Pratite nas

Iz Svijeta

Izbori u Tirinškoj – Lijeva koalicija ili trijumf AfD-a?

Objavljeno

na

Na nedjeljnim izborima u saveznoj pokrajini Tirinška (Thüringen) aktualni premijer Bodo Ramelow iz stranke Ljevica bori se za opstanak svoje lijeve koalicije, ali sve ovisi o uspjehu desne, “populističke” Alternative za Njemačku (AfD), koju u ovoj saveznoj pokrajini predstavlja “ekstremno krilo” pod vodstvo Bjoerna Hoeckea.

“Do kraja ću se boriti za moju crveno-crveno-zelenu vladu. Ispitivanja pokazuju da su građani zadovoljni radom mog kabineta”, rekao je Bodo Ramelow za javni servis ZDF.

Prvi i zasad jedini premijer neke savezne pokrajine iz stranke Ljevica, koja djelomice vuče porijeklo od Socijalističke stranke jedinstva (SED), državne stranke nekadašnje Istočne Njemačke, želi ostati na toj poziciji ali je pitanje hoće li birači podržati te ambicije.

Ishod otvoren

Situacija u ovoj njemačkoj saveznoj pokrajini je pozitivna, što nije samo po sebi razumljivo za istok zemlje, pa tako nezaposlenost pada, a gospodarstvo napreduje. No na posljednjim pokrajinskim izborima na istoku zemlje Ljevica je dobrim dijelom izgubila podršku birača tako da je ishod u nedjelju otvoren.

Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, stranka Ljevica je još uvijek, s 28 posto potpore, najsnažnija stranka u parlamentu u Erfurtu, ali je upitno hoće li sadašnji koalicijski partneri, socijaldemokrati i zeleni osvojiti dovoljno glasova za nastavak koalicije.

Kako javlja “Politički barometar” javnog servisa ZDF, Ljevica bi mogla osvojiti 28 posto glasova, iza nje slijedi Kršćansko-demokratska unija (CDU) s 26 posto te AfD s 21 posto.

Aktualni koalicijski partneri Ljevice, Socijaldemokrati i Zeleni, mogli bi osvojiti devet odnosno sedam posto glasova.

No prema nekim drugim ispitivanjima, AfD bi na nedjeljnim izborima mogao osvojiti i do 24 posto glasova i tako se gotovo izjednačiti s demokršćanima Angele Merkel.

Mali izgledi za „građansku koaliciju“

CDU na čelu s glavnim kandidatom Mikeom Mohringom nada se pobjedi i formiranju “građanske koalicije” koja bi svrgnula aktualnu vladu koja je lijevo od centra.

No s obzirom na to da CDU isključuje mogućnost koaliranja s desnim “populistima” iz AfD-a, upitno je s kojom strankom bi tvorila koaliciju s obzirom na to da se eventualni partner, Liberalna stranka Njemačke (FDP), u Tirinškoj bori za prijelaz izbornog praga koji iznosi 5 posto.

Mike Mohring je posljednjih dana privukao pozornost medija zbog učestalih prijetnji smrću koje su mu upućene, a dolaze s radikalno desnog političkog spektra. Prijetnje su dobili i političari stranke Zeleni u ovoj saveznoj pokrajini.

Izbori u Tirinškoj će biti pokazatelj i za raspoloženje građana prema vladajućoj demokršćansko-socijaldemokratskoj vladi Angele Merkel i na saveznoj razini. Vlada upravo ovih dana povlači bilancu dvogodišnjeg rada, a percepcija u javnosti, unatoč mnogim ostvarenim projektima poput reforme mirovinskog sustava ili klimatskog paketa, nije osobito pozitivna.

Neuspjeh pak SPD-a u Tirinškoj mogao bi biti i voda na mlin onim snagama unutar socijaldemokratske stranke koji forsiraju izlazak iz vlade Angele Merkel, u kojoj su Socijaldemokrati mlađi partner.

Istodobno bi pad CDU-a mogao dodatno ugroziti poziciju nove predsjednice CDU-a i moguće nasljednice Angele Merkel, Annegret Kramp-Karrenbauer, koja se od dolaska na čelo stranke krajem prošle godine bori za simpatije unutar stranke.

Sukobi struja unutar AfD-a

Politički analitičari najzanimljivijim aspektom nedjeljnih izbora u Tirinškoj, koji su nakon Saske i Brandenburga treći pokrajinski izbori u Njemačkoj ove godine, smatraju rezultat desnih populista iz AfD-a.

AfD je i u Saskoj, s 27 posto, i Brandenburgu, s 23 posto, postao druga po redu najsnažnija stranka te se tako čvrsto, s oko četvrtinom glasova, etablirao u ovim istočnim saveznim pokrajinama, u kojima stranke i radikalno lijevog i radikalno desnog političkog spektra uživaju veću popularnost nego na zapadu zemlje.

U Tirinškoj je situacija zanimljiva zbog toga što u ovoj saveznoj zemlji AfD predstavlja najradikalniju struju unutar stranke, tzv. “Krilo”, na čelo s glavnim kandidatom Bjoernom Hoeckeom. I dok se u ostatku Njemačke AfD pokušava prikazati kao konzervativno-nacionalna stranka pogodna za građanske koalicije, u Tirinškoj vodstvo AfD ne skriva svoje ekstremno desne pozicije.

Vrhu ove stranke se predbacuju kontakti s radikalnim strankama poput Nacional-demokratske stranke Njemačke (NPD), a i predsjednik AfD-a za Tirinšku Hoecke je više puta provocirao ekstremnim tezama o njemačkoj prošlosti. On je, između ostalog, spomenik žrtvama holokausta u središtu Berlina nazvao „sramotnim spomenikom“.

Struja oko Hoeckea je i unutar samog AfD-a sporna te je u prošlosti u više navrata izazvala velike podjele unutar same stranke. Izborni rezultat AfD-a u Tirinškoj je zato i pokazatelj snaga unutar radikalne i umjerene struje unutar same stranke.

Moguća i tehnička vlada

Ukoliko Ramelow u nedjelju od 1,73 milijuna glasača u Tirinškoj ne dobije potvrdu za nastavak rada svoje lijeve vlade, ona će ostati na snazi toliko dugo dok se ne stvore uvjeti za formiranje nove vlade. Tim više što je ova vlada već donijela sve nužne zakone, poput proračuna za sljedeću godinu, kako bi pokrajina funkcionirala i u predstojećem razdoblju.

Političari su na svojim predizbornim skupovima pozivali birače da u što većem broju iziđu na izbore, jer je izlaznost na posljednjim izborima za lokalni parlament prije pet godina s 52 posto bila izuzetno niska. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Slovenski premijer Marjan Šarec dao ostavku

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski premijer Marjan Šarec u ponedjeljak je izjavio da će parlamentu već danas uputiti svoju ostavku i da je najbolje da se što prije održe izvanredni parlamentarni izbori.

“Još danas će svoju izjavu o ostavci poslati u parlament i najbolje je da idemo na prijevremene parlamentarne izbore”, kazao je Šarec na izvanrednoj konferenciji za novinare u sjedištu vlade u Ljubljani, dodavši da njegova manjinska vlada u sadašnjoj situaciji nije u stanju provesti potrebne reforme.
“S ovim sastavom parlamenta i s ovom koalicijom ne mogu ispuniti očekivanja ljudi, ali bi to mogao nakon izbora”, kazao je Šarec.

U ponedjeljak je prije Šareca ostavku ponudio ministar financija Andrej Bertoncelj, zbog neslaganja s Šarecom oko zakona o ukidanju dopunskog zdravstvenog osiguranja o kojemu je parlament trebao glasovati u srijedu.

Šarecova ostavka automatski znači i ostavku sadašnje vlade, a alternativa novim izborima je moguće traženje nove većine u parlamentu, odnosno novog mandatara prijelazne vlade.
Šarec je kazao da bi nabolje rješenje ipak bili izvanredni izbori te dodao da je dogovorio da na njima njegova Lista Marjana Šareca (LMŠ) mogla nastupiti u koaliciji sa Strankom modernog centra (SMC), sadašnjeg ministra za gospodarstvo Zdravka Počivalšeka.

“Svjestan sam da će sada djelovati politička kuhinja kako bi se oblikovala nova prijelazna vlada, ali mislim da bi bilo najbolje i najpoštenije da idemo na izbore i da ljudi kažu da li mi vjeruju”, kazao je Šarec.

Na redovnim izborima 2018. Lista Marjana Šareca (LMŠ) osvojila je 13 mjesta u 90-očlanom parlamentu, dvostruko manje od Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše, ali je Šarec dobio mandat za sastav vlade budući da Janša nije uspio okupiti svoju parlamentarnu većinu. Šarecova stranka u koaliciju je ušla sa Strankom modernog centra (SMC), Socijalnim demokratima (SD), Demokratskom strankom umirovljenika (DESUS) i Strankom Alemke Bratušek (SAB) i te okupila 43 zastupnika u parlamentu, što je manje od potrebne većine od 46 zastupnika.

Potporu u vladinim zakonskim projektima pružala joj je oporbena stranka Ljevica (L), ali je ona prekinula suradnju s vladom prije tri mjeseca, zbog neslaganja oko socijalne politike. Od tada su počeli problemi za Šareca, koji je preživljavao uz pomoć provizornih dogovora s nekim dijelovima oporbe, primjerice s Jelinčićevom Slovenskom nacionalnom strankom (SNS). (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Tri rakete pale na američko veleposlanstvo u Bagdadu

Objavljeno

na

Objavio

Tri rakete pale su u nedjelju na američko veleposlanstvo u Bagdadu, javio je izvor službi sigurnosti.

Zasad nema dojava o stradalima.

Jedna raketa pala je na restoran u vrijeme večere, prenosi AFP.

Ovo je prvi put da su rakete pale izravno na američko veleposlanstvo u ekstremno osiguranoj Zelenoj zoni, ciljanoj posljednjih mjeseci.

U dobro osiguranoj zoni u Bagdadu nalaze se vladine zgrade i strane misije.

Napetosti na Bliskom istoku pojačale su se posljednjih tjedana nakon što je SAD ubio iranskog generala u zračnoj luci u Bagdadu, a Iran odgovorio raketnim napadom na američku vojnu bazu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari