Pratite nas

Pregled

Ivo Lučić: Ljudi koji su kao prosvjedovali protiv fašizma – ne znam gdje su vidjeli fašizam

Objavljeno

na

Ivo Lučić, povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest u Dnevniku N1 je govorio o misi koja je u Sarajevu održana za bleiburške žrtve.

“Imam zagrebačke džamije je sudjelovao u programu, jer je velik broj muslimana je stradao na Bleiburgu, kao i velik broj Hrvata iz BiH. Zato je logično bilo da se osim u Bleiburgu i Zagrebu ta misa održi i na mnogim drugim mjestima, kao i u Sarajevu”, rekao je Ivica Lučić.

U Sarajevu je priča složenija, rekao je.

“Ljudi koji su kao prosvjedovali protiv fašizma – ne znam gdje su vidjeli fašizam, u kardinalu Puljiću, nadbiskupu Vukšiću, ili nekim drugim svećenicima, ili u časnim sestrama? Ne znam gdje je tu bilo političke intonacije, radilo se isključivo o molitvi za umrle, poginule.

Katolička crkva moli za svoje umrle i grješne, nije bilo nikakvo veličanja ustaštva, ali je zato s druge strane bilo nešto osim skupine ljudi koji su ostali zarobljeni u prošlosti i nikada nisu uspjeli izaći iz one Jugoslavije iz Titovog vremena, čak ni nakon svega što im se u Sarajevu događalo 1990-tih godina.

Ta je skupina gurnuta u prvi plan i oni su u funkciji bosanskog unitarizma i bošnjačkog nacionalizma. Oni su samo manekeni”, rekao je Lučić.

Kazao je kako nije analizirao Puljićevu propovijed, no kako smatra da je ona prigodna i da je trebala izgledati kako je izgledala.

“Da je kardinal govorio na nekom drugom mjestu, govorio bi drugačije. No treba imati u vidu i pritisak kojem je kardinal izložen. On je morao na neki način i na to reagirati.

Sarajevo se često voli hvaliti epitetom europskog Jeruzalema. To jedino možemo usporediti sa svim onim sukobima koji se tamo ponekada dogode, oni se bliže tome.

Svi društveni sukobi su loši, no mi živimo u demokratskom društvu i različiti su interesi i pogledi. Uloga države je da stvori mehanizme za rješavanje tih sukoba”, rekao je Lučić.

Naravno da na Bleiburgu nije ubijeno najviše ljudi, pored Teznog, Kočevskog Roga, Barbarinog rova… Tamo su ti ljudi ubijani, ali sve je počelo na Bleiburgu. Tamo se masovno počelo odlaziti od 1952. godine, a sedamdesetih je napravljen spomenik. U Jugoslaviji se Bleiburg nije smio spomenuti. Ne možete nakon tradicije od preko sedamdeset godina reći da se to treba premjestiti negdje drugdje”, kazao je Lučić.

fra Miljenko Stojić: Moramo istražiti svu povijest i na istini graditi život

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Ministar Horvat: Vladajući predlažu 14 radnih nedjelja kroz godinu

Objavljeno

na

Objavio

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio je u subotu u Čakovcu da u javnu raspravu idu izmjene i dopune Zakona o trgovini po kojemu će 14 nedjelja biti radnih, a poslodavci će moći odabrati kojih će to 14 nedjelja biti.

Za takvo rješenje se, naglasio je, odlučilo nakon više od dvije godine analiziranja situacije u trgovinu na području Hrvatske i uz veliku dozu konsenzusa koji je postignut, ne samo sa socijalnim partnerima,  nego i sa zainteresiranom javnošću. Mijenja se članak 57. unutar kojeg se regulira rad trgovina nedjeljom, a 14 je odabrano zbog stava Obrtničke i Gospodarske komore te  velikog dijela HUP-a da je 14 nedjelja profitabilnih, a ostale stvaraju poslodavcima gubitke.

„Konsenzusom je dogovoreno da se blagdanima i praznicima ne radi, a mi ćemo u tom članku zakona još definirati rad subotom, hoće li to biti do 21 ili 22 sata“, izjavio je Horvat kazavši kako će Zakon pustiti u javnu raspravu nakon što to epidemiolozi dozvole i iz uredbe maknu epidemiološku neradnu nedjelju.

Na pitanje novinara što sa turističkom sezonom, odgovorio je kako trgovački sektor u onim dijelovima zemlje gdje je turizam prioritetan također smatra kako u 14 nedjelja trgovine rade profitabilno.

„Svjesni činjenice da su nam petak, subota i ponedjeljak negdje na 16 posto ukupnog volumena trgovine i ako nam ta ista analiza pokazuje da je ta nedjelja na 8 posto, postoji jasna ekonomska konotacija unutar čega te nedjelja ne treba biti radna“, poručio je dodavši kako su posljednja tri mjeseca pokazala da trgovačku nedjelju vrlo efikasno možemo kompenzirati s petkom, subotom i ponedjeljkom.

„Nema nikakvoga prijepora da se ovakav zakon pusti u javnu raspravu i konstrukcijom nove Vlade u rujnu i usvoji“, istaknuo je. Kazao je kako su vrlo dobro proučili sve europske zemlje, a tri modela su se iskristalizirala kao prioritetna unutar kojih se regulira rad nedjeljom. Naglasio je da je jedan od njih slovenski, ali su se odlučili za malo drugačiju varijantu.

„Poslodavci će dobiti priliku da između sebe odrede ili dogovore koje će to trgovine raditi kojih 14 nedjelja“, rekao je Horvat.

Ni jedan konstruktivan prijedlog od Bernardića

Demantirao je da je riječ o predizbornom triku jer se Zakon pripremao više od dvije godine, a konstrukcijom novih uvjeta u granskom kolektivnom ugovoru, dođemo u situaciju da ta nedjelja bude plaćena minimalno 50 posto više, dometnuo je.

Na izjavu predsjednika SDP-a Davora Bernardića da je Andrej Plenković neodlučan oko svega, pa tako i neradne nedjelje, poručio je kako bi volio da Bernardić malo češće obilazi Hrvatsku kao što to radi predsjednik Vlade RH.

„Ni jedan konstruktivan prijedlog nisam čuo od Bernardića. Europske investicije mijenjaju Čakovec i sjeverozapadnu Hrvatsku, a to što gospodin Bernardić ne želi o tome ništa znati ili još manje obići ta gradilišta, je sušta suprotnost onome što radi Andrej Plenković“, odgovorio je.

Predizbornu retoriku SDP koji Vladu proziva za korupciju i da nije napravila ni jednu reformu, Horvat je komentirao kako je puno više članova i dužnosnika iz SDP osuđivano zbog korupcije.

„Gospodin Bernardić neka prvo reda napravi u ‘svom kokošinjcu, a nakon što jedna takva lisica kao što je on uđe u kokošinjac, sve korisne kokice će se razletjeti’. To će se dogoditi na ovim izborima jer HDZ na izbore ne izlazi s kočijaškom retorikom gospodina Bernardića“, kazao je Horvat.

Ministar gospodarstva podsjetio je kako su se u protekle tri godine stabilizirale javne financije, povećala sposobnost hrvatskog gospodarstva za proizvodnjom dodane vrijednosti, povećao izvoz, tri godine za redom proračunski suficit, a sve to, istaknuo je, znači da ova Vlada vrlo dobro kontrolira proračunski novac i investira ga tamo gdje je najpotrebnije.

O izjavi čelnog čovjeka SDP-a da je glas za HDZ glas za korupciju, nakon što je Andrej Plenković izjavio kako je glas za SDP glas za Miroslava Škoru, rekao je kako danas rijetko tko sluša jednog Bernardića pogotovo retoriku kakvom se služi. „Mislim da je Bernardić preskočio koji razred osnovne škole i možda bi se u nju trebao vratiti“, dometnuo je Horvat.

Smatra da je Plenkovićeva i HDZ-ova retorika suprotna, ona “ide prema viziji moderne europske države s kontinuiranim gospodarskim rastom, bez nepotrebnog trošenja proračunskog novca, kao i eliminacijom svih onih problema iz prošlosti koji su nam se srušili iz ormara, a sada su iza nas”.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Alemka Markotić: Očekivali smo razorniju situaciju

Objavljeno

na

Objavio

Trenutačno u RH imamo 133 zaražena od koronavirusa. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike “Dr. Fran Mihaljević”, gostujući u Dnevniku HRT-a, rekla je kako prije 3 mjeseca nitko nije mogao predvidjeti što će biti, a ovakvom broju nije se nadala.

– Većina nas je očekivala da će razdoblje svladavanja epidemije možda dulje trajati, očekivali smo, gledajući ono što se događa u Italiji, da bi moglo biti puno razornije, ali uspjeli smo sve skupa napraviti, i tu smo s iznimno dobrim rezultatima, rekla je.

Markotić kaže da virus nije oslabio, ali građani su se pridržavali propisanih mjera, zahvaljujući medijima koji su profesionalno odradili suradnju Stožera i građana, ljudi su prihvatili mjere i ponašali se vrlo odgovorno, zbog čega imamo odličan rezultat.

Pojasnila je kako je koronavirus kapljična infekcija, one slabe u ljetno vrijeme, a što će biti dalje, vidjet ćemo. Dodaje da možemo gajiti nadu da će virus nestati, no to ovisi o situaciji u zemljama u kojima je iznimno velik broj zaraženih.

Smatra da bi virus možda nestao kada bi u tim zemljama došli do brojeva do kakvi su u Hrvatskoj ili Sloveniji.

– Ako ostane u populaciji u većem broju, onda se možemo nadati i drugom valu koji svi eksperti predviđaju, rekla je.

Na pitanje kakva će biti borba protiv koronavirusa u drugom valu, kaže kako smo se sada naučili kako se boriti protiv virusa, imamo više dijagnostičkih mogućnosti, kapaciteti su poboljšani i bit će lakše nego kad sve to nismo znali.

– Jasno je da se bez cjepiva nećemo riješiti virusa, rekla je Markotić.

Na pitanje je li realno da cjepivo imamo do kraja godine, rekla je da je realno da određene količine cjepiva budu gotove, ali neće biti kvalitetno ispitane.

– Niti će moći biti proizvedeno u dovoljnim količinama, niti će biti jasna njihova učinkovitost, bit će bitno da je neškodljivo, što se u prve dvije faze kliničkih ispitivanja provodi, pojasnila je.

Smatra da ćemo cjepivo imati za otprilike godinu dana, a HZJZ će, prema epidemiološkoj situaciji koju ćemo tada imati, odlučivati hoće li biti obvezno u RH. Vjeruje da su ljudi tijekom ovog razdoblja osvijestili što znači jedna opasna bolest i koliko bi nam značilo cjepivo.

Govorila je i o opasnosti da nam s dolaskom turista dođe i novi val zaraze, rekla je kako nema značajne opasnosti od turista koji dolaze iz zemalja koje imaju dobre brojke i epidemiološku situaciju, uz daljnje odgovorno ponašanje.

Alemka Markotić: Možda smo na pragu cjepiva za koronavirus

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari