Pratite nas

Pregled

Ivona Juka: U HAVC-u je na djelu organizirani kriminal

Objavljeno

na

Kakva je budućnost hrvatskog filma? Zašto je otišao Hrvoje Hribar? Tko će voditi audivizualni centar koji sufinancira snimanje hrvatskih filmova?

U emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala gostovali su: Zorica Gregurić , Koordinacija udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata, Ivona Juka, redateljica, Vinko Brešan, redatelj, Ivan Kujundžić, član Upravnog odbora HAVC-a i Antonio Nuić, zamjenik Predsjednika društva redatelja.

U HAVC- u se događaju kriminalne radnje, za to postoje konkretni dokazi, rekla je Ivona Juka. Pozvala je DORH da procesuira kriminal koji se, kako je rekla, odvija već godinama. Smatra da je riječ o organiziranom kriminalu, jer mnogo je prijava dosada već bilo odbačeno.

Među mnogim imenima za koje tvrdi da ima dokaze, istaknula je bivšu ministricu kulture Zlatar Violić. Tvrdi da je 2012. Upravni odbor HAVC-a naveo 14 točaka po kojima je Hrvoje Hribar napravio protuzakonite radnje, o čemu je potom obavijestio Zlatar Violić.

Ona je zatim o svemu tome obavijestila Hribara, a cijeli Upravni odbor je raznim malverzacijama razriješen s dužnosti, tvrdi Juka.

Dodala je i da su članovi Upravnog odbora, čija je uloga kontrolirati ravnatelja HAVC-a, dobivali po šest milijuna kuna za svoje projekte. Tu je istaknula članicu odbora Dariju Kulenović Gudan te napomenula kako ih ima još. Ljudi koji sjede u Upravnom odboru dobivaju novac. Zar onda možemo očekivati da neće pokrivati daljnje nezakonite radnje Hrvoja Hribara?

Ovdje se radi o postupku razriješenja, a ne o ostavci Hrvoja Hribara, rekao je Ivan Kujundžić. Nalaz državne revizije dao im je uporište da krenu u taj postupak. Nada se da će HAVC javnim natječajem do novog ravnatelja doći do kraja ožujka.

Rekao je da će novi Upravni odbor HAVC-a voditi računa o hrvatskom filmu i kinematografiji. Smatra da je tragično to da bilo koji umjetnik koji se želi afirmirati, a živi u Splitu, mora doći u Zagreb da bi uspio. Želi poraditi upravo na tom problemu.

Koordinacija udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata podnijela je nekoliko prijava protiv Hrvoja Hribara zbog načina na koji je dodijeljivan novac poreznih obveznika, rekla je Zorica Gregurić. Naglasila je kako HAVC nema financijskog savjetnika od 2010. godine te da ravnatelj ne može biti i financijski savjetnik.

Rekla je kako žele ukazati na sumnju u korupciju i kriminal, a ne progoniti hrvatski film i kinematografiju. Potvrdila je da su financirani neki filmovi čiji su autori u bliskom rodbinskom odnosu s ljudima koji su odobravali novac.

Rekla je kako Koordinacija udruga branitelja nastavlja dalje te da su poslali zahtjev ministrici kulture za razriješenjem predsjednice Audiovizualnog vijeća Vere Robić-Škarice. Tvrdi kako je ona na tom položaju nelegalno već drugi mandat. Zatražili su od ministrice da do petka razriješi Hrvatsko audiovizualno vijeće.

Društvo hrvatskih redatelja zatražilo je sastanak s predsjednicom RH, predsjednikom Vlade i Sabora. Od njih će zahtjevati da se o kinematografiji i o hrvatskoj audiovizualnoj industriji počne razgovarati na nivou koji ta industrija zaslužuje, rekao je Antonio Nuić.

Hrvatska kinematografija je puno starija od Republike Hrvatske i jako puno je učinila za nju, dodao je.

Mi ne možemo pristati na klasifikaciju da smo neko tumor tijelo u ovom društvu- kako nas se tretira,rekao je Nuić.

Vinka Brešana zanima što točno znači izjava Zlatka Hasanbegovića o tome da će se demontirati sustav kinematografije. On očito zna nešto što mi svi skupa ne znamo i ima političku moć da se demontira, smatra Brešan. Mene strašno zanima koliko će trajati ta demontaža i koliko će poslije trajati montaža nekog novog sustava?

Brešan smatra da teza da hrvatski filmovi nisu gledani nije točna. Rekao je kako njegovi filmovi nemaju problem s gledanosti. Ne moraju svi filmovi biti gledani, postoje oni koji su apsolutno jedno kulturno dobro.

Istaknuo je kako samo vrijeme može pokazati koliko određeni film doprinosi hrvatskoj kulturi.Mi ćemo tek za 15 godina znati koji su filmovi, od ovih danas snimljenih, značajni hrvatskoj kulturi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Mons. Ivan Hren: Skinut ćemo sjeverni toranj kako bi se uklonila opasnost

Objavljeno

na

Objavio

Kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog mons. Ivan Hren izjavio je u srijedu da zasad nema točnih podataka o šteti nastaloj na zagrebačkoj katedrali u potresu 22. ožujka, kao ni procjene troškova njezine obnove te je potvrdio da će se se skinuti vrh oštećenoga sjevernog tornja kako bi se otklonila opasnost od rušenja.

“Nećemo raditi rekonstrukciju, nego samo skinuti opasnost koja prijeti”, rekao je mons. Hren za N1 televiziju dodavši kako je južni toranj pao jer je, kako statičari kažu, bio ukrućen skelama.

Podsjetio je da je u ponedjeljak okupio ekipu koja je radila na katedrali te su naručene dizalice i počeli micati kamenje koje je prijetilo i Nadbiskupskom dvoru nasuprot katedrale.

“Sjeverni toranj ostao je visjeti, a kad smo uspjeli doći do snimke o stanju, okupili smo statičare i vidjeli da je daleko manja šteta da ga skinemo mi nego da padne i pitamo se hoćemo li imati katedralu”, rekao je Hren.

Oba su tornja, naglasio je, na istoj koti, a ovaj je potres pokazao gdje je slaba točka tornjeva koje je projektirao Bolle.

Što će se i kako dalje raditi pitanje je vremena, statike, procjene i odluke, napomenuo je.

Podsjetio je i kako su unutar katedrale zaštitili sarkofag blaženika Alojzija Stepinca. “Mičemo sve kipove sa zidova, maknut ćemo i vitraje da se ne bi dogodila veća šteta, a radimo i projekt skele kako bismo mogli uopće snimiti do koje mjere je oštećena statika i na koji način ćemo raditi, a što će raditi struka”, rekao je mons. Hren.

Istaknuo je i kako zasad nemaju točne i egzaktne podatke o troškovima i šteti.

Foretić: Štete se još utvrđuju

Glavni projektant obnove katedrale Damir Foretić također je istaknuo da se štete još utvrđuju, dodavši da će se one još dugo evidentirati i gledati.

Tek onda ćemo moći reći što nas sve očekuje u budućnosti, rekao je.

Sada skidamo sve od lanterne pa do vrha križa sjevernoga tornja, naglasio je dodavši kako su od jabuke na vrhu kroz toranj provučene dvije čelične šipke od 30 mm, koje sve drže u jednom komadu.

Smatra da je problem nastao na lanterni kod dijelova koji su se odlomili pa bi se zbog toga mogao srušiti cijeli zvonik.

“Cijeli se zvonik okrenuo za 12 do 15 cm”, rekao je Foretić i dodao kako vrh sjevernoga tornja planiraju skinuti u jednom komadu.

Skidat ćemo ga dizalicom od 500 tona, a drugom dizalicom ćemo ga obuhvatiti oko cijeloga zvonika i pokušati spustiti sve u jednom komadu, objasnio je

Naglasio je da će tek kad detektiraju sve što se dogodilo, napraviti analize i statičke modele pa onda vidjeti koja se ključna mjesta mogu na neki način statički ojačati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Da nam je netko ovo rekao prije dva mjeseca, mislili bismo da je lud…

Objavljeno

na

Objavio

Foto: M. Čobanović

Jednu stvar moramo iskreno priznati.

Da nam je netko prije dva mjeseca rekao da će Hrvatska biti među najuspješnijim europskim zemljama u suzbijanju epidemije koronavirusa, ne bismo mu povjerovali.

Mi Hrvati? Mi možda dobro igramo nogomet. Dobro uređujemo apartmane. Znamo po skrivećki peći dobru rakiju i praviti vrhunsko vino. A ni maslinovo ulje nam nije za baciti. Umijemo „razvlačiti“ kunu „od prvog do prvog“ u mjesecu. Nenadmašni smo, iako to nevoljko javno priznajemo, i u nepodopštinama različitih vrsta, ponajviše u muljanjima sa plaćanjem poreza.

Ali da bi se dobro nosili sa zarazom biblijskih razmjera, epidemijom koja je zaustavila svijet, rasturila bolnički sustav, na koljena bacila čak i jednu Ameriku? Ne, u to nitko od nas tamo u siječnju nije mogao povjerovati.

Brojke, međutim, ne lažu.

Hrvatska proporcionalno gledano doista ima jednu od najnižih stopa zaraženih virusom COVID-19 među susjednim zemljama. I, što je još važnije, jednu od najnižih stopa smrtnosti u čitavoj Europi.

Kod nas je do sada od posljedica zaraze koronavirusom umrlo 6 osoba. To je jedan i pol umrlih na milijun stanovnika. U Italiji je preminulo 11 591 ljudi. Odnosno 192 osobe na milijun stanovnika. U Španjolskoj je umrlih 8189. Što je 175 umrlih na milijun stanovnika.

No, nećemo gledati samo najgore primjere. Zemlje koje je korona toliko snažno pogodila da im mrtve mora odvoziti vojska.

Uzmimo, recimo, jednu Švedsku. Zemlju koja je daleko od Italije, Kine, Irana. Državu koja je mnogima ideal. Visoke plaće, visoki standardi u bolnicama, zdravstveni sustav koji je jedan od najboljih na svijetu. Tamo je od koronavirusa dosad preminulo 180 ljudi. Točnije 18 ljudi na milijun stanovnika. A 439 – isto na milijun – ih je zaraženo. Kod nas je na COVID-19 pozitivno 211 ljudi na milijun građana.

Možemo pogledati i nama susjednu Sloveniju, koja uslijed epidemije ima 15 mrtvih. Odnosno 7 na svaki milijun. I stopa zaraženih je neusporedivo veća nego u Hrvatskoj. Ona iznosi 386 na milijun stanovnika.

Švicarska? Sa 395 umrlih od koronavrusa, to je 46 smrti na svaki milijun stanovnika. Francuska? Brojka je ista.

U Nizozemskoj i Belgiji je 61 umrli na milijun stanovnika. U Velikoj Britaniji stopa je za sada niža, i iznosi 21 umrli na milijun stanovnika. U Austriji je 14, u Portugalu i Danskoj 16, a u Norveškoj 7 umrlih na milijun stanovnika.

Hrvatska je, podsjećamo, ima jednog i pol umrlog na milijun stanovnika.

A koliko nam dobro ide najbolje pokazuje primjer Njemačke, u kojoj se zaraza proširila na sve savezne države, i koja ima 67 tisuća oboljelih. No koja unatoč tome ima „samo“ 8 umrlih na milijun stanovnika.

Nisku stopu ima i Češka – 2 umrla na milijun stanovnika. Srbija sa 23 smrti od COVID-19, odnosno 3 umrla na milijun stanovnika. Bosna i Hercegovina sa 12 smrti, i 4 umrla na milijun stanovnika. Bugarska sa 8 umrlih (1,1 na milijun), Rumunjska sa 72 umrla (3,6 na milijun stanovnika) Poljska sa 32 mrtva, odnosno 0,8 na milijun stanovnika. Slovačka nema nijednog umrlog.

Nijedna od tih istočnoeuropskih zemalja izravno ne graniči s Italijom, u kojoj je glavno žarište pandemije u Europi. A Hrvatska od dobrog dijela njih ima nižu stopu smrtnosti.

Kada pandemija prođe, godinama će se analizirati što je koja zemlja napravila u prvim mjesecima da svoje građane zaštiti od zaraze. A tada nam neće preostati drugo nego da dr. Vilija Beroša, dr. Alemku Markotić i njihove suradnike – bar na neko vrijeme – negdje dobro sakrijemo.

Jer zemlje poput Njemačke, Švicarske ili SAD-a neće štedjeti novca da takve stručnjake dobiju na svoju stranu, piše Marina Karlović Sabolić / Slobodna Dalmacija

‘Hrvatska ima najbolji stožer za obranu od corona virusa u cijelom svijetu’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari