Pratite nas

Iz Svijeta

Izbori u Švedskoj: Antimigracijski Švedski demokrati ostvarili značajan rast podrške

Objavljeno

na

Foto: Reuters (Članovi Švedskih demokrata slave nakon prvih rezultata izbora)

Lijeva koalicija predvođena socijaldemokratima na parlamentarnim izborima u Švedskoj u nedjelju ostvarila je tijesnu pobjedu nad strankama desnog centra, dok su antimigracijski Švedski demokrati ostvarili značajan rast podrške, pokazuju privremeni podaci državne izborne komisije.

Nakon prebrojenih glasačkih listića u gotovo sva 6.004 okruga, sa 40,6 posto glasova u blagom vodstvu se nalazi vladajuća stranka lijevog centra Socijaldemokrati premijera Stefana Lofvena, te Zeleni i njihova parlamentarna saveznica Lijeva stranka.

S druge strane, četveročlani blok desnog centra Savez, koji se sastoji od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra, liberala i demokršćana, koji na mjestu premijera vidi konzervativnog vođu Ulfa Kristerssona, trenutno osvaja 40,3 posto glasova, pokazuju privremeni podaci državnog izbornog tijela.

Time koaliciji lijevog centra u parlamentu od 349 zastupnika pripada 144 mjesta, a Savezu 142, a s obzirom da nitko nema potrebnu većinu od 175 mjesta, to ukazuje na neizvjesnosti u vezi formiranja vlade.

“Nacionalistički” Švedski demokrati trenutno dobivaju 17,6 posto glasova, značajno više od prošlih izbora, kada su imali 12,9 posto podrške.

To im donosi 63 zastupnička mjesta, a njihov čelnik Jimmie Akesson poručio je u nedjelju nakon objavljenih privremenih rezultata kako je spreman razgovarati i surađivati sa svim ostalim strankama, kazavši kako dobitak na ovim izborima želi prevesti u stvarni utjecaj.

“Ostvarit ćemo ogroman utjecaj na ono što će se događati u Švedskoj tijekom slijedećih tjedana, mjeseci i godina”, ustvrdio je Akesson, koji je svoju stranku proglasio pobjednikom izbora.

Nada se da njegova stranka, koja se zalaže za izlazak iz EU i obustavljanje imigracija, može imati odlučujuću ulogu u pregovorima oko formiranja vlade.

Također, Akesson je čelniku koalicije desnog centra Kristerssonu izazovno poručio da bira između traženja potpore od Švedskih demokrata i još četiri godine vlade socijaldemokratskog premijera Lofvena.

Kristersson je pak, nakon objave preliminarnih rezultata, poručio Lofvenu da je vrijeme da odstupi sa svoje pozicije, dok je istovremeno odbacio mogućnost suradnje s Akessonovom strankom.

“Tijekom cijelih izbora bili smo u potpunosti jasni. Savez neće vladati ili razgovarati o tome kako formirati vladu sa Švedskim demokratima”, poručio je Kristersson.

Loftven je kazao da ne namjerava odstupiti, pritom pozvavši koaliciju desnog centra na međublokovsku suradnju kako bi se našao izlaz iz političke “slijepe ulice”.

“Nijedna strana nema većinu, stoga je jedino prirodno nadići političke podjele kako bi se moglo upravljati Švedskom”, rekao je Lofven.

Pobornicima je poručio da su Švedski demokrati “slavili Hitlera i rasplamsali plamen rasizma”, ustvrdivši da umjerene stranke imaju “moralnu odgovornost” za formiranje vlade.

U jeku strahova od imigracije, Švedska je tako kao jedna od najliberalnijih europskih država na ovim izborima doživjela skretanje udesno.

Ultradesne stranke proteklih su godina postigle značajan uspon širom Europe u jeku sve jačih strahova za vlastiti nacionalni identitet i učinaka globalizacije nakon sukoba na Bliskom istoku i u Africi.

Tako je priljev od 163.000 tražitelja azila 2015. – najviše u Europi u odnosu prema broju stanovnika od 10 milijuna – polarizirao i glasače u Švedskoj i razbio političke konsenzuse.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erdogan: Daytonski sporazum obavezno treba revidirati jer nije donio rješenje za budućnost BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Reuters

Hrvatska i Turska predane su što prije približiti se trgovinskoj razmjeni od milijarde dolara, rekli su u srijedu u Ankari predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan, koji je najavio da u idući posjet Zagrebu stiže s velikim gospodarskim izaslanstvom.

Nakon gotovo dvosatnog sastanka kojim je predsjednica zaokružila jednodnevni državni posjet Turskoj, godinu dana od njihova sastanka u Ankari u siječnju 2018. i niza susreta na međunarodnim skupovima, na konferenciji za novinare istaknuli su bliskost u stajališta – prema Erdoganovim riječima, “u regionalnim i međunarodnim pitanjima većinom dijelimo slične osjetljivosti”.

Gospodarstvo u središtu bilateralnih odnosa

“Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije”, rekao je Erdogan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., Erdogan očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara.

“U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo”, rekao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: “Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni”.

Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju.

Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, rekao je Erdogan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi.

Predsjednica je na sastanku naglasila da su brojne hrvatske tvrtke stekla za svoje proizvode certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske.

Za Zagreb Turska je kandidatkinja za članstvo i ključan partner EU

Izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, “osobito s obzirom na globalnu važnost Turske”.

Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Eurospkoj uniji, podsjetio je Erdogan na konferenciji za novinare. Očekuje da će u prvoj polovici 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati.

“Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u EU”, rekla je Grabar-Kitarović.

Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program “trija” EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće.

“Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije” i to se izrijekom spominje u programu, rekla je.

Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, rekla je Grabar-Kitarović.

Netom prije konferencije za novinare dvije su zemlje potpisale ugovore s područja suradnje u kulturi i umjetnosti te projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Ugovor o projektu Islamskog kulturnog centra u Sisku potpisao je dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj.

“Islam je nezamjenjiv dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva”, rekla je predsjednica na konferenciji za novinare.

Dayton treba mijenjati

Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe (JIE) o čemu je također bilo govora na sastanku.

Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku (NATO) za one koje to još nisu ostvarile, rekla je predsjednica. “Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država JIE jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja JIE”, rekla je.

Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima – kako redovito tvrdi službeni Zagreb, a predsjednica je to i ovom prigodom ponovila – najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija.

Hrvatska, BiH i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017.

Na konferenciji su oboje ponovili predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u BiH.

Stoga su se i pitanja hrvatskih novinara ticala upravo pogleda predsjednika Erdogana na BiH. “Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili”, rekao je Erdogan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade BiH u čemu se kasni iako su izbori bili u listopadu 2018.

Na novinarsko inzistiranje da iznese svoje stajalište o izboru hrvatskog člana u predsjedništvo BiH bošnjačkim glasovima, Erdogan je odgovorio da su izbori volja glasača i ne može odgovoriti koliko je Bošnjaka glasalo za Ivu Komšića kojega BH Hrvati ne prihvaćaju kao svog legitimnog predstavnika.

“Naš je cilj na osnovu ovakvog rezultata postići kompromis”, rekao je.

Ocijenio je da Daytonski sporazum koji je u svoje vrijeme bio dobar jer je donio mir, treba mijenjati.

“S ovakvim Daytonom ne može se napredovati”, rekao je Erdogan koji želi da BiH bude jaka i zajednička zemlja svih njezinih naroda.

Predsjednica Grabar-Kitarović u svojoj je izjavi potvrdila da se slaže s novinarskom konstatacijom o “puzajućim promjenama” Daytonskog sporazuma.

Hrvatska će ustrajati na dijalogu, rekla je i inzistirala na provedbi odluke Ustavnog suda o izbornom zakonu u BiH.

“Nastavit ćemo pružati potporu BiH ali i zagovarati ne samo formalnu jednakost njezinih naroda”, rekla je.

Naglasila je da se pritom “mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda BiH da izaberu svoje legitimne predstavnike”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel: Cilj nam je štetu od brexita svesti na najmanju moguću mjeru

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je u srijedu žaljenje zbog britanskog odbijanja sporazuma o Brexitu, ali je odbacila daljnje pregovaranje o ovom dokumentu.

“Mi sada želimo smanjiti nastalu štetu, a šteta će u svakom slučaju nastati izlaskom Velike Britanije, na najmanju moguću mjeru. Zato ćemo i dalje tražiti rješenja za kontrolirani izlazak Velike Britanije iz Europske unije”, rekla je njemačka kancelarka u srijedu uoči sastanka Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga.

Ona je međutim, kako javlja agencija Reuters, odbacile mogućnost novih progovora o sadržaju sporazuma o Brexitu.

“Kancelarka je istodobno napomenula kako se neće odupirati razgovorima o preciziranju budućeg odnosa EU-a i Velike Britanije”, kazao je za Reuters neimenovani izvor.

Njemačka vlada je međutim spremna i na neuređeni izlazak Velike Britanije iz EU-a.

Merkel (Kršćansko-demokratska unija CDU) je britanskoj premijerki Theresi May poručila da je “sada na njoj red da nam kaže kako dalje”.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) poručio je Britancima da što je prije moguće daju do znanja koji su sljedeći koraci.

“Vrijeme za igre je iza nas”, rekao je Maas za javni servis Deutschlandfunk.

Njemački ministar gospodarstva Peter Altmeier (CDU) upozorio je na posljedice kaotičnog izlaska Velike Britanije iz Europske unije.

“Svi bi bili gubitnici a posebice Britanci. To bi se negativno odrazilo na blagostanje, radna mjesta i stabilnost“, rekao je Altmeier za javni servis ZDF.

(Hina)

 

Zastupnici odbacili sporazum o brexitu premijerke May

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari