Pratite nas

Reagiranja

Iz MUP-a odgovorili Škori na primjedbu da bi na granicama trebala biti i vojska

Objavljeno

na

Iz Ministarstva unutarnjih poslova oglasili su se priopćenjem nakon što je predsjednički kandidat Miroslav Škoro u utorak izjavio da bi uz policiju na granici trebala biti i vojska i tako štititi hrvatske građane.

“Sukladno Zakonu o nadzoru državne granice, zaštita i nadzor državne granice te sprječavanje nezakonitih migracija primarna su zadaća hrvatske policije, odnosno zadaća policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova.

Prateći trendove migracija te analizirajući rizike koji prate problematiku nezakonitih migracija, Ministarstvo unutarnjih poslova ustrojilo je i opremilo jednu od najbrojnijih i najopremljenijih graničnih policija u Europi. Hrvatska granična policija u ovom trenutku broji 6500 policijskih službenika, posebno osposobljenih za poslove nadzora i zaštite državne granice te postupanja prema osjetljivim skupinama i tražiteljima međunarodne zaštite. Pored navedenog, hrvatska policija raspolaže s još dodatnim snagama iz redova interventne i specijalne policije koji također, ovisno o vrsti terena, sudjeluju u obavljanju navedenih zadaća na najnepristupačnijim terenima, a u njenu opremljenost uloženo je oko 270 milijuna eura.

Sukladno članku 5. ranije navedenog Zakona, odnosno izmjenama iz ožujka 2016. godine, propisana je iznimna mogućnost prema kojoj Oružane snage mogu pružiti potporu u zaštiti državne granice te u tom slučaju postupaju po uputama policije.

U ovom trenutku ne postoje niti sigurnosni, a niti humanitarni razlozi zbog kojih bi Ministarstvo unutarnjih poslova cijenilo potrebu za takvim angažmanom Oružanih snaga, budući da se hrvatska policija pokazala profesionalnom, spremnom i doraslom obavljati poslove nadzora i zaštite vanjske granice Europske unije.

Dapače, hrvatska granična policija te drugi rodovi policije koji pojačano rade po problematici suzbijanja nezakonitih migracija dobivaju javne pohvale za kvalitetu posla koji obavljaju, a potvrdu o ispunjenju tehničkih uvjeta Republike Hrvatske za pristup Schengenskom prostoru smatramo i svojim uspjehom.

Današnji primjer i činjenica da se predsjednički kandidat na svom putu susreo s policijskim službenicima samo je dokaz prisutnosti i neselektivnog obavljanja nadzora, kako na granici, tako i u dubini teritorija.

Ministarstvo unutarnjih poslova o problematici nezakonitih migracija ne šuti. Dapače, upravo suprotno, često u domaćoj javnosti, ali i na diplomatskom planu ukazuje na kompleksnost ovog globalnog fenomena, s kojim nošenje iziskuje velik operativni i diplomatski napor kako bi se na međunarodnoj razini izbjeglo ponavljanje krize iz 2015. odnosno 2016. godine, time i izbjeglo moguće aktiviranje scenarija za slučaj pokretanja velikih migrantskih valova. Sve sa ciljem da se, prvenstveno i prioritetno, našim građanima osigura povoljno stanje sigurnosti koje i danas uživaju”, priopćili su iz MUP-a za N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Sud odbio žalbu ministrice Divjak i potvrdio zakonitost upisa Fakulteta hrvatskih studija

Objavljeno

na

Objavio

Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta hrvatskih studija neprijeporna.

Visoki trgovački sud RH odbio je žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a ujedno je potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu, kojim je taj Fakultet upisan u sudski registar, priopćio je u ponedjeljak dekan Fakulteta. Priopćenje  donosimo u cijelosti:

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio je 4. veljače 2020. Rješenje kojim je kao neosnovanu odbio žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Sud je ujedno potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu kojim je Fakultet upisan u sudski registar. Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta neprijeporna. Time je propao i zadnji u nizu pokušaja ministrice Blaženke Divjak i čelnikâ Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja – Vilima Ribića, Igora Radeke, Vesnice Garašić i Ane Petošić – da onemoguće reformu Hrvatskih studija i spriječe njezino dovršenje uspostavom Fakulteta hrvatskih studija.

Postavlja se pitanje krajnje nakane i pokretačkoga interesa koji stoje iza kontinuirana osporavanja i ometanja reforme Hrvatskih studija, a posebice neobične sprege državnoga resora i sindikalne organizacije koja se još jednom potvrdila u trenutku donošenja odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu o osnivanju Fakulteta 10. prosinca 2019. Valja imati u vidu da je posljedica pokretanja žalbenoga postupka na upis Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar trebala biti da, brisanjem Fakulteta iz sudskoga registra, njegovi zaposlenici završe na ulici, a studenti izgube pravo na studiranje.

To je eksplicitno potvrdila Ivana Bulešić, načelnica Samostalnoga sektora za pravne poslove u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, na sastanku s izaslanstvom Fakulteta hrvatskih studija održanom u Ministarstvu 16. siječnja 2020. Pitanje je krije li se u pokretačkom interesu ideološki zazor prema institucionalnoj reformi koja je, među ostalim, obnovila izvorne zadaće Hrvatskih studija u odnosu na održanje i razvijanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta.

U pokušaju brisanja Fakulteta iz sudskoga registra Ministarstvo je angažiralo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, implicirajući time nezakonitost postupanja osnivača i novoga Fakulteta. No, sudski je pravorijek iznio na vidjelo nezakonitost rada ministrice znanosti i obrazovanja koja, između ostaloga, već više od dvadeset mjeseci odbija izdati potvrdu o pozitivnoj akreditacijskoj preporuci. Njezino postupanje prema najmlađemu fakultetu u zemlji, u momentu kada mu je bila dužna pružiti resornu potporu, začudan je primjer opstrukcije i progona. Nečuveno je da državni dužnosnici i službenici nadležnoga ministarstva nastoje onemogućiti osnivanje samostalnoga visokoga učilišta nacionalnih studija. U nekoj drugoj državi to bi bilo nezamislivo.

Među sredstvima kojima se resorno-sindikalna sprega služila u osporavanju i ometanju reforme Hrvatskih studija na prvom su mjestu medijske manipulacije i pravni postupci. U medijskim istupima ministrice i sindikalnim enciklikama na temu Hrvatskih studija posebice se ističe imputiranje nezakonitoga postupanja. A kako se zakonitost radnji ovjerava u pravosudnim postupcima, najnovija odluka Visokoga trgovačkoga suda dobar je povod za utvrđivanje pravosudnoga salda koji je osobito porazan za Nezavisni sindikat znanosti i visokoga obrazovanja. U sklopu mnogobrojnih sudskih postupaka vezanih uz reformu Hrvatskih studija Sindikat u svoju korist nije dobio ni jedan, dok je protiv njegovih zahtjeva doneseno 27 sudskih odluka.

Među njima se osobito ističe presuda o nezakonitosti štrajka na Hrvatskim studijima koja je potvrđena na tri žalbene instancije, na Vrhovnom sudu, na Ustavnom sudu te na Europskom sudu za ljudska prava. Bolno stanje pravosudnoga salda Nezavisni sindikat ublažava dogmom prema kojoj se sudovi koji donose nepovoljne presude automatski osuđuju za nestručnost i korupciju. A o stručnim kompetencijama pravnih timova Ministarstva i Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja, koji su iz koraka u korak ometali provođenje reforme Hrvatskih studija, dovoljno govori činjenica da su se u pobijanju upisa Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar pozvali na zakonske odredbe koje u vrijeme podnošenja prijave nisu bile na snazi.

Rješenje Visokoga trgovačkoga suda uklonilo je napokon i posljednji prigovor na zakonitost osnivanja Fakulteta hrvatskih studija. To je radosna vijest kako za studente i nastavnike tako i za brojne podupiratelje i zagovornike ove jedinstvene visokoškolske ustanove koja je posvećena nastavi i proučavanju hrvatske kulture, društva i identiteta.

Fakultet hrvatskih studija promiče i njeguje poučavanje i istraživanje kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo te pitanja nacionalnoga, regionalnoga i europskoga identiteta. Valja se nadati da će, nakon ove sudske potvrde o zakonitosti osnutka ustanove, Fakultet hrvatskih studija neometano ostvarivati svoju misiju i razvijati dragocjene sveučilišne djelatnosti u europskom prostoru visoke naobrazbe i znanosti.

U Zagrebu, 17. veljače 2020.
Dekan
Prof. dr. sc. Pavo Barišić

Podrška studentima Fakulteta hrvatskih studija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Podrška studentima Fakulteta hrvatskih studija

Objavljeno

na

Objavio

Podrška studentima Fakulteta hrvatskih studija
Uzimajući u obzir pozitivne akreditacijske preporuke, odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu od  10. prosinca 2019., dopis Studentskog zbora Fakulteta hrvatskih studija te pismo podrške
Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Hrvatski studentski zbor daje potporu studentima i  Studentskom zboru Fakulteta hrvatskih studija u njihovim nastojanjima da obrane interese studenata.

Hrvatski studentski zbor osuđuje svaki pokušaj nanošenja štete ugledu i mirnom studiranju studenata Fakulteta hrvatskih studija.

Hrvatski studentski zbor naglašava nužnost tretiranja Fakulteta hrvatskih studija kao fakulteta i javne ustanove ravnopravne ostalim takvim ustanovama, što i jest te iskazuje bitnost omogućavanja neometanog studiranja bez javnih pritisaka na studentske predstavnike Fakulteta hrvatskih studija te sve studente istoga
Fakulteta.

Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora,
Mateo Marušić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari