Izbjegnite dehidraciju

Većina ljudi, da održe zdravlje, treba dnevno piti između jedne i pol i dvije litre tekućine. Čak mala dehidracija može prouzrokovati glavobolju, letargiju ili manjak koncentracije.[su_spacer]

U ljudi, žeđ je jako loše razvijen mehanizam, a kada osjetimo žeđ već smo djelomično dehidrirali. Količinu tjelesne tekućine reguliraju koža i bubrezi. Znojenje održava unutarnju temperaturu na 37 Celzijevih stupnjeva, a bubrezi filtriraju otrove i odvode produkte metabolizma iz krvi putem urina. Zanimljivo je spomenuti da čovjek može živjeti bez hrane tjednima, čak i mjesecima, dok bez vode ne možemo više od 3 dana.

Većina ljudi, da održe zdravlje, treba dnevno piti između jedne i pol i dvije litre tekućine. Čak mala dehidracija može prouzrokovati glavobolju, letargiju ili manjak koncentracije. Ljudi koji obično piju malo, imaju dugotrajni rizik za bolesti bubrega, poremećaja mentalnih funkcija, probavnog sustava i čak probleme sa srcem.

U prosjeku, voda čini 60 – 70 % tjelesne mase. Stupanj zastupljenosti vode u organizmu ovisi o građi tijela. Naime, različite stanice sadrže različite količine vode. Primjerice, mišićne stanice sastoje se od 70 – 75 % vode, dok masne stanice imaju samo 10 – 15 % vode. Stoga, osobama koje imaju više mišićnog tkiva, veći postotak tjelesne mase potječe od vode. Također, količina vode u organizmu ovisi i o dobi, te spolu osobe.

Tjelesne tekućine i ravnoteža elektrolita esencijalni su segmenti optimalne fiziološke funkcije organizma. Tijekom tjelesne aktivnosti, fizičkog rada ili uslijed izloženosti povišenoj temperaturi, može se razviti izvjestan stupanj dehidracije, te dolazi do promjene omjera unutarstanične i izvanstanične tekućine. Tjelesne i kognitivne izvedbe slabe pri dehidraciji od 1-2 %, a do kolapsa organizma dolazi pri gubitku vode od 7 %. Budući da se tjelesne potrebe za unosom vode variraju u ovisnosti o brojnim čimbenicima, teško je donijeti općenite preporuke za nadoknadu vode.

Važnost hidracije očituje se kroz važnost funkcija koje voda ima u organizmu:

•    U slini i želučanim sokovima, pomaže pravilnu probavu hrane
•    U krvi, pomaže transport nutrijenata i kisika prema svim stanicama organizma
•    U tjelesnim tekućinama, pomaže u podmazivanju te održava elastičnost organa i tkiva
•    U urinu, odnosi otpadne tvari izvan organizma
•    U znoju, odvodi tjelesnu toplinu nagomilanu tijekom tjelesne aktivnosti

Konzumiranje adekvatnih količina vode važno je i zbog održavanja zdrave i lijepe kože.

Vodu unosimu u organizam hranom i tekućinom. Hranom prosječno unosimo 1/3, a napitcima 2/3 vode. Za adekvatnu hidraciju, dnevno je potrebno popiti 8 čaša vode ili onoliko mililitara koliko kilokalorija unesemo (primjerice 2000 kcal – 2000 ml ili 2 l).

Kako možemo jednostavno pratiti stupanj hidracije našeg organizma?

Vrlo jednostavno, po boji urina. Urin bi trebao biti svijetlo žute boje, a ako je tamno žut, znak je da trebate unostiti više tekućine kako bi osigurali svome tijelu pravilnu hidraciju.

Alkoholna, gazirana i zaslađena pića, kao i pića bogata kofeinom samo će pojačati proces dehidracije, jer stimuliraju izlučivanje tekućine iz organima. Stoga ove napitke treba izbjegavati tijekom ljeta.

Prednost treba dati mineralnoj vodi te izotoničnim napitcima. Nezaslađeni ohlađeni biljni čajevi također su odličan saveznik u borbi protiv dehidracije. Juhe se možda ne asociraju uz ljetne mjesece, međutim ova tekuća hrana pruža neupitnu zaštitu od dehidracije i pritom nas opskrbljuje mnogim vrijednim nutrientima.

Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato

Što vi mislite o ovoj temi?