sjećanja, koja je za cilj imala skrenuti pozornost na žrtve komunističkog režima koje i danas žive među nama, a na čije se probleme i patnje rijetko kada osvrće u javnim razgovorima o povijesnoj procjeni zločinačkog komunističkog režima, piše Narod.hr

U prvom dijelu tribine, prikazan je film Višnje Starešine „Neprijatelj naroda“, u kojemu su o obiteljskim stradavanjima iz doba komunizma, između ostalih, govorili msgr. Josip Mrzljak, dr. Andrija Hebrang i pjevačica Lada Kos, dok su nakon film povjesničar dr.sc. Ivo Lučić, profesor na Hrvatskim studijima, i Petar Šale, potpredsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika žrtava komunizma, svaki sa svoje pozicije dali osvrt na komunistički režim.

Lučić je istaknuo kako je „jedna od temeljnih zabluda koje se često ponavljaju u javnome prostoru ta da je komunizam bio jedna dobra i plemenita ideja, koja u praksi nije dobro zaživjela zbog pogrešaka pojedinaca.“ Odlučno je odbacio tu tvrdnju, ustvrdivši da je „bezbožni komunizam zao u sebi, te je u svim područjima svijeta u kojima je zaživio bio praćen terorom.“

Na pitanje o pokušajima pojedinih povjesničara da ospore značaj zločina počinjenih u Hrvatskoj time što se poratna smaknuća treba sagledati u kontekstu ostalih zbivanja u Europi u razdoblju nakon 1945., Lučić je prvo naglasio kako su „zapadne zemlje koje su se borile protiv fašizma i nacizma nakon rata zavele demokraciju, dok je u Hrvatskoj na vlast došla komunistička partija.“

S druge strane, povijesnim činjenicama je potkrijepio podatke da su se u Hrvatskoj ubojstva iz ratne odmazde događala i dugo nakon 1945., a u pojedinim područjima nisu prestajala niti početkom 1950.-ih.

Na kraju svog izlaganja dr.sc. Lučić se založio za potrebu provedbe lustracije u hrvatskom društvu, „Ne zbog toga, da bi se lovili starci od devedeset godina, nego kako bi se napokon saznala cjelokupna istina, te kako bi čitava javnost bila ispravno informirana o onome što se za vrijeme komunizma događalo.“

Petar Šale, potpredsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika žrtava komunizma, govorio je o svojim „iskustvima“ s komunističkim režimom.

Šale je rekao kako je sedamdesetih tri puta bio osuđivan na zatvorske kazne zbog svojih studentskih aktivnosti, provevši u zatvoru, ponajviše u Staroj Gradiški, osam godina.

Pri tome je naglasio činjenicu, koja se danas prešućuje, kako je Stara Gradiška zapravo bila nastavak Jasenovca. „Obzirom da je Jugoslavija bila prinuđena zatvoriti Jasenovac, njegovu ulogu preuzeo je zatvor u Staroj Gradiški, a sve se skrivalo od očiju zapadne javnosti.“

Za vrijeme boravka u Gradiški, posebno ga je pogodilo produljenje zatvorske kazna koje je dobio zbog pisma kojim je protestirao protiv činjenice što mu je bilo uskraćeno vidjeti fotografije s krštenja svojega sina.

„I ranije sam dobivao njegove fotografije, koje sam smio gledati, ali fotografije s krštenja nisam smio dobiti zbog crkvenih obilježja koje su bile na njima. Nakon što sam uputio prosvjedno pismo, produljena mi je zatvorska kazna“, prisjetio se Šale.

Govoreći o svojim sjećanjima na predsjednika Tuđmana za vrijeme samostalne Hrvatske, Šale je rekao kako se često znao žaliti da u hrvatskim sigurnosnim službama rade ljudi koji su u doba Jugoslavije zlostavljali Hrvate.

„Jednom mi je prilikom Tuđman, kojemu je moje stalno žaljenje dosadilo, rekao da se potpišem na dokument kojim pristajem stati na čelo sigurnosnih službi, na što sam mu odgovorio da to, unatoč svemu, ne mogu učiniti jer je jedino što znam o njima to da dobro tuku, a to ne bi bilo baš dobro.

Shvatio sam da mi je tom gestom želio dati na znanje da nismo imali ljude koji bi znali kako sustav funkcionira.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Izložba Hrvatska u srcu Europe

Objavljeno

na

Objavio

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom paneuropskom unijom organizira Izložbu umjetničkih fotografija Hrvatska u srcu Europe – Sredozemni i  srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske – 25 godina poslije. Izložba će biti svečano otvorena u petak, 5. lipnja 2020. godine u 12 sati. O izložbi će govoriti: prof. dr. sc. Pavo Barišić, dekan Fakulteta Hrvatskih studija, akademik Mislav Ježić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske.

U prigodno pripremljenoj brošuri, koja se sastoji od uobičajenog pregleda izložbenog sadržaja, uvršteni su prigodni tekstovi prof. dr. sc. Pave Barišića, prof. dr. sc. Radoslava Katičića te akademika Mislava Ježića.

Izložba Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske otvorena je u siječnju 1996. godine u Europskom parlamentu u Strasbourgu, tri mjeseca poslije  u UNESCO-u u Parizu, a potom je obišla mnoge europske prijestolnice i kulturna središta, pa i Kairo u Egiptu, u doba kada se na kulturnom planu nastojao afirmirati hrvatski identitet, a na političkom uključiti Hrvatsku u europska tijela i NATO i približiti članstvu u ujedinjenoj Europi.

Hrvatska pripada sredozemnomu kulturnom krajoliku cijelom duljinom svoje rezvedene obale. Usidrena je istodobno u samo srce Srednje Europe, kako zemljopisno tako i povijesno, pravno i politički oblikujući i izražavajući njezinu supstanciju. Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje Srednja Europa tako mediteranska kao u Hrvatskoj. Obje tradicije, latinska i slavenska, njegovale su se trajno u hrvatskoj kulturi, književnosti i u službenoj uporabi sve do naših vremena, te je po njima Hrvatska obilježena kao zapadnoeuropska i ujedno slavenska zemlja.

Izložba je upriličena uz potporu Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povodom 100 godina hrvatske Baranje, Osječko-baranjska županija predstavila knjigu ‘Baranja – život na rubu’

Objavljeno

na

Objavio

Ispred crkve sv. Petra i Pavla, uz cestu između sela baranjskih Hrvata-Šokaca, Topolja i Gajića, jučer je predstavljena knjiga Luke Jakopčića „Baranja – Život na rubu“. Riječ je o monografiji Baranje kojoj je nakladnik Osječko-baranjska županija i župan Ivan Anušić, a pisao ju je Luka Jakopčić povodom stote obljetnice potpisivanja Trianonskog ugovora kojim je južna baranja postala hrvatska. Predstavljanje je počelo u 16.30 sati, odnosno točno u vrijeme kada je 4. lipnja 1920. godine u Versaillesu potpisan Trianonski mirovni ugovor kojim je ovaj djelić Ugarske, poznat kao „Dravski trokut“, pripojen tadašnjoj SHS, a današnjoj Hrvatskoj.

Gajdaš, šokci i šokice, baranjske buše i tamburaši dočarali su dio bogatstva koje i danas krije Baranja. A u ljepote Baranje, njenu povijesni vrijednost za istok Hrvatske, ali i cijelu Hrvatsku goste je uveo župan Ivan Anušić.

– Veliki jubilej, 100 godina hrvatske Baranje trenutak je da odamo počast ovom prekrasnom komadu hrvatske zemlje. Baranja je biser naše županije, prelijepa je, specifična, multikulturna, posebna je sa svojim Kopačkim ritom, prekrasnim ravnicama, plodnim poljima, svojom kulturom, folklorom, gastronomijom, eno ponudom. Kroz kontinentalni turizam i poljoprivredu na njoj gradimo veliki iskorak u gospodarskom smislu. Ima dugu i kompleksnu povijest koju treba naučiti. Baranja je hrvatska, 100 godina je hrvatska i zauvijek će ostati hrvatska – poručio je župan Ivan Anušić.

Posebno je naglasio kako je Baranja specifična i po tomu što u njoj živi više različitih nacionalnosti, Mađari, Srbi, Hrvati, Romi i drugi, više različitih kultura i vjera.

– Unatoč tomu Baranja je sredina koja stoljećima živi u miru i toleranciji i tako treba ostati. Naravno, nikada ne možemo niti smijemo zaboraviti Domovinski rat i što se događalo 1991. godine, ljude koji su svoje živote ostavili braneći Baranju, kao i u ranijim ratovima u prošlosti braneći svoju domovinu, obitelj i narod.  U knjizi zato govorimo o svemu što Baranja jeste, a pouka i poruka svima je da je hrvatska Baranja sastavni dio Hrvatske i Osječko-baranjske županije, a takva će biti u budućnosti. Povezujemo Baranju autoputom s ostatkom Hrvatske i BiH, radimo projekte po gradovima i općinama, investiramo u infrastrukturu. Baranja ima ulogu i pokretača gospodarstva istoka Hrvatske jer tu su najplodnije ravnice, a budućnost Hrvatske je u proizvodnji hrane i upravo zato se revitalizacija Baranje mora nastaviti – kazao je župan.

Knjigu su predstavili autor Luka Jakopčić i recenzent Dinko Župan s Hrvatskog instituta za povijest, ističući sjajno djelo mladog autora koje je izvrstan zalog za budućnost.

– Baranja je skrivena i neistražena, puna kulturnih i povijesnih bogatstava, različitih tradicija i naroda i po tome možda i najzanimljivija na cijelom hrvatskom području – opisao je svoje dojmove prilikom istraživanja za knjigu autor Luka Jakopčić.

Među mnogobrojnim nazočnim gostima koji su došli obilježiti stotu obljetnicu hrvatske Baranje bili su i veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj NJ.E. Mladen Andrlić, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat, generalni konzul Mađarske u Osijeku János Sándor Fuzik, generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Milan Šapić, izaslanik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, prorektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku Robert Raponja, predstavnici katoličke, pravoslavne i reformatorske vjerske zajednice, izaslanstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Republike Srbije (Vojvodine), gradonačelnik i načelnici s područja Baranje, vijećnici Županijske skupštine te drugi gosti i uzvanici.

Nakon predstavljanja knjige, u crkvi je upriličena izložba fotografija života Baranje autora studija Romulić&Stojčić te koncert zagrebačkog ansambla Ad Gloriam Brass.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari