Pratite nas

BiH

IZBORI U PRAKSI Kako se kradu glasovi i štimaju izbori u BiH

Objavljeno

na

Predizborne aktivnosti i izbori u našoj zemlji svake godine više nalikuju na tržnicu, negoli na moderne, maštovite kampanje kakve viđamo u razvijenim demokracijama. Stranački skupovi svode se na šatore, školske poligone, hranu, “cajke”, majice, letke, zastave… No, sve to je ništa u usporedbi s onim što se događa iza stranačkih pozornica gdje stotine kamatara i nakupaca zarađuje na zbrajanju glasova.
Naši sugovornici, kako iz nevladinog sektora, Središnjega izbornog povjerenstva BiH, tako i iz samih stranaka, tvrde kako nema političkog subjekta koji se, osim “redovitim” aktivnostima, ne bavi i kupnjom ili krađom glasova. Dosad se to uglavnom vezalo za “male” stranke koje tako gledaju nešto “ušićariti”, no u to su itekako uključene i one “velike”. To bi se moglo tumačiti kao njihov strah od izbornog poraza ili lošijih izbornih rezultata i znak potpunog propadanja kakve-takve demokracije u BiH.

Maštovitost stranaka

Iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, ali i međunarodnih promatračkih misija, svi protekli izbori su ocijenjeni kao “fer i demokratski”. Primjedbe su se svodile uglavnom na ispranu priču o neprovođenju odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić – Finci” i izjave pojedinih kandidata kako su im ukradeni i deseci tisuća glasova. No, na svakima smo imali zabilježene jasne simptome izborne krađe i prijevare. Biračka mjesta zatvaraju se u 19 sati, no skoro po pravilu viđani su “glasači” i desetak minuta poslije i to iza zatvorenih vrata. Središnje izborno povjerenstvo redovito je kasnilo s objavom preliminarnih rezultata na većem uzorku/broju pobrojanih listića koji su “zapeli” negdje na putu. Osim navedenog, svima je jasno da, ukoliko imamo kašnjenje dulje od sat vremena s nekog biračkog mjesta ili iz općinskoga izbornog povjerenstva, imamo krađu ili kupnju glasova. Za same političke subjekte problem je što je u izborni proces uključena vojska ljudi, što ih puno košta, kako se ne bi odlile informacije. Za velike stranke to i nije toliki problem, budući da iz proračuna godišnje (plus članarine, donacije/prilozi fizičkih osoba i pravnih subjekata) godišnje dobiju i do gotovo pet milijuna maraka. Maštovitosti u izbornoj krađi i prijevari ne nedostaje, a nekoliko je ustaljenih metoda.

Križići, kružići…

Najčešća metoda izborne krađe je imenovanje članova biračkih povjerenstava iz svojih stranaka i to u ime ranije prijavljenih “neovisnih” kandidata i drugih manjih stranaka. Dovoljno je pogledati “ponudu” na listama kako bismo vidjeli da imamo čitav niz nebitnih stranaka koje postoje (na ovim izbornima imamo 69 stranaka i 23 neovisna kandidata sa svojim listama, što je ukupno čak 7877 kandidata!), od kojih brojne djeluju unutar koalicije s velikim strankama i koje idu na izbore upravo radi prodaje mjesta u biračkim odborima dovoljno bogatim strankama za krađu i kupnju glasova. U lokalna izborna povjerenstva se tako postavljaju ljudi koji “pojma nemaju o životu” i koji će za “cenera” obaviti taj posao, a da nisu ni svjesni čemu su svjedočili. Oni često odrađuju takozvani “upis preferencijala” što u prijevodu znači da se tajno dogovore članovi biračkog odbora i da, nakon što se podijele listići za stranke, svaki dobije listiće svoje i upisuje križiće za stranke i kandidate za koje su dobili ili će dobiti novac. Ovo obično dovede do kašnjenja rezultata koji se šalju u općinsko ili Središnje izborno povjerenstvo.
Bugarima se, recimo, pripisuje famozni sustav krađe ili krivotvorenja samo jednoga praznog glasačkog listića. Listić se popuni u nekoj stranci i daje glasaču koji ga ubacuje u kutiju, a iznosi nepopunjen i daje stranačkoj logistici, za to dobije nešto novca. I tako nastaje “bugarski vlak”. Stranački inženjeri popunjavaju novi listić, daju drugom glasaču kojeg kontroliraju… i tako do zatvaranja birališta…
Često se pribjegava i lažiranju izvješća s biračkih mjesta, uz konsenzus, postavljanje, kupnju svih članova biračkog odbora ili ucjenom i prijetnjama poštenima. Korekcija nikad nije previše očigledna, da ne bismo imali ponovno brojanje, i najčešće se odrađuje u nekoj zabiti Bosne i Hercegovine. Lažiranje izvješća iz općinskoga izbornog povjerenstva već je poveći zalogaj, no on se lako odrađuje u manjim općinama, a za to je potrebna i osoba u Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, odnosno središnjemu mjestu za prebrojavanje glasova.

Mrtvaci, mešetari…

Javna tajna je i “iznajmljivanje” osobnih iskaznica gdje stranke pokupe identifikacijske dokumente ljudi koji trebaju glasovati na biračkome mjestu, vlasnici se ni ne pojave na biralištu, a za njih glasuje potkupljeni birački odbor.
Izuzetno popularni su i “glasovi mrtvih”, budući da je nemoguće imati ažurne biračke popise pa stranački birački odbori na preostalim listićima ubacuju i glasove mrtvih ili po svijetu raseljenih osoba. Kad govorimo o glasovanju poštom/u odsutnosti (ove godine imamo oko 40.000 prijavljenih glasača iz dijaspore) tu, ukratko, vlada potpuni kaos i već smo imali priče koje se istražuju o tome da je na jednu adresu u Sjevernoj Americi znalo dolaziti i po stotinu glasačkih listića. Budući da se materijal s izbornog mjesta, nebitno je li ono u seoskoj zabiti ili u središtu grada, prevozi prvo u općinska izborna povjerenstva pa onda na središnje mjesto za prebrojavanje, treba li spomenuti kako je negdje u tom putu moguće “uvaliti” vreću-dvije-tri ispunjenih listića ili da pak nestane bestraga. Često se ukazuje i na manipulacije na središnjemu mjestu za brojanje i ukazuje kako je taj proces potpuno nekontroliran. U javnosti se pak najviše priča o kupnji pojedinačnih ili skupnih glasova, gdje se novac nikad ne daje unaprijed (nekad ni poslije izbora), a traži se neki dokaz (slika mobitelom, određena boja olovke…). Lokalni “vođe” i šefovi obitelji odrađuju pak skupnu kupnju glasova, uzimaju novac, jamče desetke glasova… Upućeni kažu kako oni provjereni na svakim sljedećim izborima dižu cijene pa iste zajamčene glasove preprodaju drugome kupcu.
I tu nije kraj. Praktično imamo bezbroj načina krađe glasova, a u svijetu se priča o nekih osamdeset, ovisno o uvjetima u nekoj zemlji.

Najčešće i najlakše metode krađe

• Upis preferencijala – kupljeni/postavljeni birački odbori nakon zatvaranja birališta popunjavaju/poništavaju glasačke listiće
• Bugarski vlak – glasač dobije popunjen listić, a s birališta iznese prazan koji se ponovno popunjava i tako do 19 sati
• Kupnja pojedinačnih i skupnih glasova – birač donosi dokaz da je zaokružio listić ili lokalni vođa za novac osigurava određeni broj glasova
• Imenovanje članova biračkih odbora – izravno ili preko nekih manjih stranaka koje se prijavljuju na izbore radi prodaje promatrača
• Lažiranje izvješća – na biračkim mjestima ili izvješća općinskoga izbornog povjerenstva uz konsenzus, postavljanje, kupnju, i ucjene članova
• Glasovanje poštom je potpuni kaos, a ne treba sumnjati ni kako se dodaju ili oduzimaju vreće glasova na putu prema središnjemu mjestu za prebrojavanje
• Glasovi s groblja – zbog neažurnih biračkih popisa stranački birački odbori na preostalim listićima ubacuju i glasove mrtvih ili po svijetu raseljenih osoba

Kreiranje izbornih jedinica

U Americi je, recimo, patentiran tzv “gerrymandering”. Pojam je nastao spajanjem prezimena guvernera Elbridga Gerryja te riječi “salamander” (daždevnjak ) koja je uporabljena kako bi opisala nepravilan oblik izbornog okruga koji je 1812. prolazio Massachusettsom, a stupio je na snagu Gerryjevom inicijativom. Granice izbornih okruga/jedinica svjesno se povlače i uspostavljaju prema određenim političkim interesima. Stavlja se što više birača iste političke opredijeljenosti u isti okrug kako bi se smanjio njihov utjecaj u drugim izbornim okruzima ili se rasipaju i miješaju birači istih političkih uvjerenja u više okruga kako bi se smanjila biračka moć te političke orijentacije. Mi navedeno praktički imamo kreirano ratom, Daytonom i kasnijim izmjenama, a i neki nedavni prijedlozi ustavnih reformi idu upravo u tom smjeru.

dnevni list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Potvrđena optužnica protiv Hamdije Abdića Tigra zbog ubojstva generala HVO-a Vlade Šantića

Objavljeno

na

Objavio

Županijski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Hamdije Abdića Tigra, zbog ubojstva generala HVO-a Vlade Šantića, potvrdio je za Klix.ba Džemal Jodanović iz ureda za odnose s javnošću ovog suda.

Optužnica je podignuta i protiv Dede Karabegovića, Jasmira Topala, Ramiza Bajramovića, Envera Keranovića, Indijana Alibegovića i Ramiza Ružnića zbog osnovane sumnje da su ubili generala Šantića.

Jodanović je rekao da je Županijski sud ovu optužnicu potvrdio jučer. Abdić je nekadašnji komandant 502. viteške brigade Petog korpusa Armije BiH, ali i aktualni zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Po naredbi Tužiteljstva USŽ, Abdića i ostale su zbog ovog predmeta krajem 2017. uhitili pripadnici Federalne uprave policije (FUP). No Županijski sud u Bihaću odbijao je prijedloge Tužiteljstva USŽ za određivanje pritvora uhićenima.

Oni su sada optuženi da su umiješani u ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića koje se dogodilo u noći 8. na 9. ožujka 1995. godine u Bihaću. Od te noći, Šantiću se gubi svaki trag.

 

Već se 23 godine čeka na istinu o ubojstvu Vlade Šantića

 

 

 

Jagoda Šantić: Ništa ne vjerujem institucijama, ne očekujem da će doći do istine

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Karamatić: Sarajevo se kune u BiH, a zdušno radi na formiranju Hrvatske republike Herceg-Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U zadnjem izdanju emisije “1 na 1” banjalučke Alternativne televizije  Marin Marinković razgovarao je s Mariom Karamatićem.

“Blokada izbora Vijeća ministara odgovara isključivo političkom Sarajevu. Sarajevo se kune u BiH, međutim zdušno radi na formiranju Hrvatske republike Herceg-Bosne i osamostaljivanju Republike Srpske,” kaže Mario Karamatić, predsjednik HSS BiH.

Karamatić kaže da Bošnjaci u Sarajevu stalno pokušavaju stvoriti neku genezu krize, da se prikažu kao žrtve.

“Pogledajte šta rade u posljednje dvije-tri godine, problematizirali su gradnju Pelješkog mosta, pokretali reviziju tužbe protiv Srbije i, evo i cirkus koji su napravili sa obilježavanjem Dana Republike Srpske.

Dakle, oni glume žrtve, ali odnosi u svijetu su se malo promjenili i ta priča im prolazi sve manje i manje,” rekao je Karamatić.

On ističe da blokada formiranja vlasti u BiH može potrajati u nedogled, jer jednostavno nema zakonske osnove po kojoj bi se popunio Dom naroda, u ovakvom odnosu snaga i sa ovakvim Izbornim zakonom.

“Funkcionalna u Bosni i Hercegovini ostaje Republika Srpske, ostaje Brčko distrikt, i ostaju županije. Federacija BiH ida pomalo prema tome da umre u agoniji, država BiH također. Nakon što to dvoje kokne u agoniji mi ostali trebamo vidjeti što i kako dalje,” rekao je Karamtić.

Osvrnuvši se na izbor Željka Komšića, kao predstavnika Hrvatskog naroda u Predsjedništvo BiH, Karamatić kaže da mu je drago što se to ponovo dogodilo, jer je nakon ovog svima postalo jasno što se događa u BiH.

“Jasno je da Bošnjaci nameću čovjeka koji nema nikakv legitimitet unutar hrvatskog biračkog korpusa za predstavnika tog naroda i to je danas jasno i našim prijateljima u svijetu,” kazao je Karamatić./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari