Pratite nas

Iz Svijeta

Izbori u Švedskoj: Antimigracijski Švedski demokrati ostvarili značajan rast podrške

Objavljeno

na

Foto: Reuters (Članovi Švedskih demokrata slave nakon prvih rezultata izbora)

Lijeva koalicija predvođena socijaldemokratima na parlamentarnim izborima u Švedskoj u nedjelju ostvarila je tijesnu pobjedu nad strankama desnog centra, dok su antimigracijski Švedski demokrati ostvarili značajan rast podrške, pokazuju privremeni podaci državne izborne komisije.

Nakon prebrojenih glasačkih listića u gotovo sva 6.004 okruga, sa 40,6 posto glasova u blagom vodstvu se nalazi vladajuća stranka lijevog centra Socijaldemokrati premijera Stefana Lofvena, te Zeleni i njihova parlamentarna saveznica Lijeva stranka.

S druge strane, četveročlani blok desnog centra Savez, koji se sastoji od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra, liberala i demokršćana, koji na mjestu premijera vidi konzervativnog vođu Ulfa Kristerssona, trenutno osvaja 40,3 posto glasova, pokazuju privremeni podaci državnog izbornog tijela.

Time koaliciji lijevog centra u parlamentu od 349 zastupnika pripada 144 mjesta, a Savezu 142, a s obzirom da nitko nema potrebnu većinu od 175 mjesta, to ukazuje na neizvjesnosti u vezi formiranja vlade.

“Nacionalistički” Švedski demokrati trenutno dobivaju 17,6 posto glasova, značajno više od prošlih izbora, kada su imali 12,9 posto podrške.

To im donosi 63 zastupnička mjesta, a njihov čelnik Jimmie Akesson poručio je u nedjelju nakon objavljenih privremenih rezultata kako je spreman razgovarati i surađivati sa svim ostalim strankama, kazavši kako dobitak na ovim izborima želi prevesti u stvarni utjecaj.

“Ostvarit ćemo ogroman utjecaj na ono što će se događati u Švedskoj tijekom slijedećih tjedana, mjeseci i godina”, ustvrdio je Akesson, koji je svoju stranku proglasio pobjednikom izbora.

Nada se da njegova stranka, koja se zalaže za izlazak iz EU i obustavljanje imigracija, može imati odlučujuću ulogu u pregovorima oko formiranja vlade.

Također, Akesson je čelniku koalicije desnog centra Kristerssonu izazovno poručio da bira između traženja potpore od Švedskih demokrata i još četiri godine vlade socijaldemokratskog premijera Lofvena.

Kristersson je pak, nakon objave preliminarnih rezultata, poručio Lofvenu da je vrijeme da odstupi sa svoje pozicije, dok je istovremeno odbacio mogućnost suradnje s Akessonovom strankom.

“Tijekom cijelih izbora bili smo u potpunosti jasni. Savez neće vladati ili razgovarati o tome kako formirati vladu sa Švedskim demokratima”, poručio je Kristersson.

Loftven je kazao da ne namjerava odstupiti, pritom pozvavši koaliciju desnog centra na međublokovsku suradnju kako bi se našao izlaz iz političke “slijepe ulice”.

“Nijedna strana nema većinu, stoga je jedino prirodno nadići političke podjele kako bi se moglo upravljati Švedskom”, rekao je Lofven.

Pobornicima je poručio da su Švedski demokrati “slavili Hitlera i rasplamsali plamen rasizma”, ustvrdivši da umjerene stranke imaju “moralnu odgovornost” za formiranje vlade.

U jeku strahova od imigracije, Švedska je tako kao jedna od najliberalnijih europskih država na ovim izborima doživjela skretanje udesno.

Ultradesne stranke proteklih su godina postigle značajan uspon širom Europe u jeku sve jačih strahova za vlastiti nacionalni identitet i učinaka globalizacije nakon sukoba na Bliskom istoku i u Africi.

Tako je priljev od 163.000 tražitelja azila 2015. – najviše u Europi u odnosu prema broju stanovnika od 10 milijuna – polarizirao i glasače u Švedskoj i razbio političke konsenzuse.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Papa kritizirao zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u subotu u litavskom glavnom gradu Vilniusu, gdje je počeo svoju četverodnevnu turneju po baltičkim zemljama, osudio europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice, pohvalivši “toleranciju i gostoprimstvo” Litavaca.

Označio je tu većinom katoličku zemlju kao primjer međunarodnoj zajednici i posebno Europskoj uniji. Njegove su se kritičke riječi odnosile prvenstveno na zemlje Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) čije vlasti nisu htjele primiti na svoj teritorij izbjeglice i ekonomske migrante pristigle masovno u Grčku i Italiju.

U govoru pred litavskim vlastima i diplomatskim zborom, okupljenima pred predsjedničkom palačom, Papa je spomenuo “glasove koji siju podjelu i sukobljavanje”, stvarajući nesigurnost ili sukobe, ili “naglašavaju da je jedini mogući način jamstva sigurnosti i preživljavanja kulture u naporu oko eliminiranja, brisanja ili protjerivanja drugih”.

U tom smislu, nastavio je on, “vi, Litavci, vi imate originalnu izreku: ‘prihvatiti razlike’. Dijalogom, otvaranjem i razumijevanjem, razlike mogu postati most koji spaja istok i zapad Europe”.

Papina četverodnevna turneja odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.

Papa voli pružiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izražavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.

Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem kolovoza u Irskoj, obilježenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.

Papu Franju optužio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.

Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.

No, uoči odlaska za Vilnius, papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.

U utorak će njemačka crkva objaviti službeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo žrtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.

Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.

Litva i ostale baltičke zemlje doživjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.

Važan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika žrtvama geta u Vilniusu.

Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 Židova a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

AfD druga najjača stranka u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je u anketama pretekla vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i trenutno je druga najjača politička stranka u toj zemlji, prema ispitivanju javnog servisa ARD objavljenom u petak koje istodobno pokazuje pad popularnosti demokršćana kancelarke Angele Merkel.

„Da se sljedeće nedjelje održavaju savezni izbori demokršćanska Unija CDU/CSU osvojila bi 28 posto glasova što je najslabiji rezultat otkako se od 19967. provodi to ispitivanje. SPD bi osvojio 17 posto, a AfD 18 posto glasova što je dosad najbolja vrijednost za ovu stranku“, stoji u ispitivanju Deutschlandtrend što ga za potrebe javnog servisa ARD provodi institut Emnid.

Od posljednjeg ispitivanja prije dva tjedna AfD je ojačao za dva posto, a stranke vladajuće koalicije Unija CDU/CSU i SPD izgubile su po jedan posto glasova.

Na četvrtom mjestu s 15 posto je stranka Zeleni, a slijedi je Ljevica s 10 te liberali iz FDP-a s 9 posto glasova.

Daljnji pad popularnosti stranaka vladajuće koalicije povezuje se s uzastopnim nesuglasicama unutar stranaka vlade.

Posljednji slučaj odnosi se na svađu zbog ravnatelja Ureda za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georga Maassena koji je bio prisiljen napustiti svoje mjesto zbog spornih izjava u kojima je relativizirao neonacističke izgrede u Chemnitzu, ali je na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) premješten na utjecajniju dužnost državnog tajnika unutar ministarstva unutarnjih poslova.

Ispitivanje je pokazalo i nezadovoljstvo radom samog ministra Seehofera jer 59 posto ispitanika smatra da je on loše kadrovsko rješenje za ministra unutarnjih poslova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari