Pratite nas

Pregled

Ivo Lučić: Simbolika 30. svibnja je u tome da se prekinula praksa jednog totalitarnog režima i uvodi se višestranačje

Objavljeno

na

Koji se novi državni praznici uvode u nacionalni kalendar neradnih dana? Tko je kriv za zbrku s blagdanima? Je li povratak Dana državnosti na 30. svibnja izraz volje naroda ili će neka sljedeća saborska većina rušiti tu odluku? Znači li stvarno svaki dodatni neradni dan čak milijardu kuna manji BDP?

Na ta i druga pitanja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno Mislava Togonala odgovarali su Ivan Malenica, ministar uprave, Davorko Vidović, glavni tajnik SDP-a, Ivo Lučić, povjesničar te Josip Budimir, ekonomski analitičar.

Ministar Malenica je rekao kako je ideja da se do kraja godine donese zakon o blagdanima spomendanima i neradnim danima te da on stupi na snagu od 1. siječnja 2020. godine.

Davorko Vidović je naglasio da odluka da se sada ide u izmjenu blagdana je povijesno neutemeljena i politički krajnje štetna.

– Kada je 2001. Ivo Škrabalo to predložio, to je imalo svoje jasno obrazloženje. 30. svibnja nije datum koji bi se trebao zvati Danom državnosti. To je dan kada je HDZ preuzeo vlast, rekao je.

Lučić je istaknuo, kako je simbolika 30. svibnja u tome da se prekinula praksa jednog totalitarnog režima i uvodi se višestranačje.

– Onima kojima je stalo do demokracije to mora biti ozbiljan datum i ne može se to dovesti u pitanje, naglasio je Lučić.

18. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, to je jedan od onih dana koji ljudi sami obilježavaju, bez da ih itko na to usmjerava, rekao je Lučić dodajući kako imamo državu već 30 godina i znamo koji su datumi koje ljudi štuju i slave.

Vidović se osvrnuo da na novom kalendaru praznika nema 25. lipnja i da je to po njemu skandalozno, zato što su se taj dan donijela 4 ključna dokumenta za hrvatsku državu.

Ministar Malenica je istaknuo kako je 30. svibnja datum kada se dogodio prekid jednog društvenog uređenja i to je početak stvaranja nove hrvatske države, formiran je Sabor i onda su se 25. lipnja donijele važne ustavno pravne odluke.

– Da nije bilo 30. svibnja i da nije formiran višestranački Hrvatski sabor, ne bi se dalje događali ovi važni datumi za Hrvatsku. Upravo stoga smatramo da je taj datum važan za stvaranje hrvatske države, rekao je ministar.

Na pitanje što znače svi ovi neradni dani za produktivnost zemlje, Budimir je naglasio kako znače vrlo malo.

Budimir: Ispada da Grci najviše rade

– Zemlje koje su najrazvijenije i najproduktivnije imaju manje radnih sati od onih manje razvijenih. U Nizozemskoj ima 30 radnih sati tjedno, a u Grčkoj 42 sata. Ispada da Grci najviše rade, ali nisu najuspješniji ni najkonkurentniji. Puno važnije od broja radnih sati koje ljudi provedu na poslu je to koliko efektivno rade, a još je važnije od toga, kakve rezultate ostvaruju, istaknuo je.

Budimir je rekao kako se on ne opterećuje s datumima koji bi trebali biti praznici, te da je sretna nacija kojoj je to glavni problem. Smatra da je ova tema zgodna stvar da se fokus prebaci s bitnog na periferno.

– Naprednost neke nacije se očituje u onome što smatra bitnim, naglasio je.

Lučić je rekao kako su to važne stvari i kako je to nešto što konstituira naciju. To su datumi oko kojih se okupljamo i oko čega bi se trebao postići konsenzus, smatra.

– U procesu detuđmanizacije, kada je šestorka došla na vlast, oni su htjeli bitno promijeniti sadržaj i napravili su ovakvu situaciju da ljudi doista ne znaju kada je koji dan koji moramo slaviti i to je planski napravljeno, rekao je Lučić.

Vidović i Lučić su se složili kako oko državnih blagdana mora postojati konsenzus lijevih i desnih opcija u društvu.

(HRT)

 

Penava: Vladina odluka je ogroman iskorak na vrlo osjetljivom terenu i u pravom smjeru

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Horvatinčić umjesto na sud otišao u Njemačku: Ne može doći, pogoršalo mu se zdravstveno stanje

Objavljeno

na

Objavio

Tomo Horvatinčić danas je trebao doći na sud kako bi dobio termin za odlazak u zatvor i služenje kazne koju je dobio zbog izazivanja pomorske nesreće u kojoj je poginuo bračni par Salpietro.

Poziv je dobio od suca izvršenja, no njegov odvjetnik Velimir Došen ispričao ga je.

“Horvatinčiću se pogoršalo zdravstveno stanje, te se u ponedjeljak javio liječniku u Njemačkoj koji mu je rekao da hitno mora na operaciju 30. siječnja, umjesto u travnju, kako je bilo planirano. Za sve postoji medicinska dokumentacija”, rekao je Došen za N1.

Odvjetnik Vejko Miljević za N1 je objasnio kako se i u kojim situacijama može tražiti odgoda služenja zatvorske kazne

Prema Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, molba za odgodu može podnijeti tri dana otkad osuđenik dobije rješenje da mora ići u zatvor. Molbu može podnijeti i nakon isteka tog roka, ali ne kasnije od tri dana nakon što se otkrije da postoje razlozi koji bi mogli odgoditi izdržavanje kazne.

Razlozi za odgodu, stoji između ostalog u Zakonu, obuhvaćaju teške akutne bolesti ili znatno pogoršanje kronične bolesti koja se ne može liječiti u zatvoru, smrt člana obitelji osuđenika, završetak školske godine ili polaganje ispita.

Prva dva postupka protiv Horvatinčića vodila je šibenska sutkinja Maja Šupe, koja ga je na prvom suđenju 2015. osudila na uvjetnu kaznu, a dvije godine poslije zbog sinkope oslobodila krivnje za smrt dvoje ljudi. Na trećem je suđenju konačno u sudski spis uključena skica nesreće koju je načinio Horvatinčić.

Naime, svjedočio je umirovljeni lučki kapetan i magistar pomorskog prometa Boris Seljanovski, koji je izjavio da je Horvatinčić vlastoručno nacrtao skicu pomorske nesreće, i to nedugo nakon što se dogodila.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ravnatelj KBC-a Zagreb Ćorušić: Razlog zašto je Kujundžić morao otići je njegova nespretnost

Objavljeno

na

Objavio

14. promjena u Vladi Andreja Plenkovića. Kako je Milan Kujundžić dva puta preživio saborska glasovanja o povjerenju, a onda pao zbog nepropisno ispunjene imovinske kartice i sumnji u sukob interesa? Po čemu ćemo pamtiti mandat ministra zdravstva?

Što je ostavio iza sebe u zdravstvenom sustavu? Koje je probleme riješio, a koje nije?

O tome su sinoć u Otvorenom HRT-a govorili ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić, potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić, ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić, predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić i predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći Danijel Šota.

Facebook pitanje bilo je: Kako komentirate smjenu ministra zdravstva?

Ćorušić: Moglo se i bolje

Ćorušić je rekao da u ovom trenutku drugog izlaza za stranku nije bilo i da je premijer povukao potez koji je morao povući.

– Naravno da se moglo i bolje, ali ako gledamo sveukupan mandat ministra i Vlade, ako gledamo da su plaće porasle za 15,6 posto, kumulativno, što nije malo, ako gledamo samo da je Vlada Andreja Plenkovića investirala u kapitalnu opremu u sve državne bolnice 2,1 milijarde kuna, što se nije dogodilo nikada do sada, onda s te strane ministrov mandat možemo ocijeniti pozitivnim. Ali, s druge strane, naravno da se moglo bolje – rekao je Ćorušić, dodajući da je razlog zašto je Kujundžić morao otići njegova nespretnost. Na pitanje koju bi mu ocjenu dao od 1 do 5 odgovara: 3.

Ostojić je rekao da bi trebalo reformirati liste čekanja, a za Beroša je rekao da je loše počeo, iako kaže da ima pozitivno mišljenje o njemu. Kaže da je premijer Andrej Plenković prije nekoliko mjeseci hvalio Kujundžića, a danas kao da mu je okrenuo leđa.

– Mislim da Plenković treba biti zabrinut činjenicom da ova Vlada izgleda kao protočni bojler. Uđeš i izađeš obogaćen – rekao je Ostojić.

Komentirajući brojne ministre koji su dosad napustili Vladu Ćorušić je rekao da su neki otišli zbog pritiska javnosti. Spomenuo je primjer bivšeg ministra znanosti Pave Barišića koji je, kako je rekao, lažno optužen za plagijat, a na koncu se pokazalo da plagijata nije bilo.

– Nije lako biti hrvatski premijer – rekao je Ćorušić.

Ostojić je rekao da su osim 14 ministara koji su otišli još dvojica promijenila resore, što znači da su od prve posade Vlade samo četiri ministra ostala u svojim resorima.

– To je naprosto neshvatljivo – rekao je Ostojić, dodajući da bi poštenije bilo da je Plenković dao ostavku poput slovenskog premijera Marjana Šareca.

Ćorušić je rekao da imamo najboljeg premijera u povijesti države koji uspješno vodi državu.

Vukelić je napomenuo da nije svih 14 ministara smijenjeno, već su neki promijenili funkcije, otišli u EU i slično, a neki su sami dali ostavke.

Šota: Medicinski kadar ne odlazi zbog plaća

Govoreći o PET/CT-uređajima i odgovarajući na pitanje zašto se plaća privatnoj ustanovi na godišnjoj razini onoliko koliko se može potrošiti na nabavku četiri uređaja, Vukelić je rekao da HZZO plaća uslugu, da to nije ustanova koja nabavlja opremu niti oprema bolnice, već to radi ministarstvo.

– Prije privatnih ustanova, pacijente smo slali u Austriju, Tursku, Italiju, jer mi moramo brinuti o zdravlju naših pacijenata – rekao je Vukelić. Dodao je da smatra da smo odavno trebali nabaviti te PET/CT-ove i raspodijeliti ih u sve velike gradove.

Odgovarajući na pitanje zašto se HLK odlučio sklopiti ugovor s Croatia osiguranjem, gdje je na visokim funkcijama Tatjana Kujundžić, supruga Milana Kujundžića, a ne primjerice s HZZO-om, Krešimir Luetić je rekao da biva izabran najbolji i najpovoljniji ponuditelj, te da su ove godine prešli na Wiener.

– To nema nikakve veze s funkcijom bilo kojeg člana obitelji ili člana Vlade. Komora je bila neovisna. Tražili smo ponudu HZZO-a, ali je bila značajno nepovoljnija od najpovoljnijih ponuda – rekao je Luetić.

Govoreći o stanju u sustavu hitne medicinske pomoći Danijel Šota je rekao da su zakrčene čekaonice u hitnim prijemima i složio se s Luetićem da bi trebali više razgovarati o odlasku medicinskog kadra jer oni, ističe, ne odlaze zbog plaća, već zato što su nezadovoljni statusom.

– Oni odlaze zbog boljih uvjeta rada, zbog napredovanja i zato što mogu nešto konkretno raditi za boljitak – rekao je Šota.

Liste čekanja napuhane?

Ostojić je rekao da je u Hrvatskoj nikad manje građana i osiguranika u HZZO-u, a nikad više liječnika per capita. Logično bi bilo da su liste čekanja kraće, a one su nikad duže, zaključio je.

– Ja sam sad zaguglao, pogledao na web stranicu HZZO-a, pa čeka se na magnet dvije godine, CT godinu dana – rekao je Ostojić, dodajući da potpuno podržava Kujundžića u pogledu toga da PET/CT-ove treba kupiti.

Vukelić je rekao da se slaže s Ostojićem, ali da te liste čekanja nisu realne.

– Te podatke dobivamo iz bolnica. (…) Ove brojke koje pišu, pišu se direktno iz bolnica na našem sajtu. Kad budemo krenuli s ugovaranjem s postupcima, tada ćemo imati točne brojke – rekao je Vukelić, dodajući da rade na međusobnom povezivanju ustanova kako bi točno pratili broj postupaka.

Ostojić je rekao da Vukelić prebacuje odgovornost na bolnice, a pate naši pacijenti. Vukelić je odgovorio da ne možete znati koliko je pacijenata višestruko naručeno u pet ili šest bolnica te da to stvara lažnu sliku i lažne liste čekanja.

– Odgovorno tvrdim da će se to promijeniti kad završimo s umrežavanjem koje će biti 1. svibnja – rekao je Vukelić.

Ćorušić je rekao da su liste čekanja problem, ali ne najveći problem hrvatskog zdravstvenog sustava te da su napuhnute. Kaže da živimo u vremenu defenzivne medicine u kojemu se liječnici naručivanjem nepotrebnih pretraga štite od eventualnih tužbi.

– 30 posto nalaza na KBC-u Zagreb magnetske rezonance LS kralježnice ostaje nepodignuto jer je pacijentu na analgetike popustila bol u križima – rekao je Ćorušić. Naglasio je da u hitnim situacijama i kod malignih bolesti nema listi čekanja.

“Timovi 2 voze što taksi odbije”

Novi ministar najavio je pokretanje hitne helikopterske službe. Šota je rekao da bi svaki život spašen bio iznimno vrijedan te napomenuo da se turiste ne smije voziti u vojnim helikopterima. Govoreći o hitnoj pomoći rekao je da netko vozi Mercedes sa svom opremom, a netko ima zastarjelo vozilo koje se jedva kreće, pa ispada da život nije isti u svim krajevima Hrvatske.

– A to si ne smijemo dopustiti u današnje doba – rekao je Šota. Istaknuo je da postoji ružna uzrečica – da timovi 2 hitne medicinske pomoći voze ono što taksi odbije.

Ćorušić je rekao da bi prioritet novog ministra trebalo biti namirenje duga liječnicima, poručujući da ljudima treba vratiti zasluženi novac. Vukelić je rekao da nastali dug ne može biti teret HZZO-a te da će se to trebati riješiti na neki drugi način.

– Bitna je nagodba obje zainteresirane strane da bi se izbjegli troškovi odvjetnika, sudova i svega ovoga, time bi taj dug bio manji. A kažem, kroz to što ljudima vrate zasluženi novac, kroz potrošnju i PDV bi se taj dio novca opet slio u državnu blagajnu. Ali se mora brzo reagirati – rekao je Ćorušić.

Ćorušić je izrazio uvjerenje da Beroš može napraviti pomake u ovom kratkom mandatu, ali uz kompletnu racionalizaciju. Rekao je da je reforma hitne medicinske pomoći nužna, ali i da se moramo zapitati zašto je vozilo hitne pomoći tipa T2 u Hrvatskoj 8000 eura godišnje skuplje nego u Slovačkoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari