Pratite nas

Kultura

IX. Nagradni natječaj na temu ‘Pobijeni hercegovački franjevci’

Objavljeno

na

Želeći njegovati spomen na 66 hercegovačkih franjevaca koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugoga svjetskog rata pobili jugokomunisti, Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem, u suradnji s Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne na čelu s Ivanom Sivrićem, raspisuje Nagradni natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata za uratke iz: književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije, videa.

Natječaj je otvoren za: djecu (pučka škola), mladež (srednja škola), odrasle (studenti i punoljetni).

Radovi (ako su tekstualni, trebaju biti napisani na računalu) neka se pošalju najkasnije do 15. prosinca 2019. na adresu: Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg. Mogu to biti i objavljeni radovi u vremenu od zadnjih Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca. Obavezno čitko naznačiti ime i prezime, adresu, broj telefona, nadnevak rođenja te ako dotični ide u školu koju školu i koji razred, odnosno godinu, pohađa. Radovi se ne vraćaju.

Dodjeljuju se 3 nagrade za najbolje radove u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na »X. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca« 4. – 7. veljače 2020. Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku – Glas o mučeništvu – Natječaj) i objavljuje u glasilu Stopama pobijenih.

Mole se sve pučke i srednje škole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučilište u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo. Historiografija nas uči da samo na činjenicama treba graditi istinu o prošlim događajima! A Sveto pismo, pak, davno je to reklo.

Natječaj je otvoren za:

djecu (pučka škola); mladež (srednja škola); odrasle

Radovi (ako su tekstualni, trebaju biti napisani na računalu) neka se pošalju najkasnije do 15. prosinca 2019. na e-adresu [email protected] ili na poštansku adresu:

Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg.

Mogu to biti i objavljeni radovi u vremenu od zadnjih

»Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca«.

Obavezno čitko dostaviti kratki životopis u kojemu je između ostaloga ime i prezime, adresa, broj telefona, nadnevak rođenja te ako dotični ide u školu koju školu i koji razred, odnosno godinu, pohađa.

Radovi se ne vraćaju.

Dodjeljuju se 3 nagrade za najbolje radove u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na

»X. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca« 4. – 7. veljače 2020.

Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku – Glas o mučeništvu – Natječaj) i objavljuje u glasilu Stopama pobijenih.

Molimo sve pučke i srednje škole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučilište u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo. Unaprijed hvala!

Široki Brijeg, 18. rujna 2019.

fra Miljenko Stojić, vicepostulator

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Predstavljen roman Anite Martinac ‘Grad bez ptica’

Objavljeno

na

Objavio

Roman hrvatske književnice Anite Martinac “Grad bez ptica“, u kojem piše o početcima demokratskih promjena ’90-ih godina i ratnim sukobima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, predstavljen je u četvrtak u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.

Roman su predstavili publicist Ante Beljo i književnik Ivan Tolj te autorica Anita Martinac.

Beljo je ustvrdio kako je roman dokument jednoga bremenitog vremena u kojem je hrvatski vojnik, uz ratno umijeće, očitovao iznimnu ljubav prema svojoj domovini.

Autorica je podsjetila kako su mnogi branitelji poginuli, umrli, odselili, promijenili izgled pa im se više i ne usuđuje postaviti pitanje: gdje su i kako žive?

Napomenula je kako voli slušati svoje sugovornike jer dok oni govore, naglasila je, oslikava njihove brazde na licu i proživljava njihove trenutke osjećajući bol.

Dodala je kako svojim pisanjem nastoji čitatelje provesti kroz neposredna iskustava ratnih sudionika.

Život se pobrinuo, rekla je, dodijeliti nam nezavidne uloge u kojima proživljavamo intenzivno nevolje, teškoće, jad, ali i ljubav.

Roman “Grad bez ptica” (229 str.) satkan je od 45 poglavlja, u kojem svako poglavlje kroz optiku neposrednih sudionika nosi jedinstvenu i pojedinačnu sudbinu i svoju priču.

Kompozicijska forma romana i literarizirani žurnalistički stil omogućili su autorici takvu romanesknu tvorbu, koju čini, ne jedan, nego više pripovjedača usredotočenih na vlastite sudbine početkom ’90-ih godina i tijekom rata na mostarskom i širem području.

Kronološki se radnja romana, čiji je grad glavni lik, odvija od početka 1990. do prve polovice lipnja 1992. kad je Mostar oslobođen od Jugoslavenske narodne armije.

Roman je objavila mostarska Udruga Središte Hrvatskoga svjetskog kongresa za istraživanje totalitarizma.

Anita Martinac rođena je 1973. u Mostaru, a sama je bila sudionica rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Objavila je više knjiga pjesama i romana, među kojima i romane “Medaljon” i “Posljednji”. (Hina)

‘Grad bez ptica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Žarko Manjkas Crvenkapa – Nakon trideset godina, naći će svoj mir!

Objavljeno

na

Objavio

Nakon trideset godina, naći će svoj mir!

ŽARKO MANJKAS CRVENKAPA

PISMO BRANITELJA

Koliko ispraćenih noći?
Koliko suza isplakaše oči?
Čekajući sina da se vrati,
nikad majko ja to neću znati!

Koliko dočekanih zora,
na licu iscrtanih bora?
Koliko patnje i muke?
Koliko puta sklopiše se ruke?

Svaki korak budio ti nadu,
da ćeš opet zagrliti sina.
Ostale su samo uspomene,
jer ti mene,uze Domovina!

A nekad mi smo jedno bili,
rastao sam ispod srca tvoga.
I njega ćeš moja mila majko,
sahraniti pored tijela moga!

Nećeš pustit svoje suze tada!
Suze za te’ više ne postoje.
Nestale su kad nestade nada,
da ćeš opet ljubit lice moje!

Sve prolazi i život će proći,
nikad više ostavit te neću.
Čekat ću te majko moja mila
tu gdje zvijezde na počinak kreću!

Zagrlit će tebe ruke moje,
primit ću te u naručje svoje!
I pitati majko moja mila:
ŠTO SU BRAĆA ME ZABORAVILA?

Velimir Velo Raspudić/Kamenjar.com

Kad budete donosili odluku o tome je li izraz Za Dom Spremni izraz mržnje pogledajte oznaku na rukavu heroja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari