Pratite nas

Komentar

Izborni inženjering i slučaj zvani Željko Komšić

Objavljeno

na

Bliže se izbori u Bosni i Hercegovini i već vidim da među mojim prijateljima (osobito onima iz Hrvatske) ima i onih koji ne razumiju politički sustav BiH.

Držim nužnim da oni, ili među njima oni koji bar malo prate politička zbivanja, da se prethodno upoznaju sa političkim sustavom. Htio bih samo istaknuti opasnost od ponavljanja ,izbornog inženjeringa’ kakav se već u dva navrata dogodio, 2006. i 2010. godine, piše Robert Pandža

U skladu sa Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH, Predsjedništvo BiH sastoji se od tri člana. Jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog Srbina. Biraju se tako da se srpski član Predsjedništva BiH bira u Republici Srpskoj, dok se prestala dva predstavnika, bošnjački i onaj hrvatski biraju u Federaciji BiH.

Oba člana Predsjedništva iz FBiH, i bošnjački i hrvatski, biraju se s cjelokupnog teritorija Federacije BiH preko zajedničkog izbornog listića koji se sastoji od dva stupca – jedan stupac s bošnjačkim i jedan stupac s hrvatskim kandidatima.

Za birače iz Federacije BiH to je u stvari jedan glasački listić na kojem imaju pravo odabrati samo jednog kandidata, pri čemu ih vlastita nacio­nalna pripadnost ni na koji način ne obvezuje da glasaju za bošnjačkog ili hrvatskog člana.

Prema anketama provedenim u Hrvatskom korpusu, Željko Komšić bi dobio 1,2% glasova

U Predsjedništvo ulaze pobjednici stupaca s bošnjačkim i s hrvatskim kandidatima, neovisno o tome jesu li za njih glasali Boš­njaci ili Hrvati. Dakle, riječ je o čistom ‘građanskom’ modelu biranja u kojem Bošnjaci zbog izrazite brojčane dominacije (Bošnjaci čine oko 80 % stanovništva u FBiH) mogu izabrati i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Upravo to se i dogodilo na izborima 2006. i 2010. godine, kada je Željko Komšić, kao kandidat SDP­-a, gotovo potpuno bošnjačke stranke po strukturi birača, bošnjačkim glasovima izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Znači u dva navrata Željko Komšić je bošnjačkim glasovima izabran za hrvatskog člana predsjedništva čime su direktno prekršena kolektivna prava jednog naroda, te su sramotno izigrana osnovna načela predstavničke demokracije i izvršeno je izborno nasilje nad legitimnim političkim pravima Hrvata da slobodno i samostalno biraju vlastite političke predstavnike.

“Uzimajući u obzir rezultate popisa stanovništva iz 1991. godine te analitičke procjene o broju i nacionalnoj strukturi glasača u FBIH, u granicama statistički prihvatljive vjerojatnosti može se ustvrditi da je u strukturi glasova koje je na izborima 2010. godine dobio Željko Komšić, bilo oko 1,35 % hrvatskih glasova, i 98,65 % glasova Bošnjaka (i »Ostalih«).

Budući je Željko Komšić na izborima dobio 337.065 glasova, to znači da je za njega glasalo 4.550 glasača koji čine hrvatsko biračko tijelo u FBiH, te 332.514 glasača koji po popisu iz 1991. godine spadaju u kategoriju Bošnjaka (i veoma mali broj glasača iz kategorije »Ostalih«).

Nije se dakle radilo o sporadičnom glasanju preko etničkih linija razdvajanja i dje­lomičnom utjecaju na izborni rezultat, nego o izbornom inženjeringu.

Robert Pandža / Kamenjar.com

Počela je predizborna kampanja – Hoće li Hrvati ponovo biti majorizirani?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek: Dugoročni cilj i dalje treba biti nabava 18 lovaca

Objavljeno

na

Objavio

Kako je u tijeku novi natječaj za višenamjenski borbeni avion, dobar je trenutak da se nešto detaljnije osvrnem na sam broj aviona. U taktičko-tehničkoj studiji definirana je potreba za 12 VBA.

Struka je zapravo tražila 24, što je broj koji je zadnje bio aktivan prije 20-ak godina. Tada je, da bi se to zadržalo, dogovorena modernizacija 24 MiG-a na izraelski standard 21-2000.

No promjenom vlasti 2000., među brojnim štetočinskim potezima prema HV-u, od modernizacije se odustaje i ide na mnogo jeftinij remont samo 12 aviona u Rumunjskoj, a druga serija od 12, i to mlađih MiG-ova, nikada nije upućena na isti, te je jedna od dvije lovačke eskadrile ugašena.

Zbog financijskih, tehničkih i ljudskih ograničenja aktualna T-T studija se zadovoljila s 12 borbenih aviona, iako se nije odustalo od dugoročne želje za većim brojem aviona.

S 12 se omogućava gradnja novog sustava, obuka mladih pilota, kojih se s 12 aviona godišnje može obučiti samo par, održavanje dežurstva, redovne trenaže, te razvoj borbenih sposobnosti.

Ako procijenimo 70% ispravnosti, računica kaže da će 3-4 aviona uvijek biti na održavanju. Od preostalih 8-9, 3 su rezervirana za dežurni borbeni dvojac, DBD, što ostavlja 5-6 aviona za obuku i trenažu.

Dugoročni cilj i dalje treba biti 18 lovaca, što je uvjetovano ne samo rastom kapaciteta i sposobnosti, već i geografijom Hrvatske.

Da bi se pravodobno mogao presresti svaki cilj u hrvatskom zračnom prostoru, uključujući i na krajnjem jugu zemlje, oko našeg jadranskog bisera Dubrovnika, potrebna su 2 DBD-a. Jedan na Plesu, i jedan u Zemuniku. Dakle 6 ispravnih aviona moralo bi biti uvijek na dežurstvu, što je neostvarivo s ukupno 12 aviona, ali je itekako izvedivo s njih 18.

Zato ideje poput 6 ili manje novih aviona nemaju svrhu: odbijanjem DBD-a, ostala bi 2-3 aviona, što je nedovoljno i za trenažu. Spominjala se i mogućnost nabave modalitetom 8+4. S obzirom na dinamiku isporuke, gradnje sustava i infrastrukture, te tijek obuke osoblja, ova opcija mogla bi biti prihvatljiva.

Tako bi se počelo plaćati prvih 8, a nekoliko godina kasnije preostala 4, no njihova isporuka ne bi smjela biti sporija od dinamike kojom bi posljednja 4 aviona ionako bila isporučena.

U ovoj varijanti je presudno da se ugovorom obuhvati svih 12 aviona i spriječi bilo kakvo odustajanje od druge serije u slučaju promjene političke klime, kako se ne bi reprizirala grozna odluka od prije 20 godina. No ipak se treba težiti nabavi svih 12 odjednom.

I jedno semantičko pitanje za kraj. Zašto se govori borbeni avion, a ne zrakoplov? Svaka je letjelica zrakoplov, a avion je specifična vrsta zrakoplova. Svi avioni su zrakoplovi, ali nisu svi zrakoplovi avioni, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek

Večeras me možete gledati na prvom programu HTV-a u Temi dana, odmah poslije Dnevnika, na temu napetosti u Hormuškom tjesnacu.

 

Bugarska kupuje američke borbene zrakoplove F-16 Block 70

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Medved o odluci Ustavnog suda o ćirilici: Gradsko vijeće Vukovara zna najbolje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar Tomo Medved je na komemoraciji za šest žrtava iz Drugog svjetskog rata koje su prošle godine ekshumirane iz Propadne jame na Drgomlju u Brodu na Kupi komentirao planove Ministarstva hrvatskih branitelja za otkrivanje nestalih, ali i odluku Ustavnog suda o pravima pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru.

Vezano za planove otkrivanja nestalih, kazao je da iz perspektive Ministarstva hrvatskih branitelja sredstva nikada nisu bila u pitanju, prenosi N1

“Ovdje su jako bitne nadležnosti svakog pojedinog tijela i MInistarstvo je sastavni dio u okviru tog procesa. Ministarstvo provodi svoj dio posla iz svoje nadležnosti i nastavljamo s tim postupcima.

Poznato je da smo prošle godine na širem području Zagreba ekshumirali 300 posmrtnih ostataka, na području Tuškanca, na području Gračana. Vrlo intenzivno radimo u suradnji s drugim tijelima i na tom tragu nastavljamo. Ugrađujemo nove metode pretrage terena. Jako je važna međuresorna suradnja. Jako je važno naglasiti da je prioritet pronalazak, ekshumacija i identifikacija osoba nestalih u Domovinskom ratu i da paralelno provodimo te procese”, kazao je ministar Tomo Medved.

Na pitanje je li resorno ministarstvo u kontaktu s kolegama iz Srbije, kazao je – dakako.

“U stalnom smo kontaktu, poglavito vezano za žrtve Domovinskog rata. Nismo zadovoljni doprinosom Srbije. Republika Hrvatska i Ministarstvo hrvatskih branitelja kao nositelj tog procesa, apsolutno su spremni za suradnju. Želim naglasiti i da je prvi put donesen zakon o osobama nestalima u Domovinskom ratu, koji vrlo jasno definira nadležnosti.”

Upitan o odluci Ustavnog suda prema kojoj bi pojedine odredbe Statuta Grada Vukovara koji se odnose na prava srpske nacionalne manjine na upotrebu svog jezika i pisma trebale biti ukinute, kao i o stavu gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, kazao je da Gradsko vijeće Vukovara najbolje poznaje stanje u gradu.

“Mislim da je gradonačelnik Vukovara jučer vrlo jasno dao svoj stav glede poštivanja stava Ustavnog suda, a posebno predsjednik Vlade. Moj stav je da je Vukovar žrtva, zaslužuje posebnu pozornost, posebno razmatranje stanja i u tom pogledu je odredba koja stoji u statutu grada Vukovara, a na koju se Ustavni sud nije referirao, odnosno ona je na snazi – da Gradsko vijeće Vukovara u listopadu svake godine analizira stanje i donosi zaključke i mjere. Mislim da je to najbolje rješenje jer vukovarski vijećnici najbolje znaju stanje u gradu i u skladu s tim donose zaključke”, zaključio je Medved.

 

Odakle vam pravo, bilo kome, uzimati Ustav u usta i zakon, a te ljude zanemarujete 28 godina

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari