Pratite nas

Iz Ploča do Budimpešte za pet sati

Objavljeno

na

Nakon što je Europska komisija nedavno izrazila spremnost da sufinancira dovršetak autoceste na međunarodnom koridoru Vc od Budimpešte do Ploča, naše državno izaslanstvo pohodilo je Bruxelles kako bi se uskladili planovi izgradnje te autoceste.

Hrvatska je svoj dio koridora Vc dosad izgradila na pravcima Sredanci – Đakovo i Đakovo – Osijek, a trenutačno je u gradnji most na Dravi kojim bi trebala prolaziti dionica Beli Manastir – Osijek. U planu za tekuću godinu je i izgradnja dionice od Sredanaca do granice s BiH, za potrebe koje će biti nužno izgraditi i novi most na Savi.

Koridor 5c by slobodnadalmacija.hr

Dionice koridora od granice s BiH preko Metkovića do Ploča, u dugoročnim su planovima Hrvatskih autocesta do 2016., ali bez detaljnijih rokova izgradnje, jer to ovisi o napretku koridora u BiH. Preko teritorija Federacije BiH i Republike Srpske ide 338 kilometara autoceste, najvećim dijelom dolinom rijeka Bosne i Neretve, a do sada je izgrađeno 37 kilometara od Kaknja do Butila u okolici Sarajeva.

Očitovanje Europske komisije o sufinanciranju koridora Vc tražila je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP). Ona nam je skrenula pozornost da Komisija nudi sufinanciranje dovršetka autoceste i u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku i Mađarsku kao članice Unije, ali i u dijelu koji se odnosi na BiH.

– To je odlična vijest za sve tri zemlje. Očekujem da resorno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture poduzme odgovarajuće korake prema Europskoj komisiji kako bi se osigurala ponuđena sredstva. Prilika je tu i šteta bi je bilo propustiti – upozorava Biljana Borzan. Svjesna je, kaže, da treba voditi računa i o drugim okolnostima u kojima se odvija izgradnja koridora Vc, a na koje, zaključuje, naša država ne može utjecati.

– Ovo je međunarodni projekt i naša spremnost za dovršetak koridora itekako ovisi o istoj takvoj spremnosti u Mađarskoj i u BiH. Koliko imam informacija, u obje države postoji volja da se projekt realizira, kao i da se priskrbi novac Europske unije za to – ističe eurozastupnica SDP-a.

Da je i Mađarska “zagrijana” za dovršetak koridora Vc, svjedoči podatak da je spomenuti zahtjev iz Europskog parlamenta prema Europskoj komisiji uputila, uz Biljanu Borzan i zastupnika Briana Simpsona, i Zita Gurmai, zastupnica u prošlom sazivu Europarlamenta iz Mađarske.

Europska komisija očitovala se da je spremna sufinancirati dovršetak autoceste s najviše deset posto ukupne cijene izgradnje i s najviše pedeset posto ukupnih troškova izrade dokumentacije. To znači da bi za preostale dionice na hrvatskom dijelu koridora Vc Hrvatska mogla računati na najmanje 100 milijuna kuna pomoći Europske komisije.

U Mađarskoj je potrebno izgraditi dionicu, dužine petnaestak kilometara, od Udvara do granice s Hrvatskom. Ukupno je autocesta od Budimpešte do Ploča dužine 702 kilometra, a prve procjene govore da bi se njome iz mađarske prijestolnice stizalo na Jadran za pet do šest sati vožnje.

Vedran Marjanović/ploce.com.hr
Ilustracija: slobodnadalmacija.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Višnja Starešina: Mnogi su sudjelovali u pravosudnom udruženom zločinačkom pothvatu

Objavljeno

na

Objavio

Nisam nikoga prozvala, ja sam se samo osvrnula na gospođu Pusić i njezinu izjavu o politici 90-ih koja je kažnjena.

Tu je ona ostala konzistentna dosadašnjim stavovima koji su pridonijeli ovakvoj presudi. Mnogo je pojedinaca sudjelovalo u pravosudnom udruženom zločinačkom pothvatu protiv temelja pravosuđa i protiv povijesnih činjenica, rekla je Višnja Starešina u Studiju 4.

Dodala je kako ne misli da su kaznene prijave put kojim treba ići, ali da je važno rasvijetliti što se događalo u cijelom sustavu i preispitati što su radile hrvatske službe, DORH i ostale institucije.

Večeras će biti predstavljena njezina knjiga “Hrvati pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haškog suda“. Kako je Vukovar postao najveća travestija međunarodne pravde, zašto je Slobodan Milošević morao umrijeti, kako je Oluja postala jedina operacija kojoj se sudilo u Haagu – samo su neka od pitanja na koja Višnja Starešina odgovara u knjizi.

Na početku je otkrila kako je posljednje stranice knjige pisala nakon samoubojstva generala Praljka u sudnici Haškog suda.

Haški sud je imao sve predispozicije da postane politički sud i to se znalo od početka jer ga je osnovalo političko tijelo Vijeće sigurnosti. Znalo se iz prvih postupaka, a osobito kasnije, da različite obavještajne službe zainteresiranih država preuzimaju upravljanje sudom. U toj igri Hrvatska nije sudjelovala da zaštiti vlastiti interes, naprotiv ostavila je otvoren prostor, istaknula je Starešina.

Dodala je da u pozadini svega stoji djelovanje KOS-a. KOS je preživio raspad, bio je posljednja brana komunističke Jugoslavije. Njegova mreža je vrlo uspješno štitila tu koncepciju i kroz manipulaciju i falsifikate pred Haškim sudom, istaknula je Starešina i dodala kako je to najvidljivije na primjeru Vukovara jer je odgovornost za zločine u Vukovaru svedena na Ovčaru i prebačena na paravojne jedinice.

Starešina je istaknula da su i premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jasno formulirali stav prema presudi, ali je pitanje što će se činiti dalje. Hrvatsku državu nitko ne pita hoće li priznati presudu. Ona je tu. Treba zadržati kritičnost i preispitivanje te presude i načina na koji je donesena, primjene pravnih standarda koji su neprimjereni civiliziranom svijetu. To je zadatak Hrvatske. Na koji će ga način obaviti – to je sljedeće pitanje. Osobno, ne vjerujem da taj posao mogu raditi ljudi koji su dosad puštali da se sve ovo dogodi, rekla je Višnja Starešina.

Dodala je i kako Hrvatska mora preispitati svoj sustav sigurnosti te kako je bilo moguće da se dogodi da presuda izgleda kao da ju je pisao sud JNA-a ’91. Nakon toga se može vidjeti što se može učiniti kako bi presuda bila stručno demontirana i kako bi se izbjegle posljedice. Sve što je dosad rađeno nije bilo cilj sam sebi. Nije bio cilj donijeti presudu nego je cilj poništiti temelje stvaranja države. Ono što je budućnost to su procesi protiv zapovjednika HVO-a, ali i HV-a, rekla je Starešina.

 

Višnja Starešina: Udruženi zločinački pothvat i hrvatska ne-država

Višnja Starešina: Izjave Vesne Pusić doprinijele su ovoj presudi

 

Višnja Starešina: Hrvati pod KOS-ovim krilom

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

EUROPSKA OBRAMBENA UNIJA: 25 članica EU-a dogovorilo obrambenu suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Dvadeset i pet članica Europske unije donijelo je u ponedjeljak formalnu odluku o uspostavi nove mreže za suradnju na području obrane i sigurnosti, postavivši temelje za Europsku obrambenu uniju.

Odluka europskih ministara vanjskih poslova, koju je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini nazvala “povijesnom”, omogućuje bolju sigurnosnu suradnju i izgradnju vojnih kapaciteta na EU razini, čime bi EU trebao smanjiti svoju ovisnost o SAD-u na tom području.

Sudjelovanje u tzv. Stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO) dobrovoljno je, no samo su Danska, Malta i Britanija odlučile da u tome neće sudjelovati.

Suradnja će početi sa 17 konkretnih projekata, koji uključuju uspostavu sanitetske postrojbe, logističkog centra, centra za misije obuke i razvoj zajedničkih standarda za vojnu radijsku komunikaciju.

Ministri vanjskih poslova EU-a donijeli su formalnu odluku o uspostavi PESCO-a nakon što su 23 zemlje članice prošli mjesec potpisale notifikaciju svoje namjere da uspostave obrambenu suradnju. U međuvremenu su im se pridružile Irska i Portugal. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari