Connect with us

Iz Svijeta

Izbori u Turskoj: Erdogan pred svojim najvećim političkim izazovom

Objavljeno

-

Foto: EPA

Ovomjesečni izbori u Turskoj najveći su dosadašnji politički izazov za turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana (69) koji je na vlasti dva desetljeća.

Turska oporba smatra ih svojom najboljom prilikom da ga smijeni s vlasti i promijeni njegove politike.

Predsjednički i parlamentarni izbori, koji će se održati 14. svibnja, odlučit će ne samo tko će voditi Tursku nego i kako će se njome upravljati, kako će se usmjeravati njezino gospodarstvo i oblikovati njezinu vanjsku politiku.

Najdugovječniji vođa moderne Turske, članice NATO-a, Erdogan se kod kuće zauzima za pobožan život i niske kamatne stope, jača turski utjecaj u regiji i popušta veze sa Zapadom.

Izbori se održavaju tri mjeseca nakon potresa na jugoistoku Turske u kojima je poginulo više od 50.000 ljudi.

Erdoganov glavni suparnik je Kemal Kilicdaroglu (74), vođa sekularističke Republikanske narodne stranke (CHP), kojeg podržava koalicija šest oporbenih stranaka.

Erdogan na jedne od najvažnijih izbora u modernoj povijesti Turske izlazi s poljuljanom popularnošću zbog krize visokih troškova života i posljedica potresa.

Zbog realne mogućnosti da bude poražen, Erdogan se prkosno okrenuo jako polarizirajućim temama zbog čega u zemlji vlada eksplozivno ozračje.

Optužuje Zapad da financira njegove „pro-LGBT” suparnike i prikazuje se kao zaštitnik konzervativnih vrijednosti nasuprot napada stranih „terorista”.

Sve užarenije ozračje potaknulo je oporbenog vođu Kemala Kilicdaroglua da svoje pristaše zamoli da ostanu kod kuće čak i ako oni pobijede.

„Ako iziđemo, može biti nereda, naoružani ljudi mogu izići na ulice”, upozorio je 74-godišnji sekularni oporbeni vođa.

Nacija od 85 milijuna stanovnika izgleda da nikada nije bila više podijeljena u pogledu toga je li Erdogan učinio više štete nego koristi u toj jedinoj većinski muslimanskoj članici Sjevernoatlantskog saveza.

Na izborima su se kandidirala još dvojica slabijih kandidata zbog čega će se Erdogan i Kilicdaroglu vjerojatno morati ponovno suočiti u drugom krugu izbora 28. svibnja.

Kakva je važnost izbora za Tursku?

Najsnažniji turski vođa još od Mustafe Kemala Ataturka koji je osnovao republiku prije stotinu godina, Erdogan i njegova Stranka pravde i razvoja (AKP) islamističkih korijena udaljili su Tursku od Ataturkove sekularne vizije.

Erdogan je također centralizirao vlast uvevši predsjednički sustav i stoluje u palači s tisuću soba na rubu Ankare, gdje određuje politiku na području gospodarstva, sigurnosti, unutarnjih i vanjskih poslova.

Erdoganovi kritičari tvrde da vlada guši disidentske glasove, potkopava prava i da je pravosuđe stavila pod svoju kontrolu. Dužnosnici to niječu tvrdeći da vlada štiti građane u kontekstu jedinstvenih sigurnosnih prijetnji uključujući pokušaj državnog udara 2016. godine.

Ekonomisti smatraju da je Erdoganovo inzistiranje na niskim kamatnim stopama potaknulo skok inflacije od 85 posto prošle godine, najviše u 24 godine, a lira je u zadnjih deset godina pala na desetinu vrijednosti u odnosu prema američkom dolaru.

I svijet?

Turska je pod Erdoganom demonstrirala svoju vojnu moć na Bliskom istoku i šire, pokrenuvši četiri vojne operacije u Siriji i ofenzivu protiv kurdskih militanata u Iraku te poslavši vojnu pomoć Libiji i Azerbajdžanu.

Turska je imala i niz diplomatskih sukoba sa Saudijskom Arabijom, Egiptom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Izraelom te spor s Grčkom i Ciprom oko granica na istočnom Sredozemnom moru, sve dok prije dvije godine nije promijenila pristup nastojeći se ponovno zbližiti s nekim od svojih suparnika.

Erdoganova kupnja ruskog sustava za protuzračnu obranu rezultirala je američkim sankcijama, a njegova bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom navela je kritičare da postavljaju pitanja o predanosti Turske Sjevernoatlantskom savezu. Prigovori Ankare aplikacijama za članstvo Švedske i Finske u NATO-u također su podignuli tenzije.

Međutim, Turska je uspješno posredovala u sklapanju sporazuma o izvozu ukrajinskog žita koji je bio pod ruskom blokadom, u sklopu Erdoganovih nastojanja da se zaustavi rat u Ukrajini. Ne može se znati hoće li njegov nasljednik biti istog profila kao on na svjetskoj sceni, što će on vjerojatno naglasiti u predizbornoj kampanji.

Što obećava oporba?

Dvije glavne oporbene stranke, sekularistička Republikanska narodna stranka (CHP) i nacionalistička stranka desnog centra Dobro (IYI), udružile su se s četiri manje stranke s programom koja bi poništio mnoge Erdoganove ključne politike.

Obećavaju da će obnoviti neovisnost središnje banke i poništiti Erdoganove ekonomske politike. Ukinule bi također njegov predsjednički sustav i vratile parlamentarni te vratile kući sirijske izbjeglice.

Žele i poboljšati odnose sa zapadnim saveznicima uključujući SAD i vratiti Tursku u program borbenih zrakoplova F-35 iz kojeg je isključena pošto je kupila ruski protuzračni sustav.

Analitičari smatraju da bi politike koje obećava oporba mogle potaknuti strana ulaganja.

Erdogan je podržavao neuspjela nastojanja da se sruši s vlasti sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, ali je i primio najmanje 3,6 milijuna sirijskih izbjeglica koji su sve manje dobrodošli zbog gospodarskih poteškoća u Turskoj.

Oporba je preuzela Erdoganove planove da se izbjeglice vrati u Siriju, ali nitko od njih nije još iznio kako to misli sigurno izvesti.

Koliko je utrka tijesna?

Zadnje ankete pokazuju da Kilicdaroglu vodi pred Erdoganom, čija je popularnost pala zbog krize visokih troškova života izazvanih visokom inflacijom. Oporbi su porasli izgledi jer se ujedinila, kažu analitičari.

No Erdogan još nije otpao i predsjednička utrka mogla bi ići u drugi krug u kojem će odmjeriti snage s Kilicdarogluom.

Prva ispitivanja javnog mnijenja provedena nakon potresa 6. veljače sugerirala su da će uspjeti u velikoj mjeri zadržati potporu birača unatoč optužbama da je vlada sporo reagirala i da je nemarno provodila građevinske propise što bi spasilo ljudske živote.

Ključno je koliko će oporba uspjeti privući glasova kurdskih birača koji čine 15 posto biračkog tijela.

Prokurdska Narodna demokratska stranka (HDP) nije članica glavne oporbene koalicije, ali se žestoko protivi Erdoganu nakon obračuna s njezinim članovima zadnjih godina. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Oglas