Pratite nas

Razgovor

Ivo Lučić: Ideja građanske BiH je prikriveni velikobošnjački nacionalizam

Objavljeno

na

Gost sinoćnjeg izdanja emisije Dobar, loš, zao na Našoj TV bio je povjesničar prof. dr. sc Ivo Lučić. Dotaknuo se brojnih tema – od raspada Jugoslavije, preko međunarodnih geopolitičkih odnosa pa sve do predstojećih Općih izbora u BiH. Uvjeren je kako Željko Komšić neće postati član Predsjedništva, a kada je u pitanju njegova kampanja istaknuo je da se ona bazira na antihrvatskoj histeriji.

“Ja sam malo gdje čuo tolike salve mržnje, bijesa, antihrvatstva u onom elementarnom smislu kao u ovoj kampanji od strane Željka Komšića. On apsolutno ne zaslužuje tu poziciju i ja sam gotovo siguran da je neće ni osvojiti. Ovi izbori će pokazati koliko među Bošnjacima ima onih ljudi koji niti priznaju, niti prihvaćaju Hrvate kao svoje susjede, ni kao političke partnere, a ni kao građane ove države”, poručio je povjesničar prof. dr. sc. Ivo Lučić.

Dodao je kako ne priželjkuje raspad Bosne i Hercegovine, ali da je povijest najbolja učiteljica života.

“Austro-Ugarska je propala jer nije uspjela riješiti međunacionalne odnose, a zbog istog tog problema propale su i dvije Jugoslavije. Četvrti put imamo državu s istim problemom gdje netko to ne želi riješiti pa se pitam misle li ljudi da iz nekog razloga ovaj put neće propasti. Koji su to argumenti da se može kazati: tri puta smo radili isto – rezultat je bio jedan, a sad će biti drugi rezultat. Teško da može biti drugi rezultat, vjerojatno će biti isti”, kazao je Lučić.

Ideju građanske BiH Lučić vidi kao prikriveni velikobošnjački nacionalizam koji od Federacije želi napraviti vlastiti entitet.

“Tu priču su još devedesete započeli SDA i SDP, odnosno komunisti koji su od 1941. do 1990. godine progonili svaki pokušaj restauracije građanskog društva, koji su zatvarali pa i ubijali zbog tog građanskog. Odjedanput preko noći oni postaju građani. Ili kad Izetbegović govori o građanskoj državi pa kaže ili građanska republika ili građanski rat, a istovremeno dok to govori na štandovima se dijeli njegova Islamska deklaracija. Te devedesete godine ja sam bio zastupnik u Skupštini. Sjećam se kad su zastupnici SDA tražili pauzu da idu na podnevnu molitvu. Sve je to u redu, poštujem vjernike ali čekaj malo, o kojoj građanskoj državi govorimo. Ovdje se radi o unitarizmu, nema tu ničega građanskog”, poručio je Lučić.

Govoreći o Pelješkom mostu, Lučić je poručio kako se on gradi na neospornom teritoriju Republike Hrvatske te da će biti dovoljno visok da osigura neometan prolaz svim plovilima.

“Radi se o pokušaju napada na simbole. Znači vi stvorite neki simbol, nešto šte ćete napadati. On je dovoljno visok da ispod njega mogu prolaziti svi brodovi, samo je devet metara niži od mosta na Bosporu. Čuo sam i teze da se na tom mjestu planira praviti luka, međutim to su megalomanske nacionalističke besmislice”, istaknuo je Lučić.

Lućić smatra kako je Međunarodna zajednica digla ruke od naše zemlje, te da preko BiH samo žele ostvariti šire interese na ovom geostrateškom prostoru.

“Kad razgovarate s nekim iz Bruxellesa o Bosni i Hercegovini, to je tema o kojoj oni jednostavno više ne žele razgovarati. Oni su isfrustrirani, izvarani, očajni i nitko s bilo kakvim kredibilitetom o tome više ne želi razgovarati. Amerikanci imaju milijun svojih problema, od unutarnjih do vanjskih. Cijela BiH je manja od kvarta u Chichagu, nemojmo se zavaravati. To je ostalo negdje iz socijalizma kako smo mi jako važni i da smo u centru nečega. To nije istina. Sve svjetske velesile imaju neke svoje interese, odnosno preko BiH pokušavaju ostvariti šire interese na ovom relativno važnom geostrateškom prostoru”, tvrdi Lučić.

Dodao je kako ni Republiku Hrvatsku previše ne zanimaju problemi u našoj zemlji. Ističe kako je za njih pitanje Izbora u BiH potpuno periferna stvar, te da je hrvatska javnost više fokusirana na slučaj Zdravka Mamića nego na probleme Hrvata u BiH.

 

IVO LUČIĆ: Kako sam izmislio ‘vjesticu’ koju Oslobođenje nije ali jest objavilo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Željko Glasnović: Demoni besmrtnog partizanskog odreda (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit gostuje saborski zastupnik general Željko Glasnović.

♦ Quo vadis Hrvatska?

♦ Je li Hrvatski državni sabor postao poligon za laži, obmane i blaćenje hrvatskih svetinja?

♦ Trenutak uoči Bleiburga (Split) – koliko je poznato o tisućama ubijenih u velikim partizanskim zločinima u Splitu i okolici?

♦ U Hrvatskom saboru Pupovac proglasio zločincima mučki ubijenu hrvatsku djecu, mladež i žene?

♦ Tko je Frane Tente koji je 10. travnja 1947. godine podigao hrvatski stijeg na Marjan? Gdje nam je danas ta hrabrost?

♦ Vraća li se EU Marxu i marxizmu (Orban Junckeru: “Onaj tko polaže vijenac pred kipom Karla Marxa ne može nam propovijedati o ksenofobiji”)?

♦ Žrtvuje li papa Stepinca za poziv u službeni posjet Beogradu?

♦ Što je značila izjava Ranka Ostojića na yzv. dan oslobođenja Zagreba, da će ga ponovo “oslobađati” kao i prije 74 godine?

♦ Je li 8. 5. 1945. dan oslobođenja ili dan pada Zagreba?

♦ Koje su glavne neistine na kojima počiva današnja Hrvatska?

 

Glasnović ‘poklopio’ Staziću: Demoni najviše divljaju kad se govori istina!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

‘Problem je kada se migranti rasprše po teritoriju, što ugrožava sigurnost domicilnog stanovništva’

Objavljeno

na

Objavio

Primorsko -goranski župan Zlatko Komadina zatražio je od MUP-a Hrvatske da pošalju dodatne policijske snage za zaštitu tzv. zelenog dijela državne granice na prostoru Gorskog Kotara. Problem je kada se migranti rasprše po teritoriju, što ugrožava sigurnost domicilnog stanovništva. Osim toga, iz susjedne BiH stižu alarmantne informacije o eskalaciji migrantske krize.

O ovoj temi su u HRT-ovoj emisiji „Studio 4“ govorili Zlatko Komadina, župan Primorsko- goranske županije i Mustafa Ružnić premijer Unsko-sanskog kantona/županije, BiH.

Komadina je rekao kako Primorsko- goranska županija ima najdužu zelenu granicu od svih županija i to sa Slovenijom i kako je na ruti migranata koji dolaze iz BiH.

– Uputio sam pismo zbog povećanih dojava građana, pogotovo u zabačenim naseljima, glede provala u objekte, kako lovačke kuće, tako i u privatnu imovinu, posebno u općini Mrkopalj, rekao je i dodao kako nije namjera širiti paniku, ali je činjenica da se ljudi osjećaju sigurnije kada vide policiju u blizini. To djeluje preventivno i na izbjeglice, ali i na sigurnost ljudi.

Ružnić je istaknuo kako trenutno na području Unsko-sanskog kantona boravi oko 5 tisuća migranata te da se ne susreću samo s migrantskom krizom, već i s krizom institucija unutar BiH.

– Svjesni smo da je ovo globalni problem s kojim su se suočile sve zemlje koje su se našle na ruti migranata.

Premijer Ružnić je rekao kako u kantonu imaju 4 prihvatna centra u kojima je i do 1500 ljudi te kako to jasno govori kakva je situacija tamo.

– Otkriveno je 90 slučaja HIV-a, a pojavila se i tuberkuloza. Te ljude odmah prebacujemo u zdravstvene ustanove i nakon pregleda, zbog nefunkcioniranja sustava, oni se opet vraćaju u prihvatilišta.

Evidentirani migranti dolaze iz 46 zemalja. Najmanje je onih obitelji koje bježe od posljedica rata i one su smještene u dva prihvatilišta u Bihaću i Cazinu.

– U ostala dva prihvatilišta su uglavnom ekonomski migranti od 18 do 35 godina starosti, rekao je.

Komadina smatra kako se problem migranata treba rješavati tamo gdje je nastao, no to je posao za razvijene i Ameriku. EU treba pomoći BiH u organizaciji prihvata.

– BiH ima probleme u organizaciji prihvata, zbrinjavanja, boravka desetine tisuća migranata, a Hrvatska ima problem kada oni prijeđu granicu i rasprše se diljem teritorija, naglasio je.

Dolaskom lijepog vremena takvih će stvari biti sve više i onda ima i vandalizma, rekao je Komadina i dodao kako su apelirali da se lovačke kuće ne zaključavaju kako se ne bi u njih provaljivalo i da se u njima ostave drva kako se ne bi uništavala lamperija i ložio namještaj.

Ružnić govori kako i u kantonu postoji isti problem što se tiče provala i devastiranja privatne imovine od strane migranata i MUP Unsko-sanskog kantona je jedina policija u BiH koja na to reagira.

– Kanton je tražio od države strategiju upravljanja migracijama, ali to se nije dogodilo, istaknuo je.

Komadina je rekao kako Primorsko-goranska policijska uprava čini sve što može, ali njima treba ispomoć i iz drugih policijskih postaja u smislu povećanja ophodnja, posebice u noćnim satima.

Ružnić je zaključio kako nije problem zapadne granice BiH prema Korani i Glini, već je osnovni problem, što se tiče migranata, istočna granica na Drini.

 

Migranti upali u nekoliko kuća: Najviše bole poderane slike djece s pričesti i slomljeni križ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari