Pratite nas

Iz Svijeta

Izbori u Tirinškoj – Lijeva koalicija ili trijumf AfD-a?

Objavljeno

na

Na nedjeljnim izborima u saveznoj pokrajini Tirinška (Thüringen) aktualni premijer Bodo Ramelow iz stranke Ljevica bori se za opstanak svoje lijeve koalicije, ali sve ovisi o uspjehu desne, “populističke” Alternative za Njemačku (AfD), koju u ovoj saveznoj pokrajini predstavlja “ekstremno krilo” pod vodstvo Bjoerna Hoeckea.

“Do kraja ću se boriti za moju crveno-crveno-zelenu vladu. Ispitivanja pokazuju da su građani zadovoljni radom mog kabineta”, rekao je Bodo Ramelow za javni servis ZDF.

Prvi i zasad jedini premijer neke savezne pokrajine iz stranke Ljevica, koja djelomice vuče porijeklo od Socijalističke stranke jedinstva (SED), državne stranke nekadašnje Istočne Njemačke, želi ostati na toj poziciji ali je pitanje hoće li birači podržati te ambicije.

Ishod otvoren

Situacija u ovoj njemačkoj saveznoj pokrajini je pozitivna, što nije samo po sebi razumljivo za istok zemlje, pa tako nezaposlenost pada, a gospodarstvo napreduje. No na posljednjim pokrajinskim izborima na istoku zemlje Ljevica je dobrim dijelom izgubila podršku birača tako da je ishod u nedjelju otvoren.

Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, stranka Ljevica je još uvijek, s 28 posto potpore, najsnažnija stranka u parlamentu u Erfurtu, ali je upitno hoće li sadašnji koalicijski partneri, socijaldemokrati i zeleni osvojiti dovoljno glasova za nastavak koalicije.

Kako javlja “Politički barometar” javnog servisa ZDF, Ljevica bi mogla osvojiti 28 posto glasova, iza nje slijedi Kršćansko-demokratska unija (CDU) s 26 posto te AfD s 21 posto.

Aktualni koalicijski partneri Ljevice, Socijaldemokrati i Zeleni, mogli bi osvojiti devet odnosno sedam posto glasova.

No prema nekim drugim ispitivanjima, AfD bi na nedjeljnim izborima mogao osvojiti i do 24 posto glasova i tako se gotovo izjednačiti s demokršćanima Angele Merkel.

Mali izgledi za „građansku koaliciju“

CDU na čelu s glavnim kandidatom Mikeom Mohringom nada se pobjedi i formiranju “građanske koalicije” koja bi svrgnula aktualnu vladu koja je lijevo od centra.

No s obzirom na to da CDU isključuje mogućnost koaliranja s desnim “populistima” iz AfD-a, upitno je s kojom strankom bi tvorila koaliciju s obzirom na to da se eventualni partner, Liberalna stranka Njemačke (FDP), u Tirinškoj bori za prijelaz izbornog praga koji iznosi 5 posto.

Mike Mohring je posljednjih dana privukao pozornost medija zbog učestalih prijetnji smrću koje su mu upućene, a dolaze s radikalno desnog političkog spektra. Prijetnje su dobili i političari stranke Zeleni u ovoj saveznoj pokrajini.

Izbori u Tirinškoj će biti pokazatelj i za raspoloženje građana prema vladajućoj demokršćansko-socijaldemokratskoj vladi Angele Merkel i na saveznoj razini. Vlada upravo ovih dana povlači bilancu dvogodišnjeg rada, a percepcija u javnosti, unatoč mnogim ostvarenim projektima poput reforme mirovinskog sustava ili klimatskog paketa, nije osobito pozitivna.

Neuspjeh pak SPD-a u Tirinškoj mogao bi biti i voda na mlin onim snagama unutar socijaldemokratske stranke koji forsiraju izlazak iz vlade Angele Merkel, u kojoj su Socijaldemokrati mlađi partner.

Istodobno bi pad CDU-a mogao dodatno ugroziti poziciju nove predsjednice CDU-a i moguće nasljednice Angele Merkel, Annegret Kramp-Karrenbauer, koja se od dolaska na čelo stranke krajem prošle godine bori za simpatije unutar stranke.

Sukobi struja unutar AfD-a

Politički analitičari najzanimljivijim aspektom nedjeljnih izbora u Tirinškoj, koji su nakon Saske i Brandenburga treći pokrajinski izbori u Njemačkoj ove godine, smatraju rezultat desnih populista iz AfD-a.

AfD je i u Saskoj, s 27 posto, i Brandenburgu, s 23 posto, postao druga po redu najsnažnija stranka te se tako čvrsto, s oko četvrtinom glasova, etablirao u ovim istočnim saveznim pokrajinama, u kojima stranke i radikalno lijevog i radikalno desnog političkog spektra uživaju veću popularnost nego na zapadu zemlje.

U Tirinškoj je situacija zanimljiva zbog toga što u ovoj saveznoj zemlji AfD predstavlja najradikalniju struju unutar stranke, tzv. “Krilo”, na čelo s glavnim kandidatom Bjoernom Hoeckeom. I dok se u ostatku Njemačke AfD pokušava prikazati kao konzervativno-nacionalna stranka pogodna za građanske koalicije, u Tirinškoj vodstvo AfD ne skriva svoje ekstremno desne pozicije.

Vrhu ove stranke se predbacuju kontakti s radikalnim strankama poput Nacional-demokratske stranke Njemačke (NPD), a i predsjednik AfD-a za Tirinšku Hoecke je više puta provocirao ekstremnim tezama o njemačkoj prošlosti. On je, između ostalog, spomenik žrtvama holokausta u središtu Berlina nazvao „sramotnim spomenikom“.

Struja oko Hoeckea je i unutar samog AfD-a sporna te je u prošlosti u više navrata izazvala velike podjele unutar same stranke. Izborni rezultat AfD-a u Tirinškoj je zato i pokazatelj snaga unutar radikalne i umjerene struje unutar same stranke.

Moguća i tehnička vlada

Ukoliko Ramelow u nedjelju od 1,73 milijuna glasača u Tirinškoj ne dobije potvrdu za nastavak rada svoje lijeve vlade, ona će ostati na snazi toliko dugo dok se ne stvore uvjeti za formiranje nove vlade. Tim više što je ova vlada već donijela sve nužne zakone, poput proračuna za sljedeću godinu, kako bi pokrajina funkcionirala i u predstojećem razdoblju.

Političari su na svojim predizbornim skupovima pozivali birače da u što većem broju iziđu na izbore, jer je izlaznost na posljednjim izborima za lokalni parlament prije pet godina s 52 posto bila izuzetno niska. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Ukrajina i Rusija postigle sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika do kraja 2019.

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij postigli su u utorak sporazum o potpunoj primjeni prekida vatre u istočnoj Ukrajini te o razmjeni svih preostalih zarobljenika do kraja 2019. godine, ostavivši osjetljivo pitanje statusa regije za buduće razgovore

Razgovori Putina i Zelenskija, kojima je to bio prvi susret, trajali su devet sati, a održani su u Parizu uz posredovanje francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Sukob u istočnoj Ukrajini izbio je 2014. godine i u njemu je poginulo više od 13 tisuća ljudi, a oko milijun ih je izbjeglo. Nakon sukoba velik dio Ukrajine ostao je pod kontrolom separatista koje podupire Moskva.

Prvi susret dvojice čelnika otkako je Zelenskij izabran početkom ove godine uz obećanje da će riješiti sukob, bio je prilično hladan, bez rukovanja i uz izbjegavanje pogleda.

No, razgovori su rezultirali, kako je navedeno u zajedničkom priopćenju, dogovorom o razmjeni zarobljenika i obnovom postojećeg sporazuma o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini koji nikad nije u potpunosti primijenjen.

Dvije su se strane, osim toga, dogovorile da će tijekom sljedeća četiri mjeseca nastojati omogućiti lokalne izbore u Donbassu, što je do sada bio veliki kamen spoticanja. Nisu, međutim, iznesene pojedinosti o tome na koji će se način provesti glasovanje, a francuski predsjednik Macron priznao je da još postoje nesuglasice kada je riječ o toj temi.

“Postigli smo dogovor o povlačenju, razmjeni zarobljenika, prekidu vatre i političkoj evoluciji”, rekao je Macron na konferenciji za novinare na kojoj su on i Merkel sjedili između Zelenskija i Putina. “Zamolili smo naše ministre da predstojećih mjeseci to razrade… kako bi se za četiri mjeseca mogli održati lokalni izbor”, rekao je Macron.

Osim toga, Zelenskij je rekao da su oni Putin razradili nacrt sporazuma koji će omogućiti ponovni tranzit ruskoga plina kroz ukrajinski teritorij.

Nije, međutim, postignut konačni sporazum u političkim pitanjima koja stoje na putu rješavanju sukoba. Među njima su status Donbassa unutar Ukrajine, koja bi trebala kontrolirati granicu između te regije i Rusije te način provedbe lokalnih izbora u toj regiji.

Novi summit Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske (takozvani “normandijski format”) bit će organiziran za četiri mjeseca, najavio je Macron nakon sastanka održanoga u ponedjeljak, prvoga nakon 2016. godine.

“Činjenica da smo zajedno sama po sebi je veliki rezultat”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, nazvavši sukob u Ukrajini “otvorenom ranom u srcu europskoga kontinenta”.

“Još je preostalo puno posla, ali imam dojam da postoji dobra volja da se razriješe teška pitanja”, istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel. “Jako sam zadovoljna ovim sastankom”, dodala je.

Ukrajinski je predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao da je, po njegovu mišljenju, ostvareno premalo. “Više bih volio da smo riješili veći broj problema”, zaključio je Zelenskij.

Putin je, međutim, pokazao veći optimizam, pozdravivši “važan korak” prema smirivanju napetosti i “nedvojbeno” zatopljavanju odnosa. “Rusija želi učiniti sve što može kako bi ovaj sukob završio”, ustvrdio je. (Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Nestao čileanski vojni zrakoplov s 38 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Čileansko zrakoplovstvo objavilo je u ponedjeljak da je izgubilo radio vezu s vojnim zrakoplovom C 130 u kojemu je bilo 38 osoba, a koji je poletio iz Punta Arenasa na jugu zemlje prema bazi na Antarktici.

– Zrakoplov C130 Hercules poletio je u 16.55 (20.55 po srednjoeuropskom vremenu) iz grada Punta Arenasa, prema antarktičkoj bazi Predsjednik Eduardo Frei – priopćila je čileanska vojska.

Kontakt sa zrakoplovom izgubljen je oko jedan sat nakon polijetanja.

U zrakoplovu se nalazilo ukupno “38 osoba, od kojih 17 članova posade i 21 putnik”.

Prema istom izvoru, oglašena je uzbuna i pokrenuta operacija spašavanja u kojoj sudjeluju zrakoplovi i brodovi čileanske mornarice.

Zrakoplov koji je poletio iz baze Chabunco u Punta Arenasu (više od 3000 km južno od glavnoga grada Santiaga) obavljao je logističke zadaće. Prevozio je osoblje koje je trebalo pregledati plutajući naftovod kojim se opskrbljuje antarktička baza. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari