Pratite nas

Pregled

Ivo Lučić: Rat u Hrvatskoj za nas, Hrvate iz BiH, nije bio u skladu s onim što je Izetbegović rekao, kako to ‘nije naš rat’

Objavljeno

na

Na tribini naslova Herceg-Bosna – zabluda ili spas koja je održana u utorak 25. travnja razgovarali su talijanist, filozof i javni intelektualac Nino Raspudić – više kao moderator negoli kao sudionik rasprave – i Ivo Lučić, povjesničar i sudionik Domovinskoga rata, piše narod.hr

Mitovi o Bosni i Hercegovini

S desetljećima nerješivom jednadžbom koju čine odnosi između tri naroda koja žive u Bosni i Hercegovini kao provodnim motivom, tijek tribine zamišljen je kao kratki povijesni pregled niza događaja koji su stanje u BiH dovele do točke u kojoj se ta u gotovo svakom aspektu nestabilna država danas nalazi.

Na samome početku razgovora Ivo Lučić je opovrgnuo mitove koji su rašiteni u krugovima bošnjačkih unitarista, a po kojima je Bosna i Hercegovina u srednjovjekovnome i osmanskom razdoblju bila prosperitetna, da bi štošta pošlo po zlu austrougarskom aneksijom 1878. godine.

Kada je Austro-Ugarska pripojila Bosnu i Hercegovinu, kaže Lučić, “u materijalnom smislu od svega toga nije ostalo ništa. Kada je Austro-Ugarska radila popis stanovništva, 87 ih je posto bilo nepismeno”. “Bosna i Hercegovina bile su dvije zapuštene osmanske pokrajine bez ikakvih institucija”, dodao je.

Još jedan mit na koji se Lučić osvrnuo onaj je o nerazvijenosti nacionalnog identiteta stanovništva Bosne i Hercegovine iz predaustrougarskoga vremena. “Ti narodi tada nisu postojali kao političke nacije”, rekao je Lučić, no to ne znači da nisu postojali u sklopu “rodovsko-plemenskih zajednica” iz kakvih su, uostalom, i nastale suvremene nacije.

Izjava Josipa Jurja Strossmayera koja se iz današnje perspektive može ocijeniti proročanskom, podsjetio je Lučić, jest ona u kojoj biskup izražava sumnju u to da će Austro-Ugarska “dovesti BiH u red”, i to zato što će se “i oni brzo raspasti; a raspast će se zbog samoljublja i egoizma glavnih dviju nacija koje ne vide onoga trećeg, i koje uopće s njim ne računaju. Svaka sličnost s današnjom Bosnom i Hercegovinom je slučajna”, dometnuo je Lučić.

Budućnost Bosne i Hercegovine

Iako je Lučić u par navrata tijekom tribine istaknuo kako se kao povjesničar ne bavi horoskopom i proricanjem budućnosti, na samome se kraju razgovora, u dijelu u kojemu je publika postavljala pitanja, predviđanje budućnosti Bosne i Hercegovine ponovno je došlo na red.

“Hrvatski entitet će Bošnjaci ponuditi Hrvatima onda kada bude kasno za BiH”, rekao je Lučić, podsjetivši kako je do raspada mnogih državnih tvorevina na ovim prostorima dolazilo upravo uslijed prekasne reakcije najmoćnijega naroda, koji je ustupke onima koje je držao podvrgnutima sebi ponudio kada to više nije moglo imati učinka na razvoj događaja. “Iz tog je razloga propala Austro-Ugarska, iz tog su razloga propale i obje Jugoslavije. Što mislite kako će završiti Bosna i Hercegovina?”

Predviđajući do čega bi mogle dovesti od kraja rata nerazriješeni problemi naroda BiH, Lučić nije isključio ni ono što je nazvao “sirijskim scenarijem”.

“Sirija je uništena jer su i Saudijska Arabija, Turci, tko sve ne, imali svoje interese na tom prostoru, pa je Sirija, koja je nekoć bila pristojna zemlja u koju su čak i naši ljudi išli raditi, pretvorena u kaos. Milijuni su rastjerani i ta zemlja je uništena – to trebamo spriječiti u Bosni i Hercegovini”, zaključio je.

Stradanje Hrvata u BiH u Drugom svjetskom ratu i poraću

“Ljudi ne znaju za stradanje Hrvata u BiH u 2. svjetskom ratu”, rekao je Lućić. U tri bosanskohercegovačke županije za koje postoje konkretni podaci, “poginulo je 24 000 Hrvata, a od toga dvije trećina poslije rata”. Prosjek godina tih žrtava bio je 23 godine, istaknuo je.

Raspudić je primijetio kako su to “od Livna do Kupresa”, takoreći, “dvije Srebrenice”, i to u “par mjeseci poslije rata”. “Poslijeratni teror – najjači do ’66., ali praktički sve do ’90. – doveo je do toga da ljudi nikada nisu prihvatili Jugoslaviju”, nadovezao se Lučić.

“Ta su područja bila i izvan ekonomskih tokova; iseljavana su čitava sela, a ljudi ubijani”, istaknuo je, navevši kao primjer slučaj Danice Glavaš koju je, u studenome 1947., ispred crkve dočekala Udba, pitala je zna li gdje je njezin muž, i potom joj – kad je dala negativan odgovor – pucala u glavu, u javnosti.

Muž joj je, inače, već 6 mjeseci bio mrtav, a cijeli taj čin – kazao je Lučić – podsjeća na “strijeljanje za odmazdu”, kako se ne ponaša vladajući društveni faktor, već okupator, i to par godina nakon završetka rata.

Kontekst nastanka Herceg-Bosne

“Kako si ušao u Udbu ’91.?”, upitao je Raspudić u šali, aludirajući na optužbe s kojima se Lučić susretao u javnosti.

“Nažalost, imamo ljude koji nisu u stanju razumjeti procese, pa ne znaju kad je bila promjena vlasti, kad je Udba nestala i što znači Centar službi bezbjednosti nakon izbora, a što je značilo prije toga. Znate li tko je bio posljednji predsjednik Predsjedništva Socijalističke Hrvatske? Franjo Tuđman; nakon izbora nazivi nisu odmah promijenjeni, to se dogodilo tek nakon donošenja novih Ustava”, kazao je Lučić.

“Rat u Hrvatskoj za nas, Hrvate iz BiH, nije bio u skladu s onim što je Izetbegović rekao, kako to ‘nije naš rat’”, naglasio je Lučić. “To za nas nije bio neki drugi rat, nego naš rat, od prvog dana do posljednjeg”.

“Osnivanje Herceg-Bosne bilo je izraz solidarnosti. Time smo dali do znanja da ćemo se suprotstaviti ratu i napadu na Hrvatsku i BiH. Htjeli smo zaštititi Hrvatsku i boriti se za nju”, rekao je Lučić.

“Bez Republike Hrvatske – to jest Tuđmanove politike – od Hrvata u BiH ne bi ostalo ništa; a bez Hrvatske Republike Herceg-Bosne Knin nikada ne bi bio oslobođen”, zaključio je.

“Dijeljenje Bosne i Hercegovine”

Osvrnuvši se na optužbe da je Herceg-Bosna bila oruđe za podjelu Bosne i Hercegovine, Lučić je kazao kako je svaki plan međunarodne zajednice, koji su i Hrvati prihvaćali, podrazumijevao cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. “Ali bošnjački unitaristi su sve što nije bošnjačka nacionalna država tumačili kao ‘podjelu’”, istaknuo je.

Na Raspudićevo pitanje kakva je bila umiješanost Republike Hrvatske u rat u Bosni i Hercegovini, Lučić je odgovorio kako je ona “iz današnje perspektive – premala”.

Hrvatski utjecaj na BiH nije bio nikakva agresija, dodao je, “nego krpljenje rupa i pomoć u obrani očuvanih područja”. Daleko je manji broj vojnika iz Hrvatske vojske sudjelovao u sukobima u BiH nego, recimo, muslimana iz Sandžaka, ili mudžahedina s Bliskog istoka.

Kada se danas govori o “udruženom zločinačkom pothvatu” to je metoda pomoću koje se Hrvate želi staviti u kategoriju koju Lučić opisuje riječima: “Ili si ‘naš’, ili si zločinac”. “U tu kategoriju spada svatko tko progovori o pravu na jezik, identitet…”, dometnuo je Lučić.

“Jasan cilj međunarodne zajednice jest da se procesi ne dovrše da bi te nedovršene situacije mogli iskoristiti u svoje interese”, podcrtao je.

Herceg-Bosna iz današnje perspektive

Upitan o ulozi Herceg-Bosne u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj povijesti, Lučić je odgovorio: “Bez nje Hrvata kao nacije u BiH ne bi bilo, a Republika Hrvatska danas ne bi bila slobodna niti u svojim granicama. Hrvatska Republika Herceg-Bosna svijetla je točka u hrvatskoj povijesti i sretan sam što sam sudjelovao u tome”, zaključio je.

> Ivo Lučić: Presudno je novim generacijama prenijeti istinu o prošlosti u vidu vjerodostojne povijesti

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Informacijska sigurnost mora se rasvijetliti do kraja

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak kako je na Vijeću za nacionalnu sigurnost raspravljen niz tema – plan rada djelovanja sigurnosno-obavještajnih službi, odnosi sa susjedima, pitanje migracija, informacijska sigurnost, a spomenuto je i pitanje “afere SMS”, pri čemu nije bilo govora o imenima.

“Možemo reći da je spomenuto i to pitanje i to na dva načina: prvo da se ona mora raščistiti i rasvijetliti do kraja i drugo, da svi oni koji su na bilo koji način uključeni u davanje informacija, a dio su bilo policijskog bilo nekog drugog sustava progona, moraju za to odgovarati”, rekao je Plenković novinarima tijekom konferencije o raku u hotelu Westin.

Nije se razgovaralo o imenima nego modelima

Dodao je kako “nije bilo nikakvih imena” već se govorilo o “modelima kako da se ovakva situacija riješi”.

Na upit traje li cijela ta priča oko “afere SMS” predugo uzvratio je kako “bilo koja tema koja je ovako kompleksnija i osjetljiva traži svoje vrijeme”. To vrijeme uzimaju policija i državno odvjetništvo, a ne politika, poručio je Plenković.

Pitali su ga i kako mu se sada čini taj slučaj obzirom da je svojevremeno izjavio kako mu afera izgleda “sve gora i gora”, na što im je kratko potvrdio kako i dalje stoji iza te izjave.

Komentirao je i slučaj suđenja Darku Kovačeviću zvanom Daruvarac, rekao je kako se radi o “strašnom slučaju nasilja, gdje je više nego jasno, a dokazi su na internetu, što se točno dogodilo”.

Ogorčen kao i javnost zbog “slučaja Daruvarac”

“Vidim da su svi zgroženi time, ja to mogu gledati iz uloge koju imam kao predsjednik Vlade, ali kao pravnik mislim da je sasvim razvidno da je obrana u ovom slučaju koristila sve procesne taktičke poteze kako bi se odugovlačilo s postupkom”, rekao je Plenković.

Mišljenja je kako to nije dobro. “Način kako mi kao država i Vlada možemo to riješiti jest da takve situacije u smislu korištenja procesnih instituta ne dovode do ugrožavanja brzog odvijanja procesa, što se u ovom slučaju dogodilo. Javnost je opravdano ogorčena, ja sam jednako tako ogorčen kao i svi, jer je ovaj slučaj eklatantan”, ustvrdio je premijer.

Na pitanje traže li se zakonske izmjene Plenković je kazao kako je o tome razgovarao s ministrom pravosuđa. “Ovo je nedopustivo, jer mislim da nema nikoga tko na bilo koji način može opravdati ovakvu situaciju koja je, po svemu onom što se moglo vidjeti, prilično jasna”, kaže Plenković.

Novinari je zanimalo i ne ruši li se na taj način trodioba vlasti i načelo da se ne komentiraju procesi koji su u tijeku.

“Nitko ovdje ne komentira detalje samoga procesa. Govorimo o tome kako netko koristi određene institute. Ovdje je praktički stalno dolazilo do odgode samih rasprava. Nema tu miješanja u pravosuđe. Ovo je zdravorazumski komentar, a sve ostalo bi bilo sklisko”, poručio je.

Klubu HDZ-a nije pristupio nitko

Upitan o najavama daljeg širenja saborskog Kluba zastupnika Milana Bandića i medijskim nagađanjima da ti zastupnici neće biti iz SDP-a uzvratio je kako o tome nema pojma. Iz Bandićeva kluba, naime, stižu najave o 13 zastupnika do kraja godine, te 16 iduće godine.

“Što se tiče aktivnosti drugih zastupnika u Hrvatskom saboru, htio bih ponoviti jednu stvar jer vidim da brojni komentari idu za tim da se na određeni način teret odgovornosti prebacuje na HDZ. To odbacujem s gnušanjem. Klubu HDZ-a u ovom sazivu Hrvatskog sabora nije pristupio nitko, niti smo mi o tome s bilo kime vodili razgovore”, rekao je Plenković.

Iz Kluba su, kazao je, otišli oni za koje osobno smatra kako je bolje da u njemu nikada nisu niti bili. Zato je stavljanje “nekakvih tereta na HDZ” nedopustivo, poručio je.

Novinare je zamolio da uoče  “finu razliku” tko, što i zašto radi sa svojim mandatima, koji su neopozivi, a u hrvatskom izbornom sustavu gotovo je nemoguće da jedna stranka ili jedna lista dobije apsolutnu većinu.

“Nakon što se proglase rezultati izbora uvijek relativni pobjednik ima prednost u sastavljanju većine. To smo bili napravili, napravili smo i drugi put, radimo to s vrlo jasnim ciljem da institucije u Hrvatskoj trebaju imati vrijeme da rade svoj posao za ono za što im građani daju povjerenje. Na tome inzistiram, na toj enormnoj razlici u ozbiljnosti vlade, u ozbiljnosti parlamentarne većine i konkurencije čije performanse imate prigode gledati uglavnom u Saboru, ali i izvan njega. I tu razliku ćemo potencirati”, poručio je.

Nećemo nikoga sprječavati da podupire rad Vlade 

Ponovio je kako HDZ ni sa kim nije razgovarao te dodao da “to što neki ljudi odlaze iz SDP-a jer se ta stranka raspada, pa u njemu ne vide smisao svog daljenjeg djelovanja, treba pitati SDP”.

To što oni žele poduprijeti većinu to je njihov odabir i nećemo nikoga spriječavati da podupire rad Vlade ili na taj način posredno podupire paralamentarnu većinu, poručio je Plenković.

Premijer je novinarima odbio komentirati medijske napise o zamijeni koalicijskog partnera i rekonstrukciji Vlade, tek je kratko poručio: “Super mi je to! Kad ćete vi biti premijeri onda vi govorite kad će biti rekonstrukcija vlade”.

Na pitanje o navodnom policijskom zlostavljanju migranata Plenković je ustvrdio kako je to vrlo jasno pojasnilo Ministarstvo unutarnjih poslova.

“Riječ je o institutu odvraćanja na samoj državnoj granici, gdje su uočeni ljudi koji su ilegalno prelazili granicu”, kazao je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U tijeku sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

U Uredu predsjednice u tijeku je dugo najavljivana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj će biti otvoreno više tema: od stanja nabave eskadrile izraelskih F-16 do rada sigurnosno-obavještajnih službi.

Kako je najavljeno, bit će riječi i o aferi SMS, zbog koje je predsjedničin savjetnik Vlado Galić dao ostavku.

Govoreći o Galićevoj ostavci i cijelom slučaju, predsjednica je još jedanput odbacila insinuacije da se iza svega krije pokušaj rušenja Vlade u njezino ime. O tim objedama, rekla je, tražit će razgovor na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari