Pratite nas

BiH

Ivo Tadić: Cilj bošnjačkih stranaka u Federaciji BiH je osigurati ulazak ‘svojih Hrvata u federalni Dom naroda’

Objavljeno

na

Ivo Tadić, jedan od dvojice hrvatskih zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojske županije i izaslanik u Klubu Hrvata federalnog Doma naroda, ovih se dana usprotivio proglašenju Stjepana Mesića počasnim građaninom Zeničko-dobojske županije.

Na području Zeničko-dobojske županije živi, prema Popisu pučanstva iz 2013. godine, 82 posto Bošnjaka i 12 posto Hrvata. Nekada je Hrvata u bazenu rijeke Bosne bilo gotovo tri puta više.

-Naš izborni kapacitet unutar Zeničko-dobojske županije su dva zastupnika u Skupštini, a nadam se kako ćemo na ovim Općim izborima, osigurati i tri zastupnika – istaknuo je Tadić u razgovoru za Dnevnik.ba.

Podsjeća da su Hrvati u Zeničko-dobojskoj županiji naslonjeni na lokalne zajednice.

-Unutar većinski bošnjačkog kantona i 12 općina, Hrvati imaju trojicu načelnika – Usora, Žepče i Vareš, hrvatski narod u ovom dijelu BiH naslonjen je na te općine i te načelnike -kaže Tadić te dodaje kako u županijskoj vlasti Hrvati imaju svoja dva ministra.

Podsjeća i kako hrvatsko stanovništvo s područja Zeničko-dobojske županije u više od 80 posto izlaznosti uglavnom bira stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH.

-Mi kako smo malobrojni onda nemamo mogućnosti, što zbog te malobrojnosti unutar same Županije, što zbog Izbornog zakona BiH, tako da stranke okupljene oko HNS-a BiH uživaju potporu više od 80 posto Hrvata ovog kraja podsjeća Tadić.

Međutim, naglašava kako se izborom izaslanika u federalni Dom naroda Parlamenta FBiH pokušava manipulirati i kroz Zeničko-dobojsku županiju.

-Bošnjačke su stranke za Opće izbore 2018. kandidirale mahom svoje Hrvate jer im je cilj izabrati Hrvatima izaslanike iz ove županije u federalni Dom naroda. Među prvih pet na listama svih bošnjačkih stranaka u ZE-DO su oni koji nemaju legitimitet hrvatskog naroda, to se i ranije potvrđivalo – upozorava Tadić.

Cilj bošnjačkih stranaka u Federaciji BiH je, prema Tadiću, osigurati ulazak “svojih Hrvata u federalni Dom naroda”.

-Sarajevska županija, Zeničko-dobojska, Tuzlanska, Bihać, Goražde i Središnja Bosna, kroz te županijske skupštine oni idu kako bi delegirali nelegitimne hrvatske izaslanike i s njima onda imenovali Vladu FBiH i predsjednika/potpredsjednike bez volje Hrvata – upozorava Tadić.

Tadić podsjeća kako u Općini Teslić živi tri tisuće Hrvata i da nijedan od njih nije zaposlenih u službama lokalne samouprave.

-U Tešnju je i Policija jednonacionalna. Godinama smo tražili zapošljavanje Hrvata u službe, ali to se sustavno  odbija. U Općini Maglaj, odnosno, naselju Novi Šeher, Hrvati imaju jednog vijećnika u OV., a SDP-ovci su instalirali svoju ‘Hrvaticu’ za predsjednicu Vijeća – upozorava Tadić.

Ističe i kako je položaj Hrvata u Kaknju nešto bolji budući da je tamo predsjednik Općinskog vijeća izabran hrvatskim glasovima, ali napominje kako u Zenici i Visokom za lokalne/gradske vlasti Hrvati ne postoje.

-Od kako je Fuad Kasumović gradonačelnik, ne postoji nikakva suradnja s Hrvatima i njihovim udrugama, institucijama i pojedincima. Zadnji primjer tog lošeg odnosa je financiranje udruga iz Domovinskog rata – prije mjesec dana je uplatio proračunska sredstva udrugama iz Armije, a HVO-a još uvijek nije – ističe Tadić.

Položaj Hrvata u Zenici je prema njegovim ocjenama jako loš jer nemaju nijednog vijećnika u Gradskom vijeću.

-Uzrok svega toga su nažalost unutarnje podjele među Hrvatima, nije se napravila zajednička lista, a da su hrvatske stranke u Zenici išle zajedno na lokalnim izborima osigurali bismo barem dva vijećnika, ovako nemamo nijednog – govori Tadić.

Ipak, situacija je, kaže, nešto  bolja u tijelima na razini Županije.

-Sada smo, u zadnje tri godine, popravili krvnu sliku Hrvata kroz zapošljavanja u Vladi ZDŽ, pojedina ministarstva, imenovano je i nekoliko Hrvata, a do tada- nismo ništa skoro imali na toj razini vlasti – ističe Tadić.

Osvrnuo se i na nedavni propali entitetski udar bošnjačkih stranaka na institucije i Ustav BiH.

-Klub Hrvata u Domu naroda je zadnji branik bošnjačkoj hegemonističkoj politici. Mi smo to i pokazali. Pokušali su legalizirati da nam biraju izaslanike. Sportskim žargonom, kada zaigrate prljavu utakmicu kakva je ta oko ‘izbornih jedinica’ bila, morate izgubiti – rekao je.

Smatra i je Parlamentarna skupština BiH adresa za rješavanje presuda Ustavnog suda BiH odnosno izmjene Izbornog zakona BiH.

-To je bio klasični antidaytonski udar  u Domu naroda. Svaki puta Ustav i njegove odredbe tumače kako to njima odgovora, a onda krene medijska histerija iz Sarajeva i optužbe na račun Hrvata kao naroda – navodi Tadić.

Naglašava i kako je cilj stranaka okupljenih oko HNS-a BiH da Hrvati sami sebi biraju političke predstavnike u vlasti.

-Ako je i to Bošnjacima previše, onda ovo nema smisla nikakvog. Sasvim je jasno da je njima nekadašnji ratni cilj sada politički – jedan čovjek jedan glas. Ako mi kažemo izborna jedinica s hrvatskom većinom unutar FBiH je moguće, jedno od rješenje, ako mi kažemo bilo što zapravo, to se automatizmom proglasi kao podjela Bosne, pokušaj podjele Bosne. Pa da mi nismo kao narod glasali na referendumu za neovisnu BiH, nikada ove države ne bi bilo – istaknuo je Tadić.

Osvrnuo se i na sporni zakon o “braniteljskom dodatku” zbog čijeg neusvajanja i dalje traju prosvjedi u Sarajevu.

-U 9. mjesecu prošle godine Klub Hrvata je predložio u setu braniteljskih zakona i onaj o pravima demobiliziranih boraca s naglaskom na braniteljski dodatak, ali uz pritisak medija i boraca ministar Bukvarević je ponudio zakon čija su 24. članka sporna, a u čijoj izradi udruge HVO-a nisu ni sudjelovali – podsjeća Tadić.

Naglašava i kako predloženi Zakon nije provediv i da braniteljski dodatak na kojem se inzistira nije socijalni dodatak.

-Ne može braniteljski dodatak biti socijalni dodatak, to diskvalificira druge jer ga ne mogu imati oni s činovima bojnika, generala, nositelji ratnih odličja itd – smatra Tadić i naglašava kako je posebno problematična njegova ustavnost, odnosno, kako kaže, “ustavna nadležnost u odnosu FBiH prema županijama i općinama”.

Podsjeća i Hrvati u federalnom Ministarstvu branitelja funkcioniraju kroz četiri temeljne udruge.

-Hrvati tamo nemaju zapravo svoje predstavnike. Jedno su vrijeme izlazili i s inicijativama da se ukine financiranje tih udruga.Svi savjetnici ministra Bukvarevića su bivši pripadnice Armije RBiH, pomoćnici, službeni i dr. zaposleni su mahom Bošnjaci – zaključuje Tadić.

Podsjetimo, automobil Ive Tadića, županijskog zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojske županije iz redova HDZ-a BiH, bio je meta terorističkog čina u Zenici još 2011. godine. Presudom  Suda Bosne i Hercegovine  za ovaj teroristički čin  osuđeni su: Zijad Dervišević  na osam, Amel Sefer na sedam, a Saša Bonić na šest godina zatvora nakon što je prihvatio kvalifikaciju iz optužnice da su sva trojica odgovorna za kazneno djelo terorizma. M.J./Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

HNS je jedna od ključnih brana očuvanja konstitutivnosti hrvatskoga naroda u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Jedini okvir unutar kojeg je moguće razvijati kakav-takav politički pluralizam hrvatskoga naroda u BiH je Hrvatski narodni sabor. Ako Republikanci žele biti oporba dominantnoj političkog stranci bh. Hrvata tj. HDZ-u BiH, onda to mogu raditi samo kroz HNS.

Hrvatski narodni sabor BiH postao je u posljednjih nekoliko godina jedna od glavnih brana potpunom poništavanju konstitutivnosti hrvatskoga naroda u BiH. HNS BiH je upravo i nastao kao odgovor na procese koji su vodili ka svođenju Hrvata na razinu nacionalne manjine u BiH, a njegov je rad obnovljen kao odgovor na formiranje notorne platformaške Vlade FBiH 2011. godine, piše Jurica Gudelj/Dnevnik.ba

Iako se o (ne)uspjesima rada ove institucije može raspravljati, činjenica je da od tad pa do danas HNS djeluje u kontinuitetu i da iz godine u godinu postaje sve jača i važnija institucija.

Koliko će pak HNS biti relevantan ovisi isključivo o hrvatskom narodu i hrvatskim političarima. Koliko ga ozbiljno budu shvaćali Hrvati, toliko ozbiljno će ga shvaćati i drugi.

HNS je zamišljen kao nadstranačka institucija koja okuplja sve one političke snage koje imaju izborni legitimitet hrvatskoga naroda. Dakle, sve one stranke za koje je glasovao hrvatski narod imaju svoje mjesto u HNS-u.

Stranke unutar HNS-a ne moraju se u svemu slagati, ali sam HNS kao instituciju moraju poštivati. Ako HNS izglasa neku odluku, a jedna od stranaka se s tom odlukom ne slaže, ona ju i dalje mora prihvatiti. Svatko tko se ne slaže s bilo kojom od odluka ima pravo na svoje „izdvojeno mišljenje“, ima pravo lobirati u javnosti da se neka odluka promijeni, ali ni u kojem slučaju nema pravo zbog svoga neslaganja rušiti cijelu instituciju.

Bh. Hrvati danas se na svaki način izbacuju iz institucija kako Bosne i Hercegovine tako i Federacije BiH. O Republici Srpskoj ne treba ni pričati. Stoga je HNS danas jedino mjesto gdje hrvatski narod u BiH može nesmetano artikulirati svoju političku volju. HNS nije samo produžena ruka HDZ-a BiH kako to maliciozno vole reći političari i analitičari iz Sarajeva. Ne! HNS BiH je danas na putu da postane pravi parlament bh. Hrvata a Glavno vijeće da postane prava hrvatska narodna vlada.

Međutim, da bi HNS uistinu i bio prava nadstranačka institucija koja okuplja sve hrvatske političke snage u BiH, stranke članice moraju se prema njemu odnositi s poštovanjem.

Nije ispravno napuštati HNS zato što smatrate da on još uvijek nije ono što bi trebao biti.

Gašenje proizvodnje u Aluminiju d.d. Mostar bio je izravan povod da nekoliko stranaka izađe iz HNS, a među njima i Hrvatska republikanska stranka Slavena Raguža. Pored HRS-a, HNS je napustilo i nekoliko pravaških opcija od kojih su neke bile izravni sudionici notorne Platforme koji su jedva čekali bilo kakav povod pa da krenu s razvaljivanjem HNS-a.

No, s HRS-om je priča potpuno drugačija. HRS nema nikakvih repova iz prošlosti. Riječ je o mladoj stranci s mladim liderom koji nema nikakvu aferu iza sebe. Kao takvi, Republikanci su bili kakva-takva oporba unutar samog HNS-a. A to je nešto što je prijeko potrebno hrvatskom narodu u BiH.

Danas su Hrvati silom prilika, preciznije zbog manjkavosti Izbornog zakona koji omogućuje pojavljivanje fenomena Komšić i projekata poput alijanse i platforme, natjeran na političko jedinstvo. Dok god postoji mogućnost da netko drugi Hrvatima nameće političke predstavnike ne može doći do pravog hrvatskog političkog pluralizma u BiH.

Jedini okvir unutar kojeg je moguće razvijati kakav-takav politički pluralizam je upravo HNS. Ako Republikanci žele biti oporba dominantnoj političkog stranci bh. Hrvata tj. HDZ-u BiH, onda to mogu raditi samo kroz HNS. U suprotnom, postat će nelojalna politička stranka koja zapravo, možda i nehotice, podriva političku poziciju naroda za čija se prava gorljivo bori.

Jedan od najvećih političkih protivnika HDZ-a BiH je HDZ 1990 Ilije Cvitanovića, koji je nebrojeno puta kritizirao i HDZ BiH i rad HNS-a. No, nije ga nikad napuštao jer je svjestan da bi to bio izravan udar na same temelje HNS-a.

Raguž je pak status HRS-a u HNS-u zamrznuo, tj. formalno ga nisu napustili. I to je dobro, jer to ostavlja mogućnost odmrzavanja statusa i povratak u okvir HNS-a.

HRS to treba napraviti što je prije moguće.

Samo zamrzavanje se dogodilo kao reakcija na gašenje proizvodnje u Aluminiju, no svega nekoliko tjedana kasnije postalo je potpuno jasno da izvan HNS-a HRS nikako ni ne može pomoći radnicima Aluminija. Svoj doprinos jedino mogu dati upravo kroz HNS.

Dok god imamo postojeći Izborni zakon, odnosno dok god ne bude zajamčeno da Hrvati sami sebi mogu izabrati političke predstavnike, postojat će potreba za egzistiranjem HNS-a.

A kakvi će biti dosezi te institucije ovisi samo o Hrvatima. Ako Hrvati, kako politika tako i narod, odluče da je to vrhovno mjesto donošenja političkih odluka koje se tiču Hrvata, onda će i HNS biti na pravom putu da postane pravi hrvatski parlament u BiH.

U budućnosti će važnost HNS-a samo rasti, jer se političko Sarajevo gotovo sigurno u dogledno vrijeme neće svojevoljno odreći luksuza da Hrvatima nameću kojekakve Komšiće i platforme.

HNS je već danas, a u budućnosti će to sve više dolaziti do izražaja, jedna od ključnih brana očuvanja konstitutivnosti hrvatskoga naroda u BiH. Odgovorni stranački lideri to moraju prepoznati i u skladu s tim se ponašati.

Jurica Gudelj/Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

LJUBIĆ: Federalna jedinica s hrvatskom većinom najbolje rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH dr Božo Ljubić smatra kao dr. Miro Kovač, predsjednik vanjskopolitičkog odbora parlamenta Hrvatske nije rekao novoga niti išta što odudara od političkih stajališta legitimnih hrvatskih predstavnika u BiH, kada je izjavio da bi BiH trebalo organizirati kao federaciju triju regija, kao što je organizirana Belgija.

-Svi dokumenti legitimnih predstavnika Hrvatskog naroda u B i H, od prvog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora do danas kao i usuglašena stajališta stranaka koje nose hrvatski izborni legitimitet( „Kreševska deklaracija“ i ostali) kao rješenje bosansko hercegovačke ustavne i institucionalne krize sadrže potrebu administrativno teritorijalnog preustroja koji uključuje federalnu jedinicuili jedinice s hrvatskom većinom, podsjetio je Ljubić u izjavi za Hrvatski Medijski Servis.

Kovačeva izjava ne odudara od europskih standarda

Ljubić, koji je i predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Hrvatskog sabora ističe kako njegov kolega Kovač kao predsjednik Odbora za vanjsku politiku Republike Hrvatske, članice Europske unije, nije ništa rekao što odudara od europskih standarda na kojima su ustrojene višenacionalne demokratske države EU, navodeći izrijekom primjer Belgije, najstarije članice EU.

„BiH bi se mogla inspirirati uređenjem Belgije koja ima tri jezične zajednice, postoje tri regije. Tako se to može napraviti u Bosni i Hercegovini kako bi Hrvati bili u potpunosti ravnopravan narod s druga dva ustavotvorna naroda Bošnjacima i Srbima“, rekao je Kovač u intervju za Radio-televiziju Herceg-Bosne iz Mostara.

Pri tome je pojasnio kako osobno snažno zagovara preustroj BiH i njezino približavanje prema euroatlantskim integracijama po modelu Belgije, koja je i sjedište Europske unije i NATO saveza.

Upitan kako izbjeći ponavljanje fenomena Željka Komšića, koji je izabran za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno preglasavanjem ovoga naroda od brojnijih Bošnjaka, Kovač je ocijenio kako njegovi sunarodnjaci u BiH trebaju dobiti izbornu jedinicu kako se takvo što ne bi ponavljalo. Dodao je kako je zbog složenosti i Belgija ustrojena na sličnom modelu koji svim trima zajednicama jamči ravnopravnost.

-Dr. Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku članice EU, svojim prijedlogom izravno slijedi stajališta Europskog parlamenta koji u više svojih rezolucija zaključuje kako se Bosna i Hercegovina, kako bi postala sposobna i podobna za europske integracije, treba konstituirati „na načelima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i građana“, izrijekom tražeći provedbu presuda Ustavnog suda BiH po predmetima „ Ljubić“ i „Mostar“ kao i presudu Europskog suda za ljudska prava po predmetu „Sejdić-Finci“, koje podrazumijevanju legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim „administrativno-političkim razinama“, naglašava Ljubić.

U izjavi za HMS, predsjednik Glavnog vijeća HNS BiH kaže kako dr. Kovač, kao prijatelj Bosne i Hercegovine i osoba koja vuče porijeklo iz BiH, dobronamjerno iznosi svoja stajališta kao prijedlog za razmišljanje političkim predstavnicima konstitutivnih naroda i građana u BiH koji su jedini u mogućnosti provesti preustroj B i H.

Kovačevi prijedlozi naišli su, međutim, na oštre reakcije u Sarajevu. Tako ih je visoki dužnosnik SDA Šemsudin Mehmedovića ocjenio fašističkim, dok je zamjenik predsjednika SDA Adil Osmanović kazao kako je kako posljednji istup bivšeg ministra vanjskih poslova Hrvatske Mire Kovača predstavlja izravno miješanje u unutarnje stvari suverene nezavisne države BiH.

“Što bi se dogodilo ako bi neki visoki dužnosnik Italije kazao da u Istri treba pokrenuti pitanje drugačijeg ustroja i rješavanje pitanja talijanske manjine? Svako bi rekao kako je to miješanje u unutrašnje stvari nezavisne i suverene države. Stoga, svi dužnosnici kako u BiH, tako i u susjednim državama, moraju voditi računa o izjavama. Ne trebaju se miješati u unutarnje stvari susjednih država”, kazao je Osmanović uspoređujući Hrvate, koji su suveren, ustavotvoran narod u BiH s talijanskom manjinom u RH.

“Šovinistička histerija” iz Sarajeva

Reakcije pojedinaca i stranaka iz Sarajeva na Kovačevu izjavu Ljubić smatra neprimjerenim i antidejtonskim a neke, po njegovu mišljenju zaslužuju i mnogo teže epitete kao što su “šovinistička histerija ili jednostavno „isanity“(eng. ludilo)”.

S obzirom da se to ponavlja naročito zadnjih mjeseci, takve reakcije, kaže Ljubić, govore o dubini krize u Bosni i Hercegovini, posebice u odnosima sa susjedima.

On primjećuje kako se vrlo često ovakve i slične reakcije iz Sarajeva prema Hrvatskoj označavaju kao odnos BiH prema Hrvatskoj što je sasvim pogrešno.

-Radi se samo o stajalištima jednog dijela bošnjačkog političkog Sarajeva koji u nedostatku vizije i rješenja za europsku Bosnu i Hercegovinu i europsku budućnost bošnjačkog naroda, optužuju druge da bi se manje vidjela njihova nesposobnost, kaže sugovornik HMS-a.

“Federalna jedinica s hrvatskom većinom najbolja i logična opcija”

Ističe kako je administrativno-teritorijalni preustroj države kroz formiranje federalne jedinice s hrvatskom većinom najbolja i logična opcija, u svjetlu činjenice da već postoje dva entiteta, uz postojanje tri konstitutivna naroda.

-Uvjeren sam da će doći vrijeme kada će se o ovoj opciji moći racionalno razgovarati u sklopu rasprave o korjenitoj ustavnoj reformi Bosne i Hercegovine. To vrijeme prije može doći iz tri razloga; Prvi je, sazrijevanjem vizije i odgovornosti za održivu i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu; drugi daljim produbljivanjem krize, na čemu se nažalost zadnjih godina i mjeseci uporno radi, i to najviše oni koji se najviše zaklinju u državnost Bosne i Hercegovine; i treći obezvrjeđivanjem i negiranjem koncepta institucionalne ravnopravnosti naroda negiranjem prava na izbor legitimnih predstavnika naroda i građana, sukladno temeljnim načelima Ustava iz Daytona, kaže Ljubić.

Dok čekamo vrijeme za korjenitu reformu Ustava, Ljubić smatra kako je potreban kreativan, proaktivan i odgovoran pristup promjeni postojećeg stanja, kojim bi se ublažile ili eliminirale posljedice odstupanja od temeljnih načela Ustava BiH, a sama ta načela sačuvala.

-Izmjena Izbornog zakona kako bi se implementirala presuda Ustavnog suda BiH „predmet Ljubić“ na način da se osigura legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda u domove naroda, te presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“ na način da se osigura mogućnost kandidiranja svakom građaninu BiH ali i isti utjecaj na izbor članova Predsjedništva svakom od tri konstitutivna naroda. Da je to bilo učinjeno, kada je moralo, danas se ne bi suočavali s ovom krizom uspostave vlasti i svim posljedicama, ističe predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH i predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Hrvatskog sabora dr Božo Ljubić./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari