Pratite nas

BiH

Ivo Tadić: Cilj bošnjačkih stranaka u Federaciji BiH je osigurati ulazak ‘svojih Hrvata u federalni Dom naroda’

Objavljeno

na

Ivo Tadić, jedan od dvojice hrvatskih zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojske županije i izaslanik u Klubu Hrvata federalnog Doma naroda, ovih se dana usprotivio proglašenju Stjepana Mesića počasnim građaninom Zeničko-dobojske županije.

Na području Zeničko-dobojske županije živi, prema Popisu pučanstva iz 2013. godine, 82 posto Bošnjaka i 12 posto Hrvata. Nekada je Hrvata u bazenu rijeke Bosne bilo gotovo tri puta više.

-Naš izborni kapacitet unutar Zeničko-dobojske županije su dva zastupnika u Skupštini, a nadam se kako ćemo na ovim Općim izborima, osigurati i tri zastupnika – istaknuo je Tadić u razgovoru za Dnevnik.ba.

Podsjeća da su Hrvati u Zeničko-dobojskoj županiji naslonjeni na lokalne zajednice.

-Unutar većinski bošnjačkog kantona i 12 općina, Hrvati imaju trojicu načelnika – Usora, Žepče i Vareš, hrvatski narod u ovom dijelu BiH naslonjen je na te općine i te načelnike -kaže Tadić te dodaje kako u županijskoj vlasti Hrvati imaju svoja dva ministra.

Podsjeća i kako hrvatsko stanovništvo s područja Zeničko-dobojske županije u više od 80 posto izlaznosti uglavnom bira stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH.

-Mi kako smo malobrojni onda nemamo mogućnosti, što zbog te malobrojnosti unutar same Županije, što zbog Izbornog zakona BiH, tako da stranke okupljene oko HNS-a BiH uživaju potporu više od 80 posto Hrvata ovog kraja podsjeća Tadić.

Međutim, naglašava kako se izborom izaslanika u federalni Dom naroda Parlamenta FBiH pokušava manipulirati i kroz Zeničko-dobojsku županiju.

-Bošnjačke su stranke za Opće izbore 2018. kandidirale mahom svoje Hrvate jer im je cilj izabrati Hrvatima izaslanike iz ove županije u federalni Dom naroda. Među prvih pet na listama svih bošnjačkih stranaka u ZE-DO su oni koji nemaju legitimitet hrvatskog naroda, to se i ranije potvrđivalo – upozorava Tadić.

Cilj bošnjačkih stranaka u Federaciji BiH je, prema Tadiću, osigurati ulazak “svojih Hrvata u federalni Dom naroda”.

-Sarajevska županija, Zeničko-dobojska, Tuzlanska, Bihać, Goražde i Središnja Bosna, kroz te županijske skupštine oni idu kako bi delegirali nelegitimne hrvatske izaslanike i s njima onda imenovali Vladu FBiH i predsjednika/potpredsjednike bez volje Hrvata – upozorava Tadić.

Tadić podsjeća kako u Općini Teslić živi tri tisuće Hrvata i da nijedan od njih nije zaposlenih u službama lokalne samouprave.

-U Tešnju je i Policija jednonacionalna. Godinama smo tražili zapošljavanje Hrvata u službe, ali to se sustavno  odbija. U Općini Maglaj, odnosno, naselju Novi Šeher, Hrvati imaju jednog vijećnika u OV., a SDP-ovci su instalirali svoju ‘Hrvaticu’ za predsjednicu Vijeća – upozorava Tadić.

Ističe i kako je položaj Hrvata u Kaknju nešto bolji budući da je tamo predsjednik Općinskog vijeća izabran hrvatskim glasovima, ali napominje kako u Zenici i Visokom za lokalne/gradske vlasti Hrvati ne postoje.

-Od kako je Fuad Kasumović gradonačelnik, ne postoji nikakva suradnja s Hrvatima i njihovim udrugama, institucijama i pojedincima. Zadnji primjer tog lošeg odnosa je financiranje udruga iz Domovinskog rata – prije mjesec dana je uplatio proračunska sredstva udrugama iz Armije, a HVO-a još uvijek nije – ističe Tadić.

Položaj Hrvata u Zenici je prema njegovim ocjenama jako loš jer nemaju nijednog vijećnika u Gradskom vijeću.

-Uzrok svega toga su nažalost unutarnje podjele među Hrvatima, nije se napravila zajednička lista, a da su hrvatske stranke u Zenici išle zajedno na lokalnim izborima osigurali bismo barem dva vijećnika, ovako nemamo nijednog – govori Tadić.

Ipak, situacija je, kaže, nešto  bolja u tijelima na razini Županije.

-Sada smo, u zadnje tri godine, popravili krvnu sliku Hrvata kroz zapošljavanja u Vladi ZDŽ, pojedina ministarstva, imenovano je i nekoliko Hrvata, a do tada- nismo ništa skoro imali na toj razini vlasti – ističe Tadić.

Osvrnuo se i na nedavni propali entitetski udar bošnjačkih stranaka na institucije i Ustav BiH.

-Klub Hrvata u Domu naroda je zadnji branik bošnjačkoj hegemonističkoj politici. Mi smo to i pokazali. Pokušali su legalizirati da nam biraju izaslanike. Sportskim žargonom, kada zaigrate prljavu utakmicu kakva je ta oko ‘izbornih jedinica’ bila, morate izgubiti – rekao je.

Smatra i je Parlamentarna skupština BiH adresa za rješavanje presuda Ustavnog suda BiH odnosno izmjene Izbornog zakona BiH.

-To je bio klasični antidaytonski udar  u Domu naroda. Svaki puta Ustav i njegove odredbe tumače kako to njima odgovora, a onda krene medijska histerija iz Sarajeva i optužbe na račun Hrvata kao naroda – navodi Tadić.

Naglašava i kako je cilj stranaka okupljenih oko HNS-a BiH da Hrvati sami sebi biraju političke predstavnike u vlasti.

-Ako je i to Bošnjacima previše, onda ovo nema smisla nikakvog. Sasvim je jasno da je njima nekadašnji ratni cilj sada politički – jedan čovjek jedan glas. Ako mi kažemo izborna jedinica s hrvatskom većinom unutar FBiH je moguće, jedno od rješenje, ako mi kažemo bilo što zapravo, to se automatizmom proglasi kao podjela Bosne, pokušaj podjele Bosne. Pa da mi nismo kao narod glasali na referendumu za neovisnu BiH, nikada ove države ne bi bilo – istaknuo je Tadić.

Osvrnuo se i na sporni zakon o “braniteljskom dodatku” zbog čijeg neusvajanja i dalje traju prosvjedi u Sarajevu.

-U 9. mjesecu prošle godine Klub Hrvata je predložio u setu braniteljskih zakona i onaj o pravima demobiliziranih boraca s naglaskom na braniteljski dodatak, ali uz pritisak medija i boraca ministar Bukvarević je ponudio zakon čija su 24. članka sporna, a u čijoj izradi udruge HVO-a nisu ni sudjelovali – podsjeća Tadić.

Naglašava i kako predloženi Zakon nije provediv i da braniteljski dodatak na kojem se inzistira nije socijalni dodatak.

-Ne može braniteljski dodatak biti socijalni dodatak, to diskvalificira druge jer ga ne mogu imati oni s činovima bojnika, generala, nositelji ratnih odličja itd – smatra Tadić i naglašava kako je posebno problematična njegova ustavnost, odnosno, kako kaže, “ustavna nadležnost u odnosu FBiH prema županijama i općinama”.

Podsjeća i Hrvati u federalnom Ministarstvu branitelja funkcioniraju kroz četiri temeljne udruge.

-Hrvati tamo nemaju zapravo svoje predstavnike. Jedno su vrijeme izlazili i s inicijativama da se ukine financiranje tih udruga.Svi savjetnici ministra Bukvarevića su bivši pripadnice Armije RBiH, pomoćnici, službeni i dr. zaposleni su mahom Bošnjaci – zaključuje Tadić.

Podsjetimo, automobil Ive Tadića, županijskog zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojske županije iz redova HDZ-a BiH, bio je meta terorističkog čina u Zenici još 2011. godine. Presudom  Suda Bosne i Hercegovine  za ovaj teroristički čin  osuđeni su: Zijad Dervišević  na osam, Amel Sefer na sedam, a Saša Bonić na šest godina zatvora nakon što je prihvatio kvalifikaciju iz optužnice da su sva trojica odgovorna za kazneno djelo terorizma. M.J./Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bošnjaci ponovo pokušavaju dekonstituirati hrvate – Zakon o izbornim jedinicama na sjednici Parlamenta FBiH u četvrtak

Objavljeno

na

Objavio

Izvanredna sjednica federalnog Doma naroda na čijem dnevnom redu je zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH bit će održana u četvrtak, 27. rujna. Sjednicu je na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvala predsjedavajuća Lidija Bradara.

“S obzirom na to da smo sve vrijeme govorili o važnosti usvajanja ovakvog zakona, kojim bi se omogućila normalna implementacija izbornih rezultata, smatram jako važnim ovo pitanje. Jako je važno kako ćemo kao Dom naroda FBiH odgovoriti ovom zadatku”, kazao je za Vijesti.ba dopredsjedavajući Jasenko Tufekčić (SDA).

Nakon izvanredne, planiran je nastavak ranije prekinute 23. redovne sjednice, na čijem dnevnom redu je bio zahtjev Kluba Srba za smjenu dopredsjedavajućeg Doma Drage Puzigaće.

Dan uoči sjednica, 26. rujna u 12.00 sati dopredsjedavajući Tufekčić zakazao je sjednicu Zakonodavno-pravne komisije.

“Kroz Zakonodavno-pravnu komisiju ćemo još jednom odgovoriti na zahtjev Kluba Bošnjaka je li riječ o povredi vitalnog nacionalnog interesa, te je li došlo do zloupotrebe instituta vitalnog nacionalnog interesa u kočenju rada Doma naroda. Očekujem da će Zakonodavno-pravna komisija dati adekvatan odgovor kada je u pitanju pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i u slučaju smjene dopredsjedavajućeg Puzigaće i zakona o izbornim jedinicama”, kazao je Tufekčić.

Kako je naveo, zaključak Zakonodavno-pravne komisije, kao jednog od najvažnijih radnih tijela u Parlamentu FBiH, ima izuzetan značaj u radu.

“Da biste mijenjali odluku samog radnog tijela, morate imati podršku većine u Domu naroda. Dakle, za odbacivanje stajališta koje Zakonodavno-pravna komisija zauzme o zakonu o izbornim jedinicama i pokretanju pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predsjedavajuća Doma će morati imati većinu. S obzirom na to da će do toga jako teško doći, smatram da ono što kaže Zakonodavno-pravna komisija bit će jako važno u procesu daljeg odvijanja sjednice Doma naroda”, naveo je Tufekčić.

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara ranije je za Hrvatski Medijski Servis potvrdila kako će na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvati sjednicu Doma, iako joj je prethodno dopredsjedavajući Doma usmeno rekao da zanemari zahtjev za sazivanje sjednice.- Ukoliko i Tufekčić to i pismerno ne potvrdi ja ću sjednicu sazvati, jer je to moja ustavna i poslovnička dužnost.

Predsjedavajuća Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara spomenuti Zakon o izbornim jednicama i mandatima u Parlamentu FBiH, kojeg su zastupnici bošnjačkih stranaka mimo volje hrvatskih zastupnika izglasali u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, proglasila je pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, što je potvrdio i dopredsjedavajući Doma Drago Puzigaća (SNSD).

U tom slučaju, temeljem Ustava i Poslovnika o radu za usvajanje zakona nije dovoljna većina u Domu naroda, već i većina u svakom od nacionalnih klubova i Kluba Ostalih. Kako bošnjačke stranke nemaju većinu u Klubu Hrvata, odbili su sudjelovati na sjednici Doma, nakon što su saznali za Bradarin i Puzigaćin potez, te su zatražili novo zasjedanje kako bi smjenili Puzigaću i onda ponovo pokušali nametnuti neustavni zakon. No, kada im ni to nije pošlo za rukom zatražili su ponovnu sjednicu Doma naroda, koja bi se trebala održati u četvrtak.

Podsjetimo Zakonom o Izbornim jedinicama i mandatima u Parlamentu FBiH, po ocjeni Kluba Hrvata, Federacija BiH preuzima ingerencije države u oblasti izbornog zakonodavstva. Uz to u spomenuti zakon ugrađena je odredba Izbornog zakona BiH, koju je Ustavni sud BiH stavio izvan snage- da se iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih- koja je omogućavala da Bošnjaci izaberu, uz ostalo i jednu trežinu izaslanika u Klub Hrvata, što je, prema nametnutim ustavnim amandmanima bilo dovoljno da izaberu i kompletnu izvršnu vlast u FBiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

UPUTE: Kako pravilno glasovati na izborima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Građani BiH s pravom glasa na izborima imat će priliku 7. listopada 2018. godine izabrati novi saziv Predsjedništva BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Narodne skupština RS-a, županijskih skupština te novog predsjednika i potpredsjednike bh. entiteta RS.

Izbor Predsjedništva BiH

Na glasačkom listiću za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, a koji se biraju s teritorija entiteta Federacija BiH, naći će se imena kandidata iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, dok će se na glasačkom listiću za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, koji se bira s teritorija entiteta Republika Srpska, naći imena kandidata iz reda srpskoga naroda. Vaš glasački listić bit će važeći samo ako odaberete i glasujete za jednoga kandidata.

Na glasačkom listiću za izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a naći će se imena kandidata iz reda sva tri konstitutivna naroda, odnosno imena kandidata koji dolaze iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Glasački listić bit će važeći ako na glasačkom listiću odaberete i glasujete samo za jednog kandidata. Naime, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske izravno se biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što se za predsjednika Republike Srpske bira kandidat koji osvoji najveći broj glasova, a za potpredsjednike Republike Srpske kandidati iz reda druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova poslije izabranog predsjednika bh. entiteta. Glasački listić za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu RS-a i skupštine županija bit će važeći ako označite kvadratić pored naziva samo jedne politički stranke ili koalicije ili imena samo jednog neovisnog kandidata.

Nakon što ste označili jednu političku stranku ili jednu koaliciju, s označene liste odaberite onoliko kandidata za koliko želite glasovati tako da označite kvadratić pored imena jednog ili više kandidata kojima ukazujete povjerenje. Državljani BiH glasuju tako što upisuju znak “X” u kvadratić pored imena kandidata. Još uvijek nije jasno na koji način vlast nakon listopadskih izbora planira izabrati izaslanike za Dom naroda Parlamenta FBiH s obzirom na to da je Ustavni sud BiH ranije stavio određene odredbe Izbornog zakona BiH izvan snage. Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH biraju se iz skupština županija, a izaslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH bira Narodna skupština RS-a i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Pitanje koalicija

Političke stranke koje dobiju najveći broj glasova na ovogodišnjim izborima pristupit će nakon izbora sklapanju političkih dogovora s drugim političkim strankama kako bi osigurale većinu u tijelima zakonodavne vlasti i izabrale novi saziv izvršne vlasti odnosno Vijeća ministara BiH (državna razina), Vlade FBiH i Vlade RS-a (entitetska razina) i županijskih vlada (županijska razina).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari