Pratite nas

Kultura

Iz tiska u nakladi ‘Kerigma-Pia’ izašla nova knjiga ‘Uzgajivači obmana’ Ante Šarca

Objavljeno

na

Nakladnička kuća “Kerigma-Pia” protekloga je tjedna objavila zbirku eseja Ante Šarca. Recenziju za ovo djelo napisao je poznati hrvatski novinar i književnik Mate Kovačević. Uz informaciju o izlasku knjige donosimo i Kovačevićevu  recenziju u cjelosti

Neobična knjiga Ante Šarca, koji kao promatrač događaja nije nezainteresiran za sudbinu sredine u kojoj živi, države u kojoj se budi i naroda kojem pripada. Šarčeva knjiga nije samo žanrovska neobičnost, koja u sebi sadrži niz autobiografskih elemenata, posebno onih iz ranih godina. Te minijaturne proze imaju dobru pripovjedačku podlogu, a i kompozicijski su relativno dobro sklopljene. Ne slove samo kao niz suhoparnih podataka. Odišu sentimentom, sjećanjem na mladost, anegdotalno ispričanu, mogle su, da ih se Šarac ranije sjetio, imati i bolju sudbinu.

Tu sklonost anegdoti Šarac je doduše očitovao već u svojim ranijim knjigama, nu za razliku od pripovjedne forme, one su bistro uglavljene u njegove aforizme i mudrosnice. Kao promatrač ima iznimno oštro oko i istančan ukus za pojedine teme iz dnevno-političkoga života. Iskustvo, oko i ukus, a valjda i onaj neraspoznatljivi dio kolektivnoga nasljeđa što ga još od djetinjstva nesvjesno primamo, znatnim su dijelom oblikovali Šarčevu inteligentnu, sažetu, suvislu i medijsku vrlo učinkovitu poruku iz koje probija mudrost životnoga iskustva. Dulje Šarčeve opaske nisu samo solidno misaono strukturirani komentari, nego su i jezično adekvatno oblikovani. Kad ih konzumira potrošač informativnoga svakodnevlja „mine ga želja“ za vremenom kad su hrvatske novine, osim sadržajnosti krasila ugledna stilistička pera.

Također iznenađuje i Šarčeva intelektualna širina, argumentacija i poznavanje problema koji nije uže vezan uz njegovu  profesionalnu struku. Tako će suvereno, strasno, ali ne i pretjerano komentirati jezične stranputice hrvatskoga jezikoslovlja, ali i lakoću kojom hrvatski političar svako malo poteže za olovkom kako bi potpisao kakav sporazum, koji se uglavnom pokaže lošim za hrvatsku stranu. Srdi se opet s razlogom na one koji javno produbljuju podjele u hrvatskom društvu pa u svojim opaskama, premda uljuđen, probije i pokoji cinizam.

Pogađa ga atavistički aktivizam koji se svojedobno posebno očitovao u napadajima na akademika Slobodana Novaka, a samo zato što je argumentirano autoritetom uglednoga književnika branio Tuđmanovu suverenističku politiku.

U nizu je Šarčevih osvrta i opaska na licemjernu Pupovčevu politiku, na koju očito sve manje mogu utjecati i t. zv. mainstream mediji. Moć Pupovčevu licemjerju treba zato tražiti u hrvatskom izbornom zakonu, a ne u plačljivom tonu ovog benkovačkog jezikoznanca. Šarac je zabrinut i općim relativizmom prema komunističkim žrtvama u poraću pa unatoč bešćutnoj šutnji sljednika bivše Partije upravo njih poziva da se zauzmu za istraživanje prikrivene istine. Živo zainteresiran za pitanja hrvatske kulture Šarac dovodi u pitanje položaj ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Tu ne će biti neke posebne koristi sve dok njezin položaj, zbog anaciolanog odnosa, u pitanje ne dovede „anemični“ šef vlade. Žanrovsku šarolikost svoje knjige Šarac je upotpunio nizom svojih aforizama, a ovdje navodim meni posebno, a i svima nama vrlo znakovit „Najskuplje plaćamo one račune koje sami sebi ispostavljamo!“ Opsežnije aforizme moglo bi se, zbog njihove nedovoljne sažetosti nazvati mudrosnicama jer one mogu obuhvaćati i sažetost i njezin proširak. Upravo onako kako nas Šarac obogaćuje mudrom porukom, koja uvijek ne mora biti niti može sažeto izrečena.

Šarčevi tekstovi sabrani u ovoj knjizi reakcija su mudraca na sve veću ispraznost javnika. Oblikovani pak u zgodnu anegdotu, aforizam i mudrosnicu otkrivaju čovjeka koji umije svojim šilom dobro, ne samo promisliti, nego i izbrusiti svaku riječ. Upravo onoliko koliko je i potrebno da reagira na događaj te da ta reakcija bude što šire primljena. Po mjeri usklađena uma i ukusa!

Piše: Mate Kovačević/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Intrigantan roman autorice s njemačkom adresom

Objavljeno

na

Objavio

Promotori Branimir Romac, dr. sc. Željka Lovrenčić, autorica Nela Stipančić Radonić, dramska umjetnica Dunja Sepčić i voditeljica tribine u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu Lada Žigo Španić. -Foto: Snježana Radoš

Treći roman Nele Stipančić Radonić iz Münchena, nakon tri pjesničke zbirke, predstavljen je u Zagrebu u nazočnosti birane publike

U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu svečano je predstavljen roman Slušaj ptice kako pjevaju autorice Nele Stipančić Radonić koja živi u Münchenu. Roman je objavila prestižna splitska Naklada Bošković, koja često otvara prostor hrvatskoj knjizi iz dijaspore od proze do poezije i esejistike. Uz autoricu o romanu su govorili ugledna književnica i esejistica dr. sc. Željka Lovrenčić i književni kritičar doktorand splitskoga Filozofskoga fakulteta Branimir Romac te Lada Žigo Španić, koja je ujedno znalački moderirala svečanošću. Ulomke iz romana nadahnuto je interpretirala dramska umjetnica Dunja Sepčić.

Prema riječima Lovrenčićeve radnju romana Nele Stipančić Radonić, napetoga poput dobre utakmice, objedinjuje upravo tā popularna igra.  Ova spisateljica do sada je objavila tri pjesničke zbirke i dva romana. Dok opširni povijesni roman Grišnici i pravednici (2016.) govori o povijesti Bosne, roman Putovanje u Indiju (2017.) suvremene je tematike. U njemu susrećemo uglavnom likove iz našega susjedstva. I u najnovijem romanu autorica se posvećuje opisima aktualnoga hrvatskoga društva. Kroz ozračje svjetskoga nogometnoga prvenstva, odnosno kroz prizmu igre, obrađuje tematiku naše društvene zbilje, istaknula je dr. sc. Željka Lovrenčić.

Prepoznatljiva poetika Nele Stipančić Radonić, određena je lakoćom pripovijedanja u posve netipičnim motrištima svakodnevice potrošačkoga društva, intrigantnim strukturama te vječno zanimljivim obiteljskim temama (bračnim, bratskim, prijateljskim…), što joj priskrbljuje sasvim osebujno mjesto u okviru recentne hrvatske književne produkcije s migrantskom pozadinom, prepoznatljivoj u bilokalnosti, odnosno bivanju između dviju različitih društvenih okolina, kazala je Lada Žigo Španić.

Radi se o tekstu, unatoč beznađu što okružuje protagoniste, koji na vrlo jednostavan način dotiče neke od zagonetki ljudskog života kao što su sreća,  upućenost na druge, životne prisutnosti i odsutnosti, nepredvidivosti kojima ne možemo umaknuti, potrebu za odlascima i odmicanjima, te osobito traganjem za svjetlom nade.  Kolopletom različitih motiva uklopljenih u konkretnu priču o dvojici braće, autorica ujedno dotiče konstante postojanja, istosti i različitosti,  među pojedincima i njihovim pojedinačnim sudbinama, ali i među idejama i načinima bivanja tijekom obiteljskog života, rekao je književni kritičar Branimir Romac.

Ovo je društveni, ali i psihološki roman koji kroz društvenu situaciju obrađuje i obiteljske te općenite odnose među ljudima. Iz ne baš optimistične perspektive, govori o stanju duha hrvatske nacije te o površnosti, sebičnosti i nezainteresiranosti za svijet oko sebe mnogih naših sunarodnjaka, ustvrdila je teoretičarka književnosti Željka Lovrenčić.

Sažeto, glavni su protagonisti braća Fabijan i Boris, dva u potpunosti suprotna lika. Dok je novinar-kolumnist Fabijan povučeni sanjar koji je doživio veliku ljubav s Julijom, sestrom kolegice s posla koja je umrla, i od tada živi povučeno između kuće i ureda, Boris je sušta suprotnost: šarmer i ljubitelj žena. Po zanimanju slikar, živi obiteljskim životom premda vrlo često izlijeće iz obiteljskoga gnijezda. Njegovu suprugu Laru to više pretjerano niti ne zanima; njoj je bitna forma. Uredila si je život i brine o sinu Svenu. Pravi se da ništa ne zna o Borisovim ljubavnim pustolovinama kojima nije odoljela ni mlada Tea u koju je zaljubljen i njegov sin. Budući da otac nikada nije imao ni volje ni vremena baviti se sinovim problemima, uglavnom je sve rješavao novcem. Velikome zaljubljeniku u nogomet, omogućio mu je i odlazak u Brazil na svjetsko nogometno prvenstvo. Kad Boris sazna da mu sin Sven nije zainteresiran za odlazak na fakultet, među njima izbija velika svađa. A kad Sven spozna da mu se otac viđa s djevojkom koju voli, stradava u prometnoj nesreći. Braća različitih karaktera, Fabijan i Boris, nakon dugo vremena, ponovno se zbližavaju upravo u toplo ljeto kad „Vatreni“ nižu uspjehe na terenu. Uvijek nerviranje s Fabijanove i čuđenje s Borisove strane. U ovome romanu koji se zbog dinamike i napetosti lako i brzo čita, nema sretnoga završetka. Ovo naizgled lagano i vrlo vješto pisano štivo obrađuje složenu tematiku. Između ostalih stvari, iščitavamo i autoričine stavove o hrvatskoj zbilji, zaključila je Željka Lovrenčić.

Autorica Nela Stipančić Radonić rođena je 1967. godine u Mrkonjić Gradu, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je francuski i ruski jezik s književnošću na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te magistrirala politologiju, smjer komparativna politika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Veći dio života provela je u Zagrebu, a zadnjeg desetljeća s obitelji živi u Njemačkoj, u Münchenu. Glavno je područje njezina zanimanja i rada u inozemstvu književnost, a sporedno publicistika. Poeziju sklada od rane mladosti, dok u zrelijoj dobi piše kratke priče i romane. Dosad su joj objavljeni: roman Grišnici i pravednici (2016.), zbirka pjesama Mjesečeva djeca (2016.), zbirka pjesama Kamena šuma (2017.) i roman Putovanje u Indiju (2017.). Dobitnica je književnih nagrada. Svojim javnim sudjelovanjem nastoji pridonijeti suradnji između domovinske i iseljene Hrvatske kao sudionica Hrvatskoga iseljeničkog kongresa. Članica je Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, pjesničke udruge Hrvatska izvandomovinska lirika iz New Yorka te je članica i tajnica Hrvatskoga obiteljskog kola u Münchenu. Publicistkinja je u Hrvatskome slovu te suradnica na mrežnome portalu Hrvatski glas Berlina.

Publika u Društvu hrvatskih književnika, među kojom su bili i naši pisci i aktivisti od SAD-a do Australije i Venezuele, srdačno je čestitala autorici i poželjela joj što bolji odziv čitatelja u domovini i u Njemačkoj. Predsjednica Hrvatskog svjetskog kongresa za SAD Nada Pritisanac Matulich i predstavnica HSK-a pri UN-u, nakon čestitki za novi roman, uručila je autorici priznanje Hrvatskog svjetskog kongresa za izniman doprinos radu te ugledne iseljeničke organizacije.

Vesna Kukavica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Promocijom knjige Marija Predena u Kninu započela ovogodišnja manifestacija ‘Mjesec hrvatske knjige’

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji Narodne knjižnice Knin jučer je održana promocija nove knjige “U potrazi za djeovjkom – čežnja za ljubavi” autora kninskog vjeroučitelja i radoholičara Marija Predena. U predivnoj atmosferi knjigu su predstavili profesor hrvatskog jezika i književnosti Dario Zemljak, glavni urednik nakladničke kuće Kerigma-Pia Anto Pranjkić i autor.

Prije nego će knjiga biti predstavljena ravnateljica ovdašnje Narodne knjižnice Kornelija Belak je dodijelila nagrade za najčitatelje u kninskoj narodnoj knjižnici i na taj način znakovito otvorila Mjesec hrvatske knjige 2019. godine u Kninu. Cijelim susretom maestralno je moderirala Ana Šimić-Sunko, a Marijove stihove čitala je Barbara Alilović.

Poseban ugođaj cijelom događaju dali su članovi vokalno-instrumentalnog sastavaGospin VIS: Mateo Aničić na girari, Šime Miljković Skelin na bas gitari te vokali: Barbara Gojević, Antonia Čulum, Barbara Vujević, Ivana Čoraš, Iva Čulum, Petra Čarić, Luka Orlović i Antea Grgić.

Među brojnim ljubiteljima lijepe pisane riječi na otvaranje manifestacije Mjesec hrvatske knjige 2019. godine u Kninu nazočio je i poznati spisatelj i književni čritičar prof. Fabijan Lovrić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari