Pratite nas

Pregled

Ivo Lučić: Simbolika 30. svibnja je u tome da se prekinula praksa jednog totalitarnog režima i uvodi se višestranačje

Objavljeno

na

Koji se novi državni praznici uvode u nacionalni kalendar neradnih dana? Tko je kriv za zbrku s blagdanima? Je li povratak Dana državnosti na 30. svibnja izraz volje naroda ili će neka sljedeća saborska većina rušiti tu odluku? Znači li stvarno svaki dodatni neradni dan čak milijardu kuna manji BDP?

Na ta i druga pitanja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno Mislava Togonala odgovarali su Ivan Malenica, ministar uprave, Davorko Vidović, glavni tajnik SDP-a, Ivo Lučić, povjesničar te Josip Budimir, ekonomski analitičar.

Ministar Malenica je rekao kako je ideja da se do kraja godine donese zakon o blagdanima spomendanima i neradnim danima te da on stupi na snagu od 1. siječnja 2020. godine.

Davorko Vidović je naglasio da odluka da se sada ide u izmjenu blagdana je povijesno neutemeljena i politički krajnje štetna.

– Kada je 2001. Ivo Škrabalo to predložio, to je imalo svoje jasno obrazloženje. 30. svibnja nije datum koji bi se trebao zvati Danom državnosti. To je dan kada je HDZ preuzeo vlast, rekao je.

Lučić je istaknuo, kako je simbolika 30. svibnja u tome da se prekinula praksa jednog totalitarnog režima i uvodi se višestranačje.

– Onima kojima je stalo do demokracije to mora biti ozbiljan datum i ne može se to dovesti u pitanje, naglasio je Lučić.

18. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, to je jedan od onih dana koji ljudi sami obilježavaju, bez da ih itko na to usmjerava, rekao je Lučić dodajući kako imamo državu već 30 godina i znamo koji su datumi koje ljudi štuju i slave.

Vidović se osvrnuo da na novom kalendaru praznika nema 25. lipnja i da je to po njemu skandalozno, zato što su se taj dan donijela 4 ključna dokumenta za hrvatsku državu.

Ministar Malenica je istaknuo kako je 30. svibnja datum kada se dogodio prekid jednog društvenog uređenja i to je početak stvaranja nove hrvatske države, formiran je Sabor i onda su se 25. lipnja donijele važne ustavno pravne odluke.

– Da nije bilo 30. svibnja i da nije formiran višestranački Hrvatski sabor, ne bi se dalje događali ovi važni datumi za Hrvatsku. Upravo stoga smatramo da je taj datum važan za stvaranje hrvatske države, rekao je ministar.

Na pitanje što znače svi ovi neradni dani za produktivnost zemlje, Budimir je naglasio kako znače vrlo malo.

Budimir: Ispada da Grci najviše rade

– Zemlje koje su najrazvijenije i najproduktivnije imaju manje radnih sati od onih manje razvijenih. U Nizozemskoj ima 30 radnih sati tjedno, a u Grčkoj 42 sata. Ispada da Grci najviše rade, ali nisu najuspješniji ni najkonkurentniji. Puno važnije od broja radnih sati koje ljudi provedu na poslu je to koliko efektivno rade, a još je važnije od toga, kakve rezultate ostvaruju, istaknuo je.

Budimir je rekao kako se on ne opterećuje s datumima koji bi trebali biti praznici, te da je sretna nacija kojoj je to glavni problem. Smatra da je ova tema zgodna stvar da se fokus prebaci s bitnog na periferno.

– Naprednost neke nacije se očituje u onome što smatra bitnim, naglasio je.

Lučić je rekao kako su to važne stvari i kako je to nešto što konstituira naciju. To su datumi oko kojih se okupljamo i oko čega bi se trebao postići konsenzus, smatra.

– U procesu detuđmanizacije, kada je šestorka došla na vlast, oni su htjeli bitno promijeniti sadržaj i napravili su ovakvu situaciju da ljudi doista ne znaju kada je koji dan koji moramo slaviti i to je planski napravljeno, rekao je Lučić.

Vidović i Lučić su se složili kako oko državnih blagdana mora postojati konsenzus lijevih i desnih opcija u društvu.

(HRT)

 

Penava: Vladina odluka je ogroman iskorak na vrlo osjetljivom terenu i u pravom smjeru

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

S kojom namjerom migranti žele u točno definirane zemlje EU i koji im je cilj?

Objavljeno

na

Objavio

Sedam autobusa u kojima su bili ilegalni migranti napustilo je kasno poslije podne dosadašnji logor Vučjak kod Bihaća zaputivši se ka Sarajevu kako bi na novu lokaciju prevezli nekoliko stotina osoba kojima će biti osigurani prikladni uvjeti za smještaj u zimskom razdoblju.

U Temi dana HRT-a gostovao je Marinko Ogorec, stručnjak za međunarodnu sigurnost. Vlasti su, smatra, na premještanje bile primorane, prije svega zbog velikog pritiska EU.

Ogorec: Razumljivo je da je došlo do izmještanja, svidjelo se to nekom ili ne

– Sjećamo se da je bilo nekoliko, neću reći kontrola, ali dolazili su dužnosnici EU, bili su zgroženi humanitarnim stanjem i higijenskim stanjem tih kampova, u Vučjaku pogotovo i logično da je došlo do njegovog izmještanja, svidjelo se to nekome ili ne. Nije se svidjelo ni migrantima, jer im je hrvatska granica bila razmjerno blizu, sada im je prilično daleko.

Vučjak, jedan od političkih pritisaka na Hrvatsku?

Kampove bi trebalo pozicionirati na neka druga područja, međutim, ako imate blizinu granice onda je to stvar politike. Tu već govorimo specifičnom obliku politike, možda možemo reći i nekorektne politike koju je u jednom trenutku vodila Bih prema Hrvatskoj, tvrdi Ogorec.

Ako postavite kamp s nekoliko stotina ljudi i ne dajete im ni struje ni vode, i bilo kakve higijenske uvjete samo im kažete granica vam je tamo, nekoliko kilometara. Tu govorimo o tome da je to možda jedan od političkih pritisaka na Hrvatsku, nekorektnih poteza BiH u tom segmentu.

Što se tiče same humanitarne situacije za očekivati je da kampovi ne mogu biti ovakvi kakav je bio vučjak. Ljudima treba omogućiti pogotovo sad u zimskim uvjetima zidane prostore, oni moraju biti u zgradi, biti u grijanim prostorima. To su na kraju krajeva osnovna humanitarna načela, rekao je Ogorec.

7000 ilegalnih migranata u BiH

To je ono što se zna. Ima li ih više, to je teško procijeniti. Vlasti u bih bez veće pomoći EU teško to mogu riješiti, smatra Ogorec.

Što se tiče sigurnosnog pitanja otvara se cijeli niz kontroverzija oko migracija. Koji su ciljevi i zbog čega je do toga došlo, sad već govorimo o tome da veći broj ljudi dolazi iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim operacijama, pogotovo Pakistana i Irana.

Oni ne mogu reći da su protjerani zbog rata. Ako govorimo o ekonomskim migrantima koji idu trbuhom za kruhom kako onda tumačiti činjenicu da većina njih ima nekoliko tisuća dolara kojima plaća krijumčarenje ljudima.

S kojom namjerom migranti žele u točno definirane zemlje EU i koji im je cilj?

– Ima tu cijeli niz pitanja koji zahtijevaju prilično ozbiljne i relevantne odgovore. Što s tim ljudima i na kraju krajeva koji su njihovi ciljevi. Moraju doći u Europsku uniju, zašto? S kojom namjerom? Zašto u točno definirane zemlje, Njemačka, Francuska, Švedska? Oni su prošli cijeli niz zemalja koje su sigurne, u kojima nema sukobljavanja, u kojima su mogli tražiti azil u kojima bi ga vjerojatno dobili. Opet se vraćam na ta sigurnosna pitanja, što je njihov konačni cilj?

 

ŠOLA: Zašto invaziju iz islamskog svijeta nazivamo migracijom?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Mišljenje europskog odvjetnika korak prema dogovoru sa Slovenijom

Objavljeno

na

Objavio

Mišljenje nezavisnog odvjetnika najvišeg europskog suda, koji se složio s Hrvatskom da Europska unija nije nadležna za hrvatsko-slovenski granični spor, korak je prema dogovoru dviju zemalja o tom problemu koji potječe iz vremena raspada Jugoslavije, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković.

Slovenija je Sudu EU-a u Luxembourgu tužila Hrvatsku jer ne želi provesti arbitražnu odluku o granici, donesenu u postupku koji Zagreb smatra kompromitiranim.

No, nezavisni odvjetnik suda objavio je u srijedu kako smatra da sud nije nadležan u sporu, prihvativši argumente Hrvatske da se na taj slučaj ne može primijeniti europsko, nego međunarodno pravo.

Komentirajući mišljenje Estonca Priita Pikamaea, Plenković je poručio da Hrvatsku i Sloveniju puno više toga spaja u odnosu na jedno otvoreno pitanje iz vremena kada su bile republike u sastavu federalne Jugoslavije.

“Na kraju ćemo sigurno završiti za stolom i pronaći rešenje s kojim će obje države biti zadovoljne. Ovaj današnji stav nezavisnog odvjetnika je jedan korak u tom smjeru”, istaknuo je.

Pikamaeovo mišljenje na Twitteru je komentirala i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović rekavši da je “arbitraža mrtva, a Slovenija sama priznala svoje skandalozne radnje koje su dovele do propasti arbitražnog postupka”.

“Jedino trajno rješenje je dijalog i bilateralni pregovori. Što prije to Slovenija shvati, prije ćemo riješiti ovo pitanje”, rekla je Grabar Kitarović.

No, vrh slovenske politike i dalje ustraje na arbitražnoj presudi i poručuje Zagrebu da ne pristaje na bilateralno rješavanje graničnog prijepora.

“Arbitražni sud je utvrdio granicu između Slovenije i Hrvatske, to ne može promijeniti niti današnje mišljenje nezavisnog odvjetnika suda”, kazao je slovenski predsjednik Borut Pahor na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Marjanom Šarecom i predsjednikom parlamenta Dejanom Židanom.

Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a. Oni ne zastupaju ničije interese, nego samo daju stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima koje ne obvezuje najviši europski sud. Na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika teško da će se moći nazrijeti odluka suda. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem, a to je slučaj sa slovenskom tužbom, sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u nešto malo više od 50 posto slučajeva.

Odluka suda može se očekivati u prvom polugodištu, a možda i u prvom tromjesečju sljedeće godine, rekao je novinarima glasnogovornik suda Balazs Lehoczky.

Visoka hrvatska dužnosnica izjavila je da vjeruje da će sud poslušati neovisnog odvjetnika i odbaciti tužbu Slovenije protiv Hrvatske. Andrea Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova nije htjela predviđati konačnu odluku suda, ali je istaknula da mišljenje Pikamaea “daje vjeru da će presuda biti na tom tragu”. (Hina)

 

Nezavisni odvjetnik Suda EU-a: Sud nije nadležan

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari