Pratite nas

BiH

Iz BiH u 4 godine otišlo 150.000 ljudi

Objavljeno

na

Najmanje 150 tisuća stanovnika Bosne i Hercegovine napustilo je zemlju samo u razdoblju od 2013., a taj podatak svjedoči koliko su dramatične posljedice njene opće gospodarske i političke stagnacije, upozorili su u ponedjeljak iz nevladine organizacije Unija za održivi povratak i integracije u BiH.

U toj organizaciji, koja djeluje kao konzultant Ekonomsko-socijalnog vijeća UN-a, proveli su kontinuirano petogodišnje terensko istraživanje u suradnji s mjesnim zajednicama i općinama na teritoriju cijele države, koje je pokazalo kako je od početka 2013. tu državu, u potrazi za boljim životnim uvjetima, napustila točno 151.101 osoba.

Samo od početka 2017. pa do listopada iz BiH, koja prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva ima oko 3,5 milijuna stanovnika, otišlo je “trbuhom za kruhom” 35 tisuća njenih građana.

Predsjednica Unije za održivi povratak Mirhunisa Komarica je, predstavljajući ove podatke na konferenciji za novinstvo u Sarajevu, opisala kao zastrašujuću činjenicu to što su brojni krajevi BiH doslovno ispražnjeni, a kao primjer navela je Bosansku Posavinu, gdje je stanovništvo prepolovljeno u odnosu na stanje 1991.

Iz tog je dijela BiH u ovoj godini otišlo deset tisuća ljudi, pokazalo je istraživanje koje se odnosilo na područje Bosanskog Broda, Brčko distrikta, Dervente, Doboja, Gradačca, Modriče, Odžaka, Orašja, Srebrenika, Bosanskog Šamca, Pelagićeva, Vukosavlja i Domaljevca-Šamca.

“Svi političari koji tvrde da su pripadnici njihovog naroda nečim ugroženi neka odu u Posavinu i tamo kažu ljudima što trebaju očekivati”, kazala je Komarica.

Član ove udruge Ibrahim Balić iz Livna kazao je kako je na cijelom području Livanjske županije, koje obuhvaća deset posto teritorija cijele države, unatoč prirodnim potencijalima ekonomska migracija uvijek bila prisutna, no ranije su odlazili samo očevi koji bi se u konačnici vratili, a sada je riječ o kompletnim obiteljima koje odlaze zauvijek.

“U velikim tvrtkama tamo je prije rata radilo između sedam i osam tisuća osoba, a sada niti jedna ne radi i sve se svelo na kavane i kladionice”, kazao je Balić.

Izraziti je problem to što odlaze najobrazovaniji ljudi, poput liječnika i profesora, a na migraciju se odlučuju i ljudi iznad 50. godine života, u pokušaju da radom u državama poput Njemačke zarade mirovinu.

“U tom kraju sada imate više sela, nego što imate krava”, kazao je Balić.

Iz Unije za održivi povratak pozvali su na hitnu izradu državne strategije kojom bi se zaustavio odlazak iz zemlje.

Upozorili su kako u BiH i dva desetljeća nakon rata četiri tisuće ljudi živi bez električne energije, a 43 tisuće prognanika još uvijek čeka obnovu prijeratnih domova u koje se žele vratiti, a i oni bi se mogli odlučiti na odlazak jer gube strpljenje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Oskvrnuto spomen obilježje hrvatskim braniteljima u općini Ravno nedaleko od Dubrovnika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ravno.ba (Arhiva)

Nepoznati počinitelji oskvrnuli su spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima u mjestu Slivnica na krajnjem jugoistoku općine Ravno, nedaleko od granice s Hrvatskom u dubrovačkom zaleđu.

Kako su u srijedu izvijestili iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije, policiji je prijavljeno kako je oskvrnuto spomen-obilježje nakon čega su pripadnici policijske ispostave Ravno obišli mjesto na kojemu se dogodio ovaj izgred.

U mjestu Slivnica koja je prije rata pripadala općini Trebinje, policajci su zatekli četiri potpuno polomljena kamena križa te uništenu spomen-ploču na kojoj su bila ispisana imena poginulih hrvatskih branitelja.

U razgovoru s mještanima pripadnici policije su došli do saznanja da je spomen-obilježje uništeno u ponedjeljak.

Nakon provedenog očevida policijskih službenika policijske uprave Čapljina policija traga za počiniteljima ovog vandalizma, priopćeno je iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije.

Općina Ravno na jugu BiH, koji je uglavnom nastanjen Hrvatima, prvo je mjesto koje je stradalo u agresiji rezervista i tzv. JNA u jesen 1991., daleko prije početka rata u BiH.

(Hina)

 

13.10.1991. Spaljeno hrvatsko selo Ravno

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Kardinal Puljić: Politika u BiH koja se vodi na štetu drugoga mora prestati

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Viko Puljić kazao je u srijedu kako je u Bosni i Hercegovini nužno pokazati više zalaganja za opće dobro i da je to jedini način da se prevladaju sadašnje političke napetosti u toj zemlji upozorivši kako mora prestati vođenje politike na štetu drugoga.

“Dobro pobjeđuje sve. Ako u ovom društvu zavlada dobro, onda će ono zračiti dobrotom, a ono razbija ledenu masu nepovjerenja i mržnje”, kazao je kardinal Puljić novinarima u Sarajevu komentirajući trenutačno stanje u BiH opterećeno sve većim nepovjerenjem i jačanjem političkih sukoba.

Kardinal Puljić je upozorio kako to nije samo politički nego i društveni problem koji truje međuljudske odnose.

“Previše je negativnoga, ono ubija”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Njegova je poruka kako je u bosanskohercegovačkom društvu važno naći pozitivnu energiju koja će poštivati čovjeka, dostojanstvo i njegova prava, a postavio je pitanje koliko se itko u BiH doista brine da ljudska prava zažive u različitosti.

Kardinalova je poruka kako se u slučaju BiH svi ponašaju koristoljubivo i to na račun drugoga.

“Prevažna je jednakopravnost u tim relacijama, samo treba imati dobru volju. Ne možemo graditi sreću na tuđoj nesreći”, kazao je kardinal Puljić.

On je ove poruke iznio u povodu obilježavanja 16. prosinca kao nedjelje Caritasa u BiH, dodajući kako je to povod za zajedničko zauzimanje za izgradnju boljeg i pravednijeg društva u kojemu će svaka osoba moći živjeti u dostojanstvu, slobodi savjesti i odgovornosti.

U nedjelji Caritasa Crkva želi probuditi svijest i odgovornost prema daru vjere, a kardinal Puljić je kazao kako je to poticaj svakom kršteniku da djelima pokaže svoju vjeru koje nema bez duha solidarnosti.

(Hina)

 

Božo Petrov: Krajnje je vrijeme da preuzmemo odgovornost za Hrvate u BiH!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari