Pratite nas

Komentar

Izborni inženjering i slučaj zvani Željko Komšić

Objavljeno

na

Bliže se izbori u Bosni i Hercegovini i već vidim da među mojim prijateljima (osobito onima iz Hrvatske) ima i onih koji ne razumiju politički sustav BiH.

Držim nužnim da oni, ili među njima oni koji bar malo prate politička zbivanja, da se prethodno upoznaju sa političkim sustavom. Htio bih samo istaknuti opasnost od ponavljanja ,izbornog inženjeringa’ kakav se već u dva navrata dogodio, 2006. i 2010. godine, piše Robert Pandža

U skladu sa Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH, Predsjedništvo BiH sastoji se od tri člana. Jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog Srbina. Biraju se tako da se srpski član Predsjedništva BiH bira u Republici Srpskoj, dok se prestala dva predstavnika, bošnjački i onaj hrvatski biraju u Federaciji BiH.

Oba člana Predsjedništva iz FBiH, i bošnjački i hrvatski, biraju se s cjelokupnog teritorija Federacije BiH preko zajedničkog izbornog listića koji se sastoji od dva stupca – jedan stupac s bošnjačkim i jedan stupac s hrvatskim kandidatima.

Za birače iz Federacije BiH to je u stvari jedan glasački listić na kojem imaju pravo odabrati samo jednog kandidata, pri čemu ih vlastita nacio­nalna pripadnost ni na koji način ne obvezuje da glasaju za bošnjačkog ili hrvatskog člana.

Prema anketama provedenim u Hrvatskom korpusu, Željko Komšić bi dobio 1,2% glasova

U Predsjedništvo ulaze pobjednici stupaca s bošnjačkim i s hrvatskim kandidatima, neovisno o tome jesu li za njih glasali Boš­njaci ili Hrvati. Dakle, riječ je o čistom ‘građanskom’ modelu biranja u kojem Bošnjaci zbog izrazite brojčane dominacije (Bošnjaci čine oko 80 % stanovništva u FBiH) mogu izabrati i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Upravo to se i dogodilo na izborima 2006. i 2010. godine, kada je Željko Komšić, kao kandidat SDP­-a, gotovo potpuno bošnjačke stranke po strukturi birača, bošnjačkim glasovima izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Znači u dva navrata Željko Komšić je bošnjačkim glasovima izabran za hrvatskog člana predsjedništva čime su direktno prekršena kolektivna prava jednog naroda, te su sramotno izigrana osnovna načela predstavničke demokracije i izvršeno je izborno nasilje nad legitimnim političkim pravima Hrvata da slobodno i samostalno biraju vlastite političke predstavnike.

“Uzimajući u obzir rezultate popisa stanovništva iz 1991. godine te analitičke procjene o broju i nacionalnoj strukturi glasača u FBIH, u granicama statistički prihvatljive vjerojatnosti može se ustvrditi da je u strukturi glasova koje je na izborima 2010. godine dobio Željko Komšić, bilo oko 1,35 % hrvatskih glasova, i 98,65 % glasova Bošnjaka (i »Ostalih«).

Budući je Željko Komšić na izborima dobio 337.065 glasova, to znači da je za njega glasalo 4.550 glasača koji čine hrvatsko biračko tijelo u FBiH, te 332.514 glasača koji po popisu iz 1991. godine spadaju u kategoriju Bošnjaka (i veoma mali broj glasača iz kategorije »Ostalih«).

Nije se dakle radilo o sporadičnom glasanju preko etničkih linija razdvajanja i dje­lomičnom utjecaju na izborni rezultat, nego o izbornom inženjeringu.

Robert Pandža / Kamenjar.com

Počela je predizborna kampanja – Hoće li Hrvati ponovo biti majorizirani?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Krstičević: Za Vukovar nije napravljeno koliko je trebalo

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u srijedu u vezi procesuiranja ratnih zločina da za Vukovar nije učinjeno koliko je trebalo, a za to su odgovorni Ministarstvo pravosuđa i DORH.

“Mislim da nije učinjeno koliko je trebalo biti učinjeno. Jasno, postoje institucije koje su za to odgovorne, to su Ministarstvo pravosuđa i DORH. Jasno da se za svaki zločin treba odgovarati, to su ti resori koji su odgovorni za to”, kazao je Krstičević novinarima u Vukovaru nakon polaganja vijenaca na grob general-bojnika Blage Zadre na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata.

Ustvrdio je kako je aktualna Vlada od početka jako puno toga napravila za Vukovar po mnogim pitanjima.

“Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava zna da smo ja i moje ministarstvo bili na raspolaganju, bili partneri, zajedno jako puno toga napravili za Vukovar. Bilo je nezamislivo da hrvatski vojnik bude u Vukovaru. To je realizirala ova Vlada. Osjećam da sam iz pozicije ministra i Vlade, zajedno s gradonačelnikom jako puno napravio za Vukovar i tu stojim dostojanstveno”, rekao je Krstičević.

Istaknuo je kako je danas vojska u Vukovaru u funkciji mira, sigurnosti i jačanja gospodarstva.

Nedopustivim smatra da se spomenik jednom od vođa srpske pobune Vukašinu Šoškočaninu i dalje nalazi par stotina metara od Blage Zadre. “Što se mene tiče, ja bih to micao”, kazao je Krstičević.

Vezano za unutarstranačke izbore u HDZ-u, Krstičević je rekao da će se, kada dođe njihovo vrijeme, vidjeti što će biti najbolje za HDZ.

“Mi smo HDZ, najjača stranka u Hrvatskoj. Kada dođe vrijeme unutarstranačkih izbora, ljudi će se kandidarati, a svi imaju to pravo, pa ćemo vidjeti što će biti najbolje za HDZ. Imamo sada predsjednika stranke i Vlade, ljudi dobro rade svoj posao, prema tome, korak po korak”, kazao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Bruna Esih: Jesmo li zaboravili naše Hrvate u Bosanskoj Posavini?

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/
Sustavno uništavanje Hrvata u bosni i hercegovini

Jesmo li zaboravili naše Hrvate u Bosanskoj Posavini? Zna li itko, osim tek njih samih, kako živi naš narod s druge strane Save? Zanima li ikoga od odgovornih teško stanje u kojemu se nalaze, osobito na onom području koji je u entitetu tzv. RS-a, gdje su Hrvati i katolici od nekadašnjih preko 150 tisuća (prema popisu iz 1991.g) pali ispod 10 tisuća?

Ono što nije uspjelo Osmanskoj okupaciji kroz vjekove, a komunistima nakon Drugog svjetskog rata, nažalost, uspjelo je agresorima nakon zadnjeg rata. Iako su se malobrojni Hrvati vratili u svoju djedovinu i obnovili svoje kuće bez ičije pomoći, vlasti tzv. RS-a čvrsto su namjerile trasu plinovoda i autoceste Banja Luka – Doboj – Bijeljina – Rača – Beograd postaviti upravo kroz ta povratnička hrvatska mjesta: Garevac, Donji Kladari i Čardak kod Modriče.

Provedba ove sulude i zle namjere mještanima spomenutih sela značila bi potpuno i konačno uništenje. Srušilo bi se 80 obnovljenih domova te za povratak trajno onemogućilo još 140 obitelji. Srušene bi bile škola i župna kuća u Garevcu odmah pored crkve. Za izgradnju autoceste postoji alternativa lijevo ili desno od sela, ali postoji i volja za istrebljenjem Hrvata. Politika koja stoji iza ovoga plana našem narodu ne može oprostiti što se i dalje nazivaju Hrvatima, što ispovijedaju vjeru kao katolici i, konačno, jer žele ostati u svom domu, na svojoj zemlji, u svom zavičaju.

Ovim putem upućujem apel institucijama Republike Hrvatske da bez odlaganja djeluju te omoguće nužnu i Ustavom zajamčenu skrb i brigu Republike Hrvatske prema našem hrvatskom narodu u BiH, jer je Republika Hrvatska dužna skrbiti o Hrvatima izvan RH temeljem članka 10. Ustava RH, stavka 1. i 2. u kojima stoji: „Republika Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom. / Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske.“

„Gledaj zlatna polja, našu Posavinu, grobovi su puni njenih sinova. Sa svih strana svijeta dolazile tvrde sile mraka ko’ da narod tamo gine iz meraka…“

Bruna Esih

Josip Jerković: Protivimo se ponuđenoj trasi i stat ćemo uz rame povratnika i naših ljudi

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari