Pratite nas

Intervju

Ivo Lučić: Mesić će ostati u povijesti zabilježen kao čovjek koji je lažno svjedočio protiv svoje države

Objavljeno

na

Ne može Haaški sud pisati povijest, to i nije bio njegov zadatak, kaže za Jutarnji list dr. Ivo Lučić, povjesničar i general, koji je godinama bio izuzetno kritičan i prema samom Sudu, njegovim ciljevima i odlukama sudaca.

– To je bila neka vrsta prijekog suda, napravljenog sa željom da se kreira politički prostor bivše Jugoslavije, i to je potpuno jasno, tvrdi Lučić i najavljuje nove knjige i znanstvene radove koji bi trebali, prema zakonima struke, utvrditi što se 90-ih godina događalo na ovim prostorima, prije svega u Bosni i Hercegovini.

Bez obzira na to što vi kažete da Sud ne može pisati povijest, sudačke odluke iz Haaga u velikoj su mjeri stvorile dojam povijesnih ocjena?

– Nema nikakvog govora da taj Sud, kao, uostalom, ni bilo koji drugi sud, piše povijest.

Sudovi to ne rade, pogotovo ne sud koji je u potpunoj simbiozi s tužiteljstvom. To bi značilo da tužiteljstvo piše povijesne ocjene, a to je jedna verzija staljinizma ili nacizma, kako god hoćete. To ne dolazi u obzir.

Bili ste vrlo kritični prema Haaškom sudu, pa čak i kad je počeo s radom?

– Tužiteljstvo i Sud nastupali su zajednički, a obrana je bila potpuno inferiorna i podređena. Najčešće je nisu uzimali u obzir, a dokaz je i ova presuda šestorici Hrvata u BiH koja je simbolički ostavljena za kraj, 29. studenoga, i već to pokazuje što se htjelo postići. Bez obzira na obranu, presuda je mogla biti donesena prvi dan jer je sve bila farsa kojom se želio dobiti privid kao da se radi o sudu.

Jesu li suci uopće ‘pohvatali’ sve ono što je potrebno da se dobije prava slika ovih prostora?

– Naravno da nisu. Zamislite suca koji pita svjedoka koji je spomenuo neku postrojbu Kulina bana je li osobno poznavao Kulin bana. To izgleda smiješno, ali je zapravo tragično. Sud je osnovao UN da bi amnestirao sebe od svega nečinjenog na ovim prostorima.

Hoće li povjesničari moći ispraviti neke od ocjena vezanih za povijesne događaje kako ih je vidio Sud?

– Naravno da neće. Imate mrtve ljude, one koji su proveli 14 godina u zatvoru, imate traume, kao i ljude koji osjećaju nepravdu. Što mislite da ljudi u BiH ne osjećaju nepravdu zbog ove posljednje presude?

Ali, nije sporno da je cilj Suda bilo suditi prije svega onima koji su počinili zločine?

– Da se odmah razumijemo, to uopće nije sporno. Pa, nitko normalan ili relevantan nema ništa protiv toga da se kazne oni koji su počinili ratne zločine. Ja sam u vrijeme rata to naglašavao i govorio da treba kazniti one koji su počinili zločine, a ne da se kažnjava neka politika. Ako već treba ‘kažnjavati’ politiku, onda neka se kazni politika UN-a jer je to bila jedina moćna politika koja je mogla nešto napraviti da se zaustavi rat i spriječe zločini.

 Već se godinama vuku kontroverze oko uloge bivšeg predsjednika Stjepana Mesića i Haaga. Znamo li danas sve i koja je zapravo bila njegova uloga?

– Mesić i mnogi drugi, jer on nije bio sam, naše su unutarnje stvari i politiku koristili kroz Haaški sud kako bi se obračunavali sa svojim protivnicima u Hrvatskoj. Voljeti ili ne voljeti Tuđmana, rušiti ga ili ne, sve je to u politici legitimno, ali nije legitimno govoriti da je vaša zemlja agresor i dovesti do ovako nečega. A to je bila njihova uloga.

Hoćete reći da je Mesić svojim svjedočenjem naštetio hrvatskim nacionalnim interesima?

– Naravno da je, ali da i nije bilo Mesića, sve bi bilo isto. Mesić će ostati u povijesti zabilježen kao čovjek koji je lažno svjedočio protiv svoje države. Tvrdio je da je država kojoj je on bio na čelu agresor. I zato se danas predstavlja kao veliki prijatelj Bosne, hoda po sajmovima šljiva i drugim, a u dva mandata nije došao među Hrvate u BiH niti jedan jedini put. Sve su to jasni pokazatelji.

Mislite li tu samo na Mesića kada dajete takve ocjene?

– Tu je još gospođa Vesna Pusić koja ni danas ne krije svoje stavove. I Anto Nobilo, koji je odvjetnik i bio je angažiran da brani te ljude, pretvorio se u jednog od najagilnijeg tužitelja.

Sada se nudi Bošnjacima da bi ih on zastupao u traženju nekakve odštete od Hrvatske. Namjerava od toga sklopiti biznis, ali problem je što ovo nije bio Sud koji je tužio državama, iako se u presudi spominju države.

Koliko je sve ovo što se događalo na Haaškom sudu zakompliciralo odnose na jugoistoku Europe i u državama bivše Jugoslavije?

– Definitivno je dodatno zakompliciralo. Činilo se i čini da se ti odnosi dalje zakompliciraju i da se preko BiH i ostalih država kreira politika na tlu bivše Jugoslavije.

U BiH postoji visoki predstavnik i tamo je protektorat, da se ne bismo zavaravali. Sve bitne odluke donose centri moći, a ljudima u BiH se dopušta da se tuku oko manje-više banalnih stvari.

Tako će biti još godinama, a BiH će kao država funkcionirati sve dok za to postoji vanjski interes. Meni je zbog toga žao, volio bih da političke elite imaju dovoljno mudrosti te same kreiraju svoju sudbinu i dogovore odnose u BiH jer jedino tako ta država može biti samoodrživa i napredna.

Tužiteljstvo je zanemarilo sve naše znanstvene radove

Što bi sada trebali učiniti hrvatski povjesničari da istina, onakva kakvom je vide baš oni, dođe do javnosti na isti način kao presude sudaca u Haagu?

– Imamo kapacitete da povjesničari kažu svoje i već smo puno toga napravili, ali to nije uzeto u obzir. Još u vrijeme Vlade Ivice Račana pokrenut je projekt o Domovinskom ratu kroz Institut za povijest, a rezultat je dvadesetak knjiga i nekoliko stotina znanstvenih radova. To je bio ozbiljan projekt, a Tužiteljstvo to uopće nije uzimalo u obzir. Oni su uzeli svoje povjesničare i eksperte, koji nemaju veze s BiH i ratom.

Hoćete reći da je to bila jednostrana priča u simbiozi Tužiteljstva i Suda?

– Uz to i nije imala veze sa znanošću. Bila je to propaganda koja je dovela do optužnica koje su pisane jedonostrano i netočno.

Hoćete li vi osobno kao povjesničar nastojati da se nastavi s istraživanjima?

– To već dugo radim i prvi sam napisao priču o Karađorđevu. Napisao sam knjigu o uzrocima rata u BiH, sada sam pisao o Vukovaru, sve to radim jer je to moj posao.

Jutarnji list

Ivo Lučić: Haški sud je farsa, a hrvatska politika nema samopoštovanja (VIDEO)

 

Ivo Lučić: Nervozni su, uplašeni, razočarani…Praljak im je jednim potezom uništio 20 godina rada

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Škoro o Mati Radeljiću: Ja se do sada nisam nikada nikoga odrekao; O osnivanju stranke: Dakle, nema više nazad, kad je politika u pitanju

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro za N1 televiziju govorio je o dosadašnjoj kampanji, Kolindi Grabar-Kitarović, Miloradu Pupovcu, odnosima sa Srbijom…

Prenosimo dio intervjua:

Zbog odgovornosti prema društvu ste vi spremni svoje milijune, koje ste zaradili, potrošiti?

Pa bih li ja bez toga društva zaraditi te milijune? Pa nisam ih ja zaradio na način da sam posredovao nekome u nekakvim poslovima. Nisam ja to zaradio u državnoj upravi. Dakle, u Njemačkoj je, recimo, normalno da veterinar bude predsjednik udruge za zaštitu životinja u nekakvom selu. Ti moraš u jednom trenutku fokus sa sebe prebaciti na zajednicu, samo je pitanje koliko će zajednica moći to prepoznati to i prepoznaje li to. Mislim da je taj ekskluzivitet, koji oni drže za sebe pa meni poručuju neka se ja bavim svojim poslom, a oni će raditi odgovoran posao. Za Boga miloga, pa to je odgovoran posao. Kakav je odgovoran posao, djeca ne idu u školu 36 dana? Onda se ti pojaviš kao frajer i kažeš sad ćemo mi to riješiti i kao vuk sit, ovce na broju. Da, ali onda pastir u zatvoru. Nemoguće.

Da bi netko duže preživio na političkoj sceni, potrebni su mu dobri savjeti, dobri prijatelji. Jako ste često odgovarali na pitanje o Mati Radeljiću. Možete li jamčiti da, ukoliko dođete na Pantovčak, Mate Radeljić neće biti u vašem timu?

Možete li vi meni dati jedan razlog zašto Mate Radeljić ili bilo tko drugi ne bi trebao biti tamo? Ja razumijem taj interes javnosti i to pitanje. Ja sam odgovorio uvijek i odgovorit ću opet. Dakle, što se tiče gospodina Mate Radeljića, kao i velikog broja drugih ljudi koje poznajem, ne samo u javnom prostoru, s mnogima sam kontaktirao i razgovarao i dali su mi dragocjene savjete. U krajnjoj liniji i on. On je radio tamo ne jedan dan, radio je tri ili četiri godine pa su ga maknuli otamo. Nisam još uvijek uspio saznati koji je to krimen koji je napravio, očito vi znate, ja ne znam, ali bih volio da mi to netko kaže. Definitivno mogu reći da, kada budem došao na Pantovčak, da ću napraviti inventuru svih onih ljudi koji tamo rade. To je normalno, ne zbog toga što je došla nova metla pa bi nešto maknula. Ja sam uvjeren da tamo postoji veliki broj ljudi koji vrlo profesionalno obavlja svoj posao, ali onaj dio, koji se pogotovo odnosi na te savjetnike, definitivno ću provjeriti i definitivno ću tražiti da budu ljudi kojima ja vjerujem. Međutim, ne na način da onda te savjetnike koji su sada ostavljam, što se događa i na HRT-u i na puno mjesta, pa onda dovodiš nove i povećavaš ih i hipertrofiraš tu cijelu birokraciju, državni aparat, nego na način da zahvalim. Mislim da bi to bila elementarna pristojnost. A kad je u pitanju konkretno gospodin Mate Radeljić, ja smatram da je čovjek koji zna taj svoj posao vrlo dobro, nisam do sada uspio saznati koji je krimen napravio, ali vjerujem da ću biti u poziciji pa ćemo onda moći vi i ja kompetentnije moći razgovarati na tu temu.

Ja ću ovaj odgovor shvatiti kao ne. Ne isključujete mogućnost da jednog dana on bude s vama na Pantovčaku, ukoliko dođete tamo.

Ja se do sada nisam nikada nikoga odrekao. Mene su se odrekli mnogi. Neki su bili izbačeni iz stranaka, jer su mi davali podršku, ne zbog toga što kalkuliram, igram ispod stola. Meni je najmanji problem reći ne pa to napraviti drugačije. Dakle, ja sam preodgovorna osoba da bih tako postupao. Tako se ne radi, u biznisu se tako ne radi. U poslu iz kojeg ja dolazim, dakle, iz realnog sektora, se ne može raditi tako da si isključiv ni u čemu. Dopustite mi da vi to tumačite kako vi hoćete, vaši gledatelji kako oni hoće, ali, ponavljam, dok ne napravim ozbiljnu inventuru svega što se događa i što se događalo, i što narod treba znati. Ono što ću napraviti, definitivno, to ću napraviti javno. Dakle, što god se bude događalo, birači će znati što se događa.

Jedno ideološko pitanje, s obzirom na vaš svjetonazor. Hoćete li biti na idućem Hodu za život?

Ni to nije nikakva tajna. Već su me to pitali. Taj ideološki set pitanja kod nas je vrlo osebujan, uvijek se svodi na dva-tri pitanja ovoga tipa, pa se malo ode u razdoblje’41.-’45., jer prije toga nije bilo svijeta, i ja sam na njega odgovorio pa ću odgovoriti opet. Ja stvarno uistinu podržavam život i jesam za život i čovjek sam koji će, ako ga budu pozvali na taj Hod za život, definitivno i doći. Ja ću biti prvi hrvatski predsjednik koji će sudjelovati u tom Hodu za život, naravno ako me organizatori pozovu.

Ako ne uspijete u ovoj utrci, gdje se vraćate?

Za razliku od svih ovih drugih mojih političkih takmaca koje sam stekao u zadnjih nekoliko mjeseci, ja ću se za pet godina, ako se ne budem odlučio ponovno kandidirati za predsjednika države, bez obzira koliko to bahato zvučalo, imati gdje vratiti, jer stvarno imam nekoliko poslova i ti poslovi su meni vrlo dragi. Ja sam sve svoje poslove, hvala Bogu, uspio složiti tako da sam sve svoje hobije pretvorio u posao i uspio sam ih posložiti tako da su samoodrživi. To bih volio napraviti i kad je u pitanju cijela ova naša lijepa zemlja.

Nećete se vratiti u neku političku priču?

Za razliku od ovih koji mi šalju takve poruke, mene više zanima ajte pitajte njih gdje će se oni vratiti. Gdje će se vratiti Andrej Plenković? Ja sam biznismen, imam tih svojih nekih firmi, nikoga od tih tamo ljudi gore ne bih zaposlio u svojoj firmi. Nikada im ne bih dao posao zbog toga što smatram da bi napravili više štete nego koristi.

Kažete da imate svoje poslove, isključujete li onda daljnji politički angažman ako ovaj ne uspije?

Ja sam rekao i danas na skupu i mislim da nije ništa preambiciozno, bilo bi dobro nakon ovih predsjedničkih izbora koji su još jedan test i unutarstranačkih demokracija i svega toga što se događa kod nas u političkom životu, bilo bi dobro, s obzirom da će to biti ozbiljna poruka gospodinu Andreju Plenkoviću, jer on je čovjek koji je kandidirao gospođu Grabar Kitarović za još jedan mandat, bilo bi dobro da Vlada podnese ostavku, da se raspusti Sabor i da se raspišu novi parlamentarni izbori. Definitivno nemam namjeru sve ovo što sam napravio do sada, a bili ste i na skupu, ostaviti ljude na cjedilu i taj narod koji jednostavno vapi za promjenama. Dakle, nema više nazad, kad je politika u pitanju.

Imate li u vidu ime stranke koju ćete formirati?

Nemam. Možemo se sad vi i ja probati dogovoriti. Ja sam mislio nešto da bude kao simpatično svima ljudima, da objedini sve. Imate vi neku ideju? Šalim se. Ja se silno radujem ovim izborima, sve pozivam da izađu na te izbore, neka daju glas kome god hoće. Bilo bi dobro da se dogode promjene. Ovo je za mene jedno sveto, veliko vrijeme, ja sam tako odgojen. Mi smo u Adventu, radujem se izborima, radujem se Božiću, radujem se novoj godini, bit će što Bog bude htio, i što hrvatski narod bude htio. Ja sam uvjeren, hrvatski narod nikada nije pogriješio, Boga nikad nije ostavio, neće ni ovoga puta, 22. prosinca će biti jedno veliko slavlje koje je ovaj narod zaslužio i zavrijedio.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Predsjednica: Mislim da se štrajk učitelja pretvorio u politički igrokaz

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Media servis

Uoči službenog početka kampanje za predsjedničke izbore u Intervjuu tjedna Media servisa aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović progovorila je o kampanji, izborima, štrajku prosvjetara, ali i gafovima zbog kojih je kroz tekući mandat često bila na meti kritika. S predsjednicom je razgovarala urednica Media servisa Andrea Barać.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari