Pratite nas

Iz Svijeta

Iz Iraka počelo povlačenje svih hrvatskih vojnika?

Objavljeno

na

Foto: Arhiva (HV u Afganistanu)

Četrnaest hrvatskih vojnika se počelo jučer povlačiti iz Bagdana zbog dramatičnog slijeda događaja pokrenutog američkim ubojstvom iranskog generala Qasema Soleimanija, doznaje ekskluzivno Večernji list.

Hrvati se privremeno povlače temeljem odluke NATO saveza, donesene tijekom vikenda, o suspenziji NATO-ove misije u Iraku, u kojoj je sudjelovala i Hrvatska s rotirajućim kontingentom od sedam vojnika, odnosno četiri časnika i tri dočasnika.

Kako je novi kontingent s novom sedmoricom upućen u Irak u subotu 27. prosinca, a planovi su bili da stari kontingent sa sedmoricom koji odlaze napusti Irak nakon novogodišnjih praznika, odnosno upravo ovaj tjedan, dogodilo se da Hrvatska u trenutku odluke o suspenziji NATO-ove misije ima 14 umjesto sedmero ljudi u toj misiji.

Svi su se, kao i vojnici ostalih zemalja koje sudjeluju u toj NATO-ovoj misiji, počeli povlačiti jučer, a neslužbeno doznaje Večernji list da su Amerikanci zaduženi za taj strateški prijevoz. S obzirom na nesigurnost prometnica izvan zelene zone u Bagdadu i na putu do zračne luke, prijevoz se obavlja vojnim helikopterima od zelene zone do vojnog aerodroma, odakle preko Kuvajta Hrvati i ostali NATO-ovi saveznici stižu kući.

Misija nije sasvim prekinuta, već suspendirana, što znači da se može dogoditi da se svi vrate ako se situacija smiri, no suspenzija znači povlačenje svih pripadnika NATO-ove misije što je prije moguće. Irački je parlament, podsjetimo, u nedjelju donio rezoluciju o okončanju prisustva stranih vojnika u Iraku.

NATO-ova misija pod nazivom NMI utemeljena je u listopadu 2018., a riječ je o misiji obuke iračkih snaga sigurnosti u borbi protiv terorizma. Hrvati su u sklopu te misije radili kao savjetnici iračkog ministarstva obrane i glavnog stožera iračkih oružanih snaga, a dio ih je radio na stožernim dužnostima unutar Zapovjedništva NMI-ja ili na poslovima vojne policije.

SAD upozorio svoje građane u Izraelu na rizik od raketnih napada

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Norbert Roettgen: Situacija u CDU-u je toliko ozbiljna da se radi o budućnosti stranke

Objavljeno

na

Objavio

Novi kandidat za mjesto predsjednika CDU-a: Situacija u CDU-u je toliko ozbiljna da se radi o budućnosti stranke

U utrku za mjesto predsjednika njemačke vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) u utorak se uključio i dugogodišnji demokršćanski političar, bivši ministar zaštite okoliša i trenutni predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Norbert Roettgen.

“Situacija u CDU-u je toliko ozbiljna da se radi o budućnosti stranke i o tomu što ona predstavlja za stabilnost Njemačke”, napisao je Roettgen aktualnoj predsjednici CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer, a prenosi dnevnik Rheinische Post.

Roettgen, koji je od 2009. do 2012. obnašao dužnost saveznog ministra zaštite okoliša, slovi kao začetnik ideje o njemačkom izlasku iz procesa dobivanja energije u atomskim centralama i termoelektranama na ugljen.

Godine 2012. je bio i glavni kandidat na izborima u saveznoj zemlji Sjevernoj Rajni–Vestfaliji, ali je izgubio od socijaldemokrata, nakon čega se povukao sa svih funkcija.

Kramp-Karrenbauer danas započinje seriju razgovora s potencijalnim kandidatima za mjesto predsjednika CDU-a.

Za sada su interes za mjesto predsjednika CDU-a pokazali bivši predsjednik demokršćanskog zastupničkog kluba Friedrich Merz, aktualni premijer savezne zemlje Sjeverna Rajna–Vestfalija Armin Laschet i ministar zdravstva Jens Spahn.

Mjesto predsjednika CDU-a je postalo otvoreno nakon što je Kramp-Karrenbauer početkom prošlog tjedna najavila povlačenje s ove dužnosti nakon tek nešto više od godine dana.

Kao razlog njezina povlačenja navodi se skandal oko izbora premijera savezne zemlje Tirinške, tijekom kojeg je lokalni ogranak CDU-a, protivno uputama s vrha stranke, surađivao s radikalno desnom Alternativom za Njemačku (AfD), nakon čega se i Kramp-Karrenbauer našla na udaru kritika zbog lošeg obavljanja dužnosti.

Posljednjih dana su sve izraženiji glasovi koji se zalažu za to da vodstvo CDU-a preuzme nekoliko osoba. Kramp-Karrenbauer se zalaže za to da predsjednik CDU-a bude ujedno i demokršćanski kandidat za kancelara na sljedećim parlamentarnim izborima.

Tom rješenju se protivi sestrinska Kršćansko-socijalna unija (CSU) iz Bavarske koja, također želi ravnopravno sudjelovati u raspravi o mogućem kancelarskom kandidatu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Turska naredila uhićenje 700 osumnjičenih za pokušaj puča 2016.

Objavljeno

na

Objavio

Turski tužitelji u utorak su naredili uhićenje 700 ljudi, uključujući vojno i pravosudno osoblje, u novom potezu protiv mreže optužene za pokušaj državnog udara 2016.

Vlasti od 2016. pokušavaju razbiti mrežu navodnih sljedbenika muslimanskog klerika Fethullaha Gulena nakon neuspješnog pokušaja državnog udara u kojemu je ubijeno 250 ljudi.

Policija još rutinski provodi racije.

Najnovije operacije pokazuju da policija ponovno pojačano djeluje protiv navodnih pristaša Gulena, nekadašnjeg saveznika predsjednika Tayyipa Erdogana koji je kasnije postao njegov glavni neprijatelj.

Gulen koji se nalazi u egzilu u Pensilvaniji od 1999., odbacuje bilo kakvu umiješanost u pokušaj puča.

Tužitelji su naredili uhićenje 157 ljudi, uključujući 101 službenika, u istrazi turskih oružanih snaga, objavila je državna novinska agencija Anadolija.

Oko sto ljudi je dosad pritvoreno, objavila je privatna novinska agencija Demiroren, a Anadolija piše da je u Ankari uhićena 71 osoba u istrazi Gulenovih pristaša u ministarstvu pravosuđa.

Tužitelji su naredili uhićenja još 467 osumnjičenika diljem zemlje zbog povezanosti s Gulenom.

Erdogan godinama optužuje pristaše Gulena za uspostavu “paralelne države” infiltriranjem u policiju, pravosuđe i druge državne institucije.

Oko 80.000 ljudi se od pokušaja puča nalazi u zatvoru i čeka suđenje, a oko 150.000 državnih službenika, vojnog osoblja i drugih dobilo je otkaz ili su suspendirani.

Zapadni saveznici Turske, uključujući Europsku uniju, kao i skupine za ljudska prava, kritizirali su razmjere tih mjera, dok ih je Ankara branila kao nužni odgovor na sigurnosnu prijetnju, prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari