Pratite nas

BiH

Iz BiH u 4 godine otišlo 150.000 ljudi

Objavljeno

na

Najmanje 150 tisuća stanovnika Bosne i Hercegovine napustilo je zemlju samo u razdoblju od 2013., a taj podatak svjedoči koliko su dramatične posljedice njene opće gospodarske i političke stagnacije, upozorili su u ponedjeljak iz nevladine organizacije Unija za održivi povratak i integracije u BiH.

U toj organizaciji, koja djeluje kao konzultant Ekonomsko-socijalnog vijeća UN-a, proveli su kontinuirano petogodišnje terensko istraživanje u suradnji s mjesnim zajednicama i općinama na teritoriju cijele države, koje je pokazalo kako je od početka 2013. tu državu, u potrazi za boljim životnim uvjetima, napustila točno 151.101 osoba.

Samo od početka 2017. pa do listopada iz BiH, koja prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva ima oko 3,5 milijuna stanovnika, otišlo je “trbuhom za kruhom” 35 tisuća njenih građana.

Predsjednica Unije za održivi povratak Mirhunisa Komarica je, predstavljajući ove podatke na konferenciji za novinstvo u Sarajevu, opisala kao zastrašujuću činjenicu to što su brojni krajevi BiH doslovno ispražnjeni, a kao primjer navela je Bosansku Posavinu, gdje je stanovništvo prepolovljeno u odnosu na stanje 1991.

Iz tog je dijela BiH u ovoj godini otišlo deset tisuća ljudi, pokazalo je istraživanje koje se odnosilo na područje Bosanskog Broda, Brčko distrikta, Dervente, Doboja, Gradačca, Modriče, Odžaka, Orašja, Srebrenika, Bosanskog Šamca, Pelagićeva, Vukosavlja i Domaljevca-Šamca.

“Svi političari koji tvrde da su pripadnici njihovog naroda nečim ugroženi neka odu u Posavinu i tamo kažu ljudima što trebaju očekivati”, kazala je Komarica.

Član ove udruge Ibrahim Balić iz Livna kazao je kako je na cijelom području Livanjske županije, koje obuhvaća deset posto teritorija cijele države, unatoč prirodnim potencijalima ekonomska migracija uvijek bila prisutna, no ranije su odlazili samo očevi koji bi se u konačnici vratili, a sada je riječ o kompletnim obiteljima koje odlaze zauvijek.

“U velikim tvrtkama tamo je prije rata radilo između sedam i osam tisuća osoba, a sada niti jedna ne radi i sve se svelo na kavane i kladionice”, kazao je Balić.

Izraziti je problem to što odlaze najobrazovaniji ljudi, poput liječnika i profesora, a na migraciju se odlučuju i ljudi iznad 50. godine života, u pokušaju da radom u državama poput Njemačke zarade mirovinu.

“U tom kraju sada imate više sela, nego što imate krava”, kazao je Balić.

Iz Unije za održivi povratak pozvali su na hitnu izradu državne strategije kojom bi se zaustavio odlazak iz zemlje.

Upozorili su kako u BiH i dva desetljeća nakon rata četiri tisuće ljudi živi bez električne energije, a 43 tisuće prognanika još uvijek čeka obnovu prijeratnih domova u koje se žele vratiti, a i oni bi se mogli odlučiti na odlazak jer gube strpljenje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Pet hrvatskih županija u Federaciji BiH proglasile da Komšić nije dobrodošao

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri i predsjednici skupština pet županija s hrvatskom većinom u Federaciji BiH zajednički su u četvrtak odbili gostoprimstvo novoizabranom članu BiH Predsjedništva Željku Komšiću ističući da on tamo ne predstavlja Hrvate nego Bošnjake.

“Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog haroda, stoga u toj funkciji nije dobrodošao na prostor naših županija”, navodi se u otvorenome pismu županijskih čelnika čime se širi otpor među hrvatskim institucijama u BiH prema Komšiću za kojega se tvrdi da je izabran glasovima Bošnjaka.

Otvoreno pismo kojim se Komšić proglašava nepoželjnom osobom potpisali su predsjednik vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg i zamjenik predsjedatelja skupštine te županije Tomislav Martinović, premijer Županije zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić i predsjedatelj županijske skupštine Anto Miletić, predsjedatelj Skupštine vlade Hercegbosanske županije Robert Bagarić i tamošnji premijer Ivan Jozić, zatim predsjedatelj Skupštine Srednjobosanske županije Josip Kvasina te predsjednik vlade Posavske županije Marijan Klaić i predsjedatelj tamošnje županijske skupštine Joso Marković.

“Na ovim općim izborima hrvatski narod je uvjerljivom većinom izabrao Dragana Čovića za svoga legalnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Stoga ovim putem, svima u našoj domovini BiH, kao i predstavnicima međunarodne zajednice poručujemo da je BiH država triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana te da, u duhu Ustava BiH, konstitutivne narode u Predsjedništvu mogu predstavljati samo legitimno izabrani politički predstavnici”, stoji u zajedničkom otvorenom pismu čelnika županija s hrvatskom većinom.

Ranije je Komšića personom non grata proglasilo dvadesetak općina s hrvatskom većinom u BiH. Komšić je pobijedio u izbornoj utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH protukandidata Dragana Čovića. Hrvatske stranke i više udruga i pojedinaca upozorili su da je Komšić treći put zaredom nametnut mimo volje Hrvata glasovima Bošnjaka koji su četiri puta brojniji u Federaciji BiH.

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, u četiri gotovo isključivo hrvatske općine na području Županije zapadnohercegovačke Komšić je dobio oko 280 glasova ili 0,66 posto, a za Čovića je tamo glasalo oko 30.000 Hrvata. Istodobno Komšić je pobjeđivao i u općinama u kojima doslovno Hrvati uopće ne žive.

(Hina)

 

Karamatić: Za Komšića su glasovali ekstremisti koji žele uspostavljanje islamske države u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lajčak: Izborom Komšića Hrvati će se osjećati još više marginaliziranima

Objavljeno

na

Objavio

Za razliku od svog starijeg kolege Wolfganga Petritscha koji je izrazio zadovoljstvo što je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH, njegov mlađi kolega i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak zbog ishoda izbora u BiH izrazio je zabrinutost. Bivši visoki predstavnik u BiH, donedavni predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak listu Emerging Europe izjavio je kako “Hrvati u BiH smatraju da nisu zastupljeni”, piše Večernji list BiH.

Dalekosežne posljedice

“Hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića izabrali su Bošnjaci, a Hrvati koji su se uvijek osjećali marginaliziranima sada će se još više osjećati tako. Za njih su u Predsjedništvu dva člana bošnjačka i jedan Srbin, ali nijedan Hrvat”, kazao je Lajčak. On traži od Europe i njezine diplomacije da se više fokusira na zapadni Balkan i da za to područje ne izgubi zanimanje, pogotovo nakon izbora u BiH i referenduma oko novog imena Makedonije. “Jako me zabrinjava posljedica ovih izbora.

Milorad Dodik, za kojeg nije tajna da ne vjeruje u budućnost BiH, sada je član Predsjedništva i sumnjam da će upotrijebiti svoju ulogu u jačanju BiH“, kazao je Lajčak. I on je izrazio bojazan kako će se posljedice izbora u BiH loše odraziti na cijelu regiju i traži, kako ističe, od EU-a jasno definiranu politiku za prostor Balkana. Svi analitičari i strani mediji ističu kako je pred BiH duga ustavna kriza oko formiranja vlasti na svim razinama te blokada započetih reformskih procesa i pogoršanje ionako loše ekonomske situacije.

“Ono što će posebno obilježiti ove izbore jest prijeteća institucionalno-ustavna kriza zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona BiH. Čini se kako je neizbježno da idemo u dugu krizu formiranja vlada, to jest kriza formiranja vlasti FBiH, kao i u državi, nema brzog rješenja na vidiku”, tvrdi Bodo Weber, suradnik u organizaciji Associate of the Democratization Policy Council, dodajući kako će sve to definitivno zaustaviti euroatlantske integracije BiH na neko dulje vrijeme.

Zabrinutost i analize

Analitičari britanskog dnevnika The Guardian još dan prije izbora istaknuli su kako je situacija u FBiH, gdje politički sudjeluju Bošnjaci i Hrvati, najkompliciranija. “Mnogi Hrvati u BiH osjećaju da ih politički sustav diskriminira. Dok etnički Srbi imaju svoj vlastiti entitet, Republika Srpska, Hrvati i Bošnjaci moraju dijeliti drugi entitet Federaciju BiH, gdje se taktičkim glasovanjem može dopustiti da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bošnjačkim glasovima”, objavio je The Guardian. A time kakve će posljedice na bh. ekonomiju i društvo zbog lošeg Izbornog zakona imati predstojeća ustavna kriza, još su se ranije bavili ekonomski analitičari međunarodne agencije za ocjenu državnog (suverenog) kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari