Pratite nas

BiH

IZBORI U PRAKSI Kako se kradu glasovi i štimaju izbori u BiH

Objavljeno

na

Predizborne aktivnosti i izbori u našoj zemlji svake godine više nalikuju na tržnicu, negoli na moderne, maštovite kampanje kakve viđamo u razvijenim demokracijama. Stranački skupovi svode se na šatore, školske poligone, hranu, “cajke”, majice, letke, zastave… No, sve to je ništa u usporedbi s onim što se događa iza stranačkih pozornica gdje stotine kamatara i nakupaca zarađuje na zbrajanju glasova.
Naši sugovornici, kako iz nevladinog sektora, Središnjega izbornog povjerenstva BiH, tako i iz samih stranaka, tvrde kako nema političkog subjekta koji se, osim “redovitim” aktivnostima, ne bavi i kupnjom ili krađom glasova. Dosad se to uglavnom vezalo za “male” stranke koje tako gledaju nešto “ušićariti”, no u to su itekako uključene i one “velike”. To bi se moglo tumačiti kao njihov strah od izbornog poraza ili lošijih izbornih rezultata i znak potpunog propadanja kakve-takve demokracije u BiH.

Maštovitost stranaka

Iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, ali i međunarodnih promatračkih misija, svi protekli izbori su ocijenjeni kao “fer i demokratski”. Primjedbe su se svodile uglavnom na ispranu priču o neprovođenju odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić – Finci” i izjave pojedinih kandidata kako su im ukradeni i deseci tisuća glasova. No, na svakima smo imali zabilježene jasne simptome izborne krađe i prijevare. Biračka mjesta zatvaraju se u 19 sati, no skoro po pravilu viđani su “glasači” i desetak minuta poslije i to iza zatvorenih vrata. Središnje izborno povjerenstvo redovito je kasnilo s objavom preliminarnih rezultata na većem uzorku/broju pobrojanih listića koji su “zapeli” negdje na putu. Osim navedenog, svima je jasno da, ukoliko imamo kašnjenje dulje od sat vremena s nekog biračkog mjesta ili iz općinskoga izbornog povjerenstva, imamo krađu ili kupnju glasova. Za same političke subjekte problem je što je u izborni proces uključena vojska ljudi, što ih puno košta, kako se ne bi odlile informacije. Za velike stranke to i nije toliki problem, budući da iz proračuna godišnje (plus članarine, donacije/prilozi fizičkih osoba i pravnih subjekata) godišnje dobiju i do gotovo pet milijuna maraka. Maštovitosti u izbornoj krađi i prijevari ne nedostaje, a nekoliko je ustaljenih metoda.

Križići, kružići…

Najčešća metoda izborne krađe je imenovanje članova biračkih povjerenstava iz svojih stranaka i to u ime ranije prijavljenih “neovisnih” kandidata i drugih manjih stranaka. Dovoljno je pogledati “ponudu” na listama kako bismo vidjeli da imamo čitav niz nebitnih stranaka koje postoje (na ovim izbornima imamo 69 stranaka i 23 neovisna kandidata sa svojim listama, što je ukupno čak 7877 kandidata!), od kojih brojne djeluju unutar koalicije s velikim strankama i koje idu na izbore upravo radi prodaje mjesta u biračkim odborima dovoljno bogatim strankama za krađu i kupnju glasova. U lokalna izborna povjerenstva se tako postavljaju ljudi koji “pojma nemaju o životu” i koji će za “cenera” obaviti taj posao, a da nisu ni svjesni čemu su svjedočili. Oni često odrađuju takozvani “upis preferencijala” što u prijevodu znači da se tajno dogovore članovi biračkog odbora i da, nakon što se podijele listići za stranke, svaki dobije listiće svoje i upisuje križiće za stranke i kandidate za koje su dobili ili će dobiti novac. Ovo obično dovede do kašnjenja rezultata koji se šalju u općinsko ili Središnje izborno povjerenstvo.
Bugarima se, recimo, pripisuje famozni sustav krađe ili krivotvorenja samo jednoga praznog glasačkog listića. Listić se popuni u nekoj stranci i daje glasaču koji ga ubacuje u kutiju, a iznosi nepopunjen i daje stranačkoj logistici, za to dobije nešto novca. I tako nastaje “bugarski vlak”. Stranački inženjeri popunjavaju novi listić, daju drugom glasaču kojeg kontroliraju… i tako do zatvaranja birališta…
Često se pribjegava i lažiranju izvješća s biračkih mjesta, uz konsenzus, postavljanje, kupnju svih članova biračkog odbora ili ucjenom i prijetnjama poštenima. Korekcija nikad nije previše očigledna, da ne bismo imali ponovno brojanje, i najčešće se odrađuje u nekoj zabiti Bosne i Hercegovine. Lažiranje izvješća iz općinskoga izbornog povjerenstva već je poveći zalogaj, no on se lako odrađuje u manjim općinama, a za to je potrebna i osoba u Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, odnosno središnjemu mjestu za prebrojavanje glasova.

Mrtvaci, mešetari…

Javna tajna je i “iznajmljivanje” osobnih iskaznica gdje stranke pokupe identifikacijske dokumente ljudi koji trebaju glasovati na biračkome mjestu, vlasnici se ni ne pojave na biralištu, a za njih glasuje potkupljeni birački odbor.
Izuzetno popularni su i “glasovi mrtvih”, budući da je nemoguće imati ažurne biračke popise pa stranački birački odbori na preostalim listićima ubacuju i glasove mrtvih ili po svijetu raseljenih osoba. Kad govorimo o glasovanju poštom/u odsutnosti (ove godine imamo oko 40.000 prijavljenih glasača iz dijaspore) tu, ukratko, vlada potpuni kaos i već smo imali priče koje se istražuju o tome da je na jednu adresu u Sjevernoj Americi znalo dolaziti i po stotinu glasačkih listića. Budući da se materijal s izbornog mjesta, nebitno je li ono u seoskoj zabiti ili u središtu grada, prevozi prvo u općinska izborna povjerenstva pa onda na središnje mjesto za prebrojavanje, treba li spomenuti kako je negdje u tom putu moguće “uvaliti” vreću-dvije-tri ispunjenih listića ili da pak nestane bestraga. Često se ukazuje i na manipulacije na središnjemu mjestu za brojanje i ukazuje kako je taj proces potpuno nekontroliran. U javnosti se pak najviše priča o kupnji pojedinačnih ili skupnih glasova, gdje se novac nikad ne daje unaprijed (nekad ni poslije izbora), a traži se neki dokaz (slika mobitelom, određena boja olovke…). Lokalni “vođe” i šefovi obitelji odrađuju pak skupnu kupnju glasova, uzimaju novac, jamče desetke glasova… Upućeni kažu kako oni provjereni na svakim sljedećim izborima dižu cijene pa iste zajamčene glasove preprodaju drugome kupcu.
I tu nije kraj. Praktično imamo bezbroj načina krađe glasova, a u svijetu se priča o nekih osamdeset, ovisno o uvjetima u nekoj zemlji.

Najčešće i najlakše metode krađe

• Upis preferencijala – kupljeni/postavljeni birački odbori nakon zatvaranja birališta popunjavaju/poništavaju glasačke listiće
• Bugarski vlak – glasač dobije popunjen listić, a s birališta iznese prazan koji se ponovno popunjava i tako do 19 sati
• Kupnja pojedinačnih i skupnih glasova – birač donosi dokaz da je zaokružio listić ili lokalni vođa za novac osigurava određeni broj glasova
• Imenovanje članova biračkih odbora – izravno ili preko nekih manjih stranaka koje se prijavljuju na izbore radi prodaje promatrača
• Lažiranje izvješća – na biračkim mjestima ili izvješća općinskoga izbornog povjerenstva uz konsenzus, postavljanje, kupnju, i ucjene članova
• Glasovanje poštom je potpuni kaos, a ne treba sumnjati ni kako se dodaju ili oduzimaju vreće glasova na putu prema središnjemu mjestu za prebrojavanje
• Glasovi s groblja – zbog neažurnih biračkih popisa stranački birački odbori na preostalim listićima ubacuju i glasove mrtvih ili po svijetu raseljenih osoba

Kreiranje izbornih jedinica

U Americi je, recimo, patentiran tzv “gerrymandering”. Pojam je nastao spajanjem prezimena guvernera Elbridga Gerryja te riječi “salamander” (daždevnjak ) koja je uporabljena kako bi opisala nepravilan oblik izbornog okruga koji je 1812. prolazio Massachusettsom, a stupio je na snagu Gerryjevom inicijativom. Granice izbornih okruga/jedinica svjesno se povlače i uspostavljaju prema određenim političkim interesima. Stavlja se što više birača iste političke opredijeljenosti u isti okrug kako bi se smanjio njihov utjecaj u drugim izbornim okruzima ili se rasipaju i miješaju birači istih političkih uvjerenja u više okruga kako bi se smanjila biračka moć te političke orijentacije. Mi navedeno praktički imamo kreirano ratom, Daytonom i kasnijim izmjenama, a i neki nedavni prijedlozi ustavnih reformi idu upravo u tom smjeru.

dnevni list

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Bošnjaci ponovo pokušavaju dekonstituirati hrvate – Zakon o izbornim jedinicama na sjednici Parlamenta FBiH u četvrtak

Objavljeno

na

Objavio

Izvanredna sjednica federalnog Doma naroda na čijem dnevnom redu je zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH bit će održana u četvrtak, 27. rujna. Sjednicu je na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvala predsjedavajuća Lidija Bradara.

“S obzirom na to da smo sve vrijeme govorili o važnosti usvajanja ovakvog zakona, kojim bi se omogućila normalna implementacija izbornih rezultata, smatram jako važnim ovo pitanje. Jako je važno kako ćemo kao Dom naroda FBiH odgovoriti ovom zadatku”, kazao je za Vijesti.ba dopredsjedavajući Jasenko Tufekčić (SDA).

Nakon izvanredne, planiran je nastavak ranije prekinute 23. redovne sjednice, na čijem dnevnom redu je bio zahtjev Kluba Srba za smjenu dopredsjedavajućeg Doma Drage Puzigaće.

Dan uoči sjednica, 26. rujna u 12.00 sati dopredsjedavajući Tufekčić zakazao je sjednicu Zakonodavno-pravne komisije.

“Kroz Zakonodavno-pravnu komisiju ćemo još jednom odgovoriti na zahtjev Kluba Bošnjaka je li riječ o povredi vitalnog nacionalnog interesa, te je li došlo do zloupotrebe instituta vitalnog nacionalnog interesa u kočenju rada Doma naroda. Očekujem da će Zakonodavno-pravna komisija dati adekvatan odgovor kada je u pitanju pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i u slučaju smjene dopredsjedavajućeg Puzigaće i zakona o izbornim jedinicama”, kazao je Tufekčić.

Kako je naveo, zaključak Zakonodavno-pravne komisije, kao jednog od najvažnijih radnih tijela u Parlamentu FBiH, ima izuzetan značaj u radu.

“Da biste mijenjali odluku samog radnog tijela, morate imati podršku većine u Domu naroda. Dakle, za odbacivanje stajališta koje Zakonodavno-pravna komisija zauzme o zakonu o izbornim jedinicama i pokretanju pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predsjedavajuća Doma će morati imati većinu. S obzirom na to da će do toga jako teško doći, smatram da ono što kaže Zakonodavno-pravna komisija bit će jako važno u procesu daljeg odvijanja sjednice Doma naroda”, naveo je Tufekčić.

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara ranije je za Hrvatski Medijski Servis potvrdila kako će na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvati sjednicu Doma, iako joj je prethodno dopredsjedavajući Doma usmeno rekao da zanemari zahtjev za sazivanje sjednice.- Ukoliko i Tufekčić to i pismerno ne potvrdi ja ću sjednicu sazvati, jer je to moja ustavna i poslovnička dužnost.

Predsjedavajuća Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara spomenuti Zakon o izbornim jednicama i mandatima u Parlamentu FBiH, kojeg su zastupnici bošnjačkih stranaka mimo volje hrvatskih zastupnika izglasali u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, proglasila je pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, što je potvrdio i dopredsjedavajući Doma Drago Puzigaća (SNSD).

U tom slučaju, temeljem Ustava i Poslovnika o radu za usvajanje zakona nije dovoljna većina u Domu naroda, već i većina u svakom od nacionalnih klubova i Kluba Ostalih. Kako bošnjačke stranke nemaju većinu u Klubu Hrvata, odbili su sudjelovati na sjednici Doma, nakon što su saznali za Bradarin i Puzigaćin potez, te su zatražili novo zasjedanje kako bi smjenili Puzigaću i onda ponovo pokušali nametnuti neustavni zakon. No, kada im ni to nije pošlo za rukom zatražili su ponovnu sjednicu Doma naroda, koja bi se trebala održati u četvrtak.

Podsjetimo Zakonom o Izbornim jedinicama i mandatima u Parlamentu FBiH, po ocjeni Kluba Hrvata, Federacija BiH preuzima ingerencije države u oblasti izbornog zakonodavstva. Uz to u spomenuti zakon ugrađena je odredba Izbornog zakona BiH, koju je Ustavni sud BiH stavio izvan snage- da se iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih- koja je omogućavala da Bošnjaci izaberu, uz ostalo i jednu trežinu izaslanika u Klub Hrvata, što je, prema nametnutim ustavnim amandmanima bilo dovoljno da izaberu i kompletnu izvršnu vlast u FBiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

UPUTE: Kako pravilno glasovati na izborima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Građani BiH s pravom glasa na izborima imat će priliku 7. listopada 2018. godine izabrati novi saziv Predsjedništva BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Narodne skupština RS-a, županijskih skupština te novog predsjednika i potpredsjednike bh. entiteta RS.

Izbor Predsjedništva BiH

Na glasačkom listiću za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, a koji se biraju s teritorija entiteta Federacija BiH, naći će se imena kandidata iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, dok će se na glasačkom listiću za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, koji se bira s teritorija entiteta Republika Srpska, naći imena kandidata iz reda srpskoga naroda. Vaš glasački listić bit će važeći samo ako odaberete i glasujete za jednoga kandidata.

Na glasačkom listiću za izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a naći će se imena kandidata iz reda sva tri konstitutivna naroda, odnosno imena kandidata koji dolaze iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Glasački listić bit će važeći ako na glasačkom listiću odaberete i glasujete samo za jednog kandidata. Naime, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske izravno se biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što se za predsjednika Republike Srpske bira kandidat koji osvoji najveći broj glasova, a za potpredsjednike Republike Srpske kandidati iz reda druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova poslije izabranog predsjednika bh. entiteta. Glasački listić za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu RS-a i skupštine županija bit će važeći ako označite kvadratić pored naziva samo jedne politički stranke ili koalicije ili imena samo jednog neovisnog kandidata.

Nakon što ste označili jednu političku stranku ili jednu koaliciju, s označene liste odaberite onoliko kandidata za koliko želite glasovati tako da označite kvadratić pored imena jednog ili više kandidata kojima ukazujete povjerenje. Državljani BiH glasuju tako što upisuju znak “X” u kvadratić pored imena kandidata. Još uvijek nije jasno na koji način vlast nakon listopadskih izbora planira izabrati izaslanike za Dom naroda Parlamenta FBiH s obzirom na to da je Ustavni sud BiH ranije stavio određene odredbe Izbornog zakona BiH izvan snage. Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH biraju se iz skupština županija, a izaslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH bira Narodna skupština RS-a i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Pitanje koalicija

Političke stranke koje dobiju najveći broj glasova na ovogodišnjim izborima pristupit će nakon izbora sklapanju političkih dogovora s drugim političkim strankama kako bi osigurale većinu u tijelima zakonodavne vlasti i izabrale novi saziv izvršne vlasti odnosno Vijeća ministara BiH (državna razina), Vlade FBiH i Vlade RS-a (entitetska razina) i županijskih vlada (županijska razina).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari