Pratite nas

Politika

Izbori u Lici kao ‘uvod u izbornu godinu’

Objavljeno

na

Uoči prijevremenih izbora za Županijsku skupštinu Ličko-senjske županije, raspisanih za 10. ožujka, u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” bilo je riječi o stvarnim odnosima političkih snaga na tom području. Smatra se da bi izbori u toj županiji mogli biti “lakmus papir” i tako pokazati kakvi su doista odnosi snaga u izbornoj godini – u svibnju za Europski parlament, a predsjednički izbori potkraj godine.

Govoreći o neizglasavanju proračuna Marijan Kustić (HDZ-HSU-HSP AS-HSS-HBS) je kazao da je odlaskom sedam članova u nezavisni klub Darka Milinovića HDZ ostao na 12 članova, od kojih su pet bili članovi koalicijskih stranaka.

– To znači da je HDZ u Skupštini imao 7 članova od ukupno 31. I župan Milinović je rekao da bi bilo pošteno prema biračima Ličko-senjske županije da se ide na izbore, jer da se u Skupštini stvara koalicija kojoj birači nisu dali povjerenje. Rekao sam da prihvaćam da idemo na izbore, ali sam tražio i da župan koji je izabran na listi HDZ-a podnese ostavku i da idemo na izbore i za Skupštinu, a i za župana Ličko-senjske županije, rekao je Kustić.

Darko Milinović (nezavisni kandidat) uzvratio je i kazao da mu je Kustić do pet dana prije izglasavanja proračuna obećavao da će proračun biti donesen te da su onda uslijedili pritisci. Smatra da u vezi s izborima postoje različiti kriteriji za Ličko-senjsku županiju, ali i za državnu razinu.

– Zašto HDZ nije raspisao izbore kada je raskrstio koaliciju s MOST-om. Da li današnja Vlada i sastav u Saboru odražavaju mišljenje većine birača. Ne, jedan aršin je za Milinovića u Ličko-senjskoj županiji, a drugi aršin za Sabor, kazao je.

Kustić i Milinović prepirali su se oko toga je li HDZ u koaliciji sa SDSS-om ili nije, a urednik i voditelj Mislav Togonal kazao je da je u emisiju pozvao i gospodina Uzelca te da je dobio ispriku.

Starčević: Poništio sam 62 štetna ugovora na razini grada Gospića

Karlo Starčević (HSP), gradonačelnik Gospića, izjavio je da u Ličko-senjskoj županiji ni Darko Milinović niti HDZ nemaju 40% biračkog tijela.

– Ima i drugih političkih faktora, rekao je i naglasio da HDZ “nema kontrolu” nad Gospićem, Novaljom, Otočcem i Korenicom, a da je to područje koje obuhvaća 2/3 Like.

– Milinović je već dugo u koaliciji sa SDSS-om. Da nisu surađivali 2013. godine ja bih pobijedio. Ali je nekih 800-1000 ljudi došlo iz Srbije i Republike Srpske u BiH, pa su dali glasove za HDZ, rekao je Starčević i dodao da je poništio 62 štetna ugovora na razini grada Gospića.

Dabo: Zašto zbog jednog loma u HDZ-u cijela županija mora ići na izbore

Ante Dabo (nezavisni kandidat), gradonačelnik Novalje, kaže da njegov grad dugo ima političku stabilnost.

– Razvijamo se, imamo mnogo projekata. Iz perspektive gradonačelnika nikako mi ne pašu ovi izbori. Kao član “Bure promjena”, nezavisne liste koja je okupila 2017. širu platformu s HSP-om i HNS-om, imali smo sedam vijećnika. Nas dvojica iz “Bure promjena” podržali smo proračun gospodina Milinovića i za 2018. godinu, rekao je Dabo i upitao: Zašto zbog jednog loma u HDZ-u sad cijela županija mora ići na izbore.

– Kao nezavisna opcija želimo se pozicionirati na centru. Želimo smiriti ove tenzije u županiji i biti faktor koji će stabilizirati, dodaje.

Jug: Lika umire, iz Like odlazi mladost

Rade Jug (Živi Zid) smatra da je žalosno što je turizam u Ličko-senjskoj županiji primarna grana djelatnosti. Nijedno ozbiljno gospodarstvo ne može se temeljiti na turizmu kao primarnoj grani gospodarstva, dodao je.

– Lika umire. Iz Like odlazi mladost, ljudi srednjih godina. Kada usporedite Liku iz 80-ih godina prošlog stoljeća i sada, ne možete ju prepoznati, kazao je Jug. Ističe da je u Lici potrebno graditi ekološku poljoprivredu, drvoprerađivačku djelatnost, raditi na proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.

– Nedavno je propala jedna pilana u Bjelopolju. U Lici uglavnom sve propada što se tiče gospodarske djelatnosti, rekao je i napomenuo kako je za Liku važno da lokalna samouprava prestane biti komunalac, već se treba baviti razvojem, stvaranjem radnih mjesta, zaštitom prirode.

Bogić: Oni koji su u županiji stvarali problem, ne mogu ujedno i ponuditi rješenje

Danijela Bogić (Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti) rekla je da se njena stranka zalaže da ljudi od svoga rada moraju i zaslužuju živjeti.

– Ljudi u Ličko-senjskoj županiji zaslužuju bolji standard. Želimo primjer standarda i načina djelovanja iz Zagreba prenijeti na političko djelovanje u Liku. Gospodin Bandić već 30 godina dobro upravlja gradom Zagrebom i ne vidim zašto se takav model ne bi prebacio i u Ličko-senjsku županiju, a i šire na Hrvatsku, kazala je Bogić i dodala da ljudi koji su stvarali problem u Ličko-senjskoj županiji ne mogu ujedno i ponuditi rješenje.

Franić: Ne mogu građani Ličko-senjske županije biti taoci loših politika

Ante Franić (HSLS, HNS) kazao je da će HSLS i HNS biti iznenađenje ovih izbora u Ličko-senjskoj županiji. Kazao je da je strukturni problem Like u razvoju gospodarstva. Govoreći o prirodnim resursima Franić tvrdi da njima upravlja država. “Mi smo županija sa 60% teritorija pod nadzorom države”, kazao je.

Govoreći o vodi rekao je da je HSLS pokrenuo priču o tome. “Tražili smo da se oblik zaštite voda uključi u Ustav. A organizirali smo i javne tribine o tome po cijeloj Hrvatskoj”, rekao je Franić.

Smatra da sukob između HDZ-a i Milinovića neće stati. Kazao je i da nikada nije glasovao za Milinovića niti za HDZ, ali je za proračun.

– Ne mogu građani Ličko-senjske županije biti taoci loših politika. Od 14.000 zaposlenih je 9.500 u javnom sektoru, 4.500 u privatnom sektoru, a samo 1.500 u proizvodnim pogonima, kaže Franić i tvrdi da se nad razvojem poduzetništva provodi politički nadzor.

– Gleda se do trećeg koljena tko je u kojoj obitelji. Tako će i sada biti za ove izbore. Ulazi se ljudima u kuće, prijeti im se i nadzire, kaže Franić. Kustić je pak rekao da je suvišno komentirati Franićeve izjave te da prijavi prijetnje.  (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić: U drugom krugu izbora glasat ću za Kolindu Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička utrka postaje sve zanimljivija, posebno nakon što je gotovo riješeno da na izbore ide i bivši šef SDP-a Zoran Milanović.

Njegova kandidatura mogla bi ići u prilog aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović jer će, ako u utrku uđe i kandidat desnice kao suparnik aktualnoj predsjednici (što je posve izvjesno), amortizirati udarce na nju pošto će morati biti raspoređeni i na lijevog kandidata Milanovića.

Osim toga, ulazak Milanovića u ring nakon što je tri godine bio izvan političkog stroja mogao bi mobilizirati birače HDZ-a, a možda ih i vratiti toj stranci u strahu da na Pantovčak ne dođe predsjednik lijeve provenijencije.

S obzirom na to da će Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja HDZ-a, svaka mobilizacija HDZ-ovih glasača nakon što je ta stranka na euroizborima osvojila tek 22,7 posto glasova ići će njoj u prilog.

Desnica, koju je Andrej Plenković odstranio iz HDZ-a i koja je na euroizborima osvojila ukupno 17 posto glasova, nezadovoljna Plenkovićevom i politikom Kolinde Grabar-Kitarović, sprema svojeg predsjedničkog kandidata. Još je nepoznato hoće li to doista biti glazbenik Miroslav Škoro kojeg ankete plasiraju na treće mjesto nakon aktualne predsjednice i Zorana Milanovića.

Hrvatski suverenisti koji su na euroizborima osvojili jedan mandat (Ruža Tomašić) već su se unaprijed odredili da neće podržati K. Grabar-Kitarović iako se ona još službeno nije ni kandidirala.

Činjenica da u utrku ulazi Milanović ne mijenja odluku Hrvoja Zekanovića iz stranke Hrast, koja je dio platforme Suverenista, da Grabar-Kitarović neće imati podršku te stranke. Ruža Tomašić, pak, jasno poručuje da će, ako u drugom krugu budu aktualna predsjednica i Milanović, ona dati podršku Kolindi Grabar-Kitarović. Ali ne bezuvjetnu.

“Bude li takva situacija, tražit ću s njom sastanak da se očituje kakvu će politiku voditi. Glavna tema na kojoj ću inzistirati bit će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić za kojeg je ona izjavila da bi ga ponovno pozvala u Hrvatsku. Pa on je radio budalu od nje i Plenkovića kad je bio u Hrvatskoj, zašto bi ga opet zvala? Ako mi ne bude dala čvrsta jamstva, odnosno ako ne odredi crtu ispod koje neće ići, posebno u slučaju Vučić, onda ću ostati kod kuće i neću glasati za nju”, rekla je Ruža Tomašić Večernjem listu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Tomislav Karamarko: Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište

Objavljeno

na

Objavio

Kako ja to mogu ustavnom tužbom protiv jedne odluke izvršiti “udar” na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?!

Zamolio sam svoje pravne zastupnike, gospođu Vesnu Alaburić i gospodina Ivu Farčića, da mi objasne kakvu su to ustavnu tužbu napisali i u kakav su me to “udar” na Povjerenstvo “uvalili”. Evo što su mi odgovorili:

Medijski komentari o Vašem navodnom “udaru” na Povjerenstvo odnose se samo na osporavanje dijela odluke Povjerenstva kojim se utvrđuje da ste propustom deklariranja svojih ranijih poslovnih odnosa s Josipom Petrovićem “počinili povredu načela djelovanja” iz čl.5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Mi u tužbi tvrdimo da Zakon ne propisuje sankciju utvrđenja “povrede načela djelovanja” i da Povjerenstvo nije Zakonom ovlašteno odlučivati o kršenju “načela djelovanja” kao samostalnoj/posebnoj povredi Zakona, pa da stoga odluka nije temeljena na Zakonu.

Znam da je spominjanje propisa zamorno, ponekad čak i pravnicima, ali ću Vam ipak ukratko prezentirati relevantne zakonske odredbe:

(I) Zakon u članku 5. navodi određena načela djelovanja dužnosnika (dužnost treba obavljati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano; čuvajući vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti i povjerenje građana; ne koristeći javnu dužnost za osobne probitke, a građani imaju pravo biti informirani o ponašanju dužnosnika koje je u vezi s obnašanjem dužnosti).

(II) Člankom 42. stavak 1. Zakon utvrđuje da Povjerenstvo može izreći (samo) tri vrste sankcija za povredu odredaba Zakona: opomenu, obustavu isplate dijela plaće i javno objavljivanje odluke. Zakon, dakle, ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima bi “samo” deklariralo povredu nekog načela djelovanja ili neke zakonske odredbe.

(III) Stavkom 2. članka 42. Zakon propisuje koja se sankcija može izreći za povredu pojedine od taksativno nabrojenih zakonskih odredbi. Članak 5., koji utvrđuje načela djelovanja, uopće se ne spominje u tom kontekstu, što znači da se za povredu tih načela ne može izreći nikakva sankcija.

U spomenutim načelima djelovanja dužnosnika nema ničeg posebno spornog. Radi se o uopćenim, općeprihvaćenim načelima političkog djelovanja. Netko bi se stoga mogao zapitati: ako su načela zapisana u Zakonu, zašto Povjerenstvo ne bi imalo pravo utvrđivati povredu tih načela? Odgovor je vrlo jednostavan: zato što to proturječi jednom temeljnom pravnom načelu – načelu zakonitosti. To pravno “načelo svih načela” temelj je vladavine prava.

Ono, uz ostalo, zahtijeva da (i) svaka sankcija izrijekom bude propisana javno dostupnim zakonom i (ii) da zakon bude dostatno precizan i predvidljiv kako bi mu građani mogli prilagoditi svoje ponašanje.

Dakle, zahtijeva se određena nomotehnička kvaliteta pravne norme, kako u pogledu sadržaja kažnjivog ponašanja tako i u pogledu sankcija. A takva norma o načelima djelovanja dužnosnika u Zakonu ne postoji.

Osim toga, za tijela javne vlasti vrijedi pravno pravilo da mogu raditi samo i isključivo ono za što su propisima ovlaštena, za razliku od građana, kojima je dopušteno sve osim onog što je izričito zabranjeno.

Zato, ako Zakon izričito ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima utvrđuje povredu načela djelovanja dužnosnika, Povjerenstvo tako nešto ne smije činiti.

Nekoliko riječi o tome može li se utvrđenje neke relevantne činjenice smatrati sankcijom. U pravu nema dvojbe da takvo utvrđenje ima odgovarajući pravni učinak.

Deklaratorno utvrđenje o neetičkom ili nečasnom postupanju dužnosnika predstavlja veću društvenu stigmu od izricanja bilo koje druge sankcije (izrijekom) propisane Zakonom (opomena, obustava isplate dijela mjesečne plaće i javno objavljivanje odluke Povjerenstva). Reakcije javnosti to nedvojbeno potvrđuju. Zato takva deklaracija po svojoj pravnoj naravi jest sankcija.

Načela djelovanja dužnosnika iz članka 5. Zakona važna su za tumačenje Zakona, ali nikako ne mogu biti samostalna/posebna osnova za izricanje bilo kakvih sankcija/utvrđenja.

Zakon regulira situacije sukoba interesa, njegovog spriječavanja i razriješavanja. Taj Zakon ne predstavlja etički kodeks dužnosnika (niti mu je to svrha), pa posljedično ni Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište.

Ipak, dakle, nisam “izvršio udar” na Povjerenstvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari