Pratite nas

Komentar

Izborni inženjering i slučaj zvani Željko Komšić

Objavljeno

na

Bliže se izbori u Bosni i Hercegovini i već vidim da među mojim prijateljima (osobito onima iz Hrvatske) ima i onih koji ne razumiju politički sustav BiH.

Držim nužnim da oni, ili među njima oni koji bar malo prate politička zbivanja, da se prethodno upoznaju sa političkim sustavom. Htio bih samo istaknuti opasnost od ponavljanja ,izbornog inženjeringa’ kakav se već u dva navrata dogodio, 2006. i 2010. godine, piše Robert Pandža

U skladu sa Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH, Predsjedništvo BiH sastoji se od tri člana. Jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog Srbina. Biraju se tako da se srpski član Predsjedništva BiH bira u Republici Srpskoj, dok se prestala dva predstavnika, bošnjački i onaj hrvatski biraju u Federaciji BiH.

Oba člana Predsjedništva iz FBiH, i bošnjački i hrvatski, biraju se s cjelokupnog teritorija Federacije BiH preko zajedničkog izbornog listića koji se sastoji od dva stupca – jedan stupac s bošnjačkim i jedan stupac s hrvatskim kandidatima.

Za birače iz Federacije BiH to je u stvari jedan glasački listić na kojem imaju pravo odabrati samo jednog kandidata, pri čemu ih vlastita nacio­nalna pripadnost ni na koji način ne obvezuje da glasaju za bošnjačkog ili hrvatskog člana.

Prema anketama provedenim u Hrvatskom korpusu, Željko Komšić bi dobio 1,2% glasova

U Predsjedništvo ulaze pobjednici stupaca s bošnjačkim i s hrvatskim kandidatima, neovisno o tome jesu li za njih glasali Boš­njaci ili Hrvati. Dakle, riječ je o čistom ‘građanskom’ modelu biranja u kojem Bošnjaci zbog izrazite brojčane dominacije (Bošnjaci čine oko 80 % stanovništva u FBiH) mogu izabrati i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Upravo to se i dogodilo na izborima 2006. i 2010. godine, kada je Željko Komšić, kao kandidat SDP­-a, gotovo potpuno bošnjačke stranke po strukturi birača, bošnjačkim glasovima izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Znači u dva navrata Željko Komšić je bošnjačkim glasovima izabran za hrvatskog člana predsjedništva čime su direktno prekršena kolektivna prava jednog naroda, te su sramotno izigrana osnovna načela predstavničke demokracije i izvršeno je izborno nasilje nad legitimnim političkim pravima Hrvata da slobodno i samostalno biraju vlastite političke predstavnike.

“Uzimajući u obzir rezultate popisa stanovništva iz 1991. godine te analitičke procjene o broju i nacionalnoj strukturi glasača u FBIH, u granicama statistički prihvatljive vjerojatnosti može se ustvrditi da je u strukturi glasova koje je na izborima 2010. godine dobio Željko Komšić, bilo oko 1,35 % hrvatskih glasova, i 98,65 % glasova Bošnjaka (i »Ostalih«).

Budući je Željko Komšić na izborima dobio 337.065 glasova, to znači da je za njega glasalo 4.550 glasača koji čine hrvatsko biračko tijelo u FBiH, te 332.514 glasača koji po popisu iz 1991. godine spadaju u kategoriju Bošnjaka (i veoma mali broj glasača iz kategorije »Ostalih«).

Nije se dakle radilo o sporadičnom glasanju preko etničkih linija razdvajanja i dje­lomičnom utjecaju na izborni rezultat, nego o izbornom inženjeringu.

Robert Pandža / Kamenjar.com

Počela je predizborna kampanja – Hoće li Hrvati ponovo biti majorizirani?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Davor Dijanović: Orban na udaru bruxelleskoga mainstreama

Objavljeno

na

Objavio

Što bruxellskome mainstreamu smeta kod mađarskog državnika Viktora Orbana?

Kako su izvijestili mediji, Europska pučka stranka (EPP) jučer je iz svojih redova suspendirala stranku Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana, što znači da stranka ne može sudjelovati na sastancima EPP-a, nema pravo glasa i pravo predlaganja kandidata za bilo kakve dužnosti.

Prema rješenju o suspenziji, odbor za procjenu će pratiti ispunjava li Fidesz uvjete koje je postavio Mafred Weber, šef EPP-ova kluba u Europskom parlamentu, i deklaracija EPP-a s kongresa u Helsinkiju krajem prošle godine. Ono što EPP zamjera Orbanu odnosi se na „kampanju protiv Bruxellesa“ i na problem protjerivanja Srednjoeuropskog sveučilišta iza Budimpešte.

Nakon jučerašnje suspenzije, vrijedi se zapitati: čime se je to Orban zaista toliko zamjerio EPP-ovcima da su ga pred europske izbore odlučili suspendirati iz svojih redova?

1.) Kao suverenist Orban se zalaže za Europsku uniju (EU) kao zajednicu suverenih i ravnopravnih država. Nasuprot tome konceptu stoje federalisti u Berlinu i Parizu koji podupiru koncept EU-a kao superdržave. Ishod europskih izbora koji su pred nama u bitnome će odrediti u kojem će smjeru krenuti EU. Inzistiranje na federativnom načelu i državnosti EU-a moglo bi u konačnici dovesti do raspade te tvorevine.

2.) Orban je veliki kritičar i protivnik masovnih i nekontroliranih migracija i na neki način rodonačelnik protuimigrantske politike. Evocirajući događaje iz mađarske povijesti, on upozorava na to da će masovne migracije uništiti europski identitet i u perspektivi dovesti do islamizacije europskog kontinenta. Statistički podatci i događanja u državama poput Francuske, Njemačke, Švedske, Nizozemske, Belgije ili Velike Britanije daju mu za pravo.

Već danas postoje dijelovi navedenih država koji sliče na Bliski istok i s Europom nemaju baš nikakve veze. Prema anketi Ipsosa, koju je 4. veljače objavio časopis L’Obs 33,2 posto srednjoškolaca u Francuskoj izjašnjava se kršćanima, a 25,5 posto muslimanima. Već danas EU, koja je proteklih godina unutar svojih granica primila milijune muslimana, strahuje od zamjeranja muslimanima, pa se tako boji dati azil pakistanskoj kršćanki Asiji Bibi. Orban ne želi ponavljati sulude politike zapadnih država i na području srednjoistočne Europe.

3.) Orban je uskratio gostoprimstvo srednjoeuropskom sveučilištu i njegovu osnivaču Georgu Sorosu kojeg optužuje za financiranje i podupiranje masovnih i ilegalnih migracija. Prema Orbanu, Soros koristi „predatorske nevladine organizacije“ kako bi preplavio Europu migrantima i stvorio „transnacionalno carstvo“.

4.) Orban smatra da se Europa mora temeljiti na kršćanskim vrijednostima na kojima je uvijek počivala. Kršćanstvo je „posljednja nada Europe“ i „ako ne zaštitimo našu kršćansku kulturu izgubit ćemo Europu, ona više ne će pripadati Europljanima“. Spas za Europu su prokušane kršćanske vrijednosti koje su ju učinile onakvom kakva je nekada bila – moćna i jaka.

5.) Nasuprot modernome transrodnom antropološkom inženjeringu, Orban se zalaže za jake i brojne obitelji. Nedavno su uvedene nove mjere za obitelji s najmanje dvoje djece kako bi im se pomoglo da kupe vlastiti dom, subvencije za kupnju automobila i oslobađanje poreza za žene koje podižu najmanje četvero djece. Žene mlađe od 40 godina koje sklope prvi brak mogu dobiti zajam od deset milijuna forinta (36.000 eura). Trećina zajma oprašta se kada se rodi drugo dijete, a cijeli je otpisan nakon rođenja trećeg djeteta.

Sa stavovima i vrijednostima koje zagovara (a u njih treba ubrojiti i antikomunizam), Orban je dijametralna suprotnost današnjega europskog „mainstreama“ i bilo je samo pitanje vremena kad će ga EPP suspendirati iz svojih redova.

Iako je u Mađarskoj neosporno razvio klijentelističku mrežu koja mu osigurava vlast, Orban se može pohvaliti i s ekonomskim uspjesima pa država bilježi vrlo pristojne stope ekonomskog rasta, izvoz raste, nezaposlenost pada, a još pred nekoliko godina isplaćen je kredit uzet od MMF-a koji je poslan kući.

Sve u svemu, Orban je političar koji uživa potporu mađarskog naroda, koji sluša bilo svoga naroda (za razliku od tzv. mainstream tzv. elita koje preziru mišljenje naroda) i čija će se upozorenja o migracijama i europskome identitetu u budućnosti nesumnjivo pokazati proročanskima.

Davor Dijanović/HKV

Europska pučka stranka (EPP) suspendirala mađarski Fidesz

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Marko Ljubić: Karadžić i marginalizacija hrvatske žrtve

Objavljeno

na

Objavio

Slušajući komentare na presudu Karadžiću, pogotovo u emisiji HRT Otvoreno, koja je još jednom poslužila za promociju bošnjačkih i antifa stajališta, dakle u duhu ignoriranja islamističke prirode bošnjačke politike u Bosni i Hercegovini, čovjek se mora zapitati. Je li se službena Hrvatska svela na nekakvog promotora i zaštitnika bošnjačke žrtve?

Ispada da bi Karadžić bio prihvatljiv Hrvatima da nije počinio zločine nad Bošnjacima. Tek na samoj margini se spomenu i njegovi/srpski zločini prema Hrvatima. Dominiraju priče o Srebrenici, zločini nad muslimanskim življem, potresne izjave i suze, priča o pravdi i pravednosti muslimanskih/bošnjačkih žrtava.

Na taj se način priča o BiH svjesno gura u naručje bošnjačke baštine, a time i povlaštenog bošnjačkog političkog prava. Ako sud u Haagu i političke silnice u njegovoj pozadini imaju takve krajnje namjere, a očito imaju, Hrvatska nikako ne bi trebala biti nijemi promatrač ili čak dionik u razvoju takvih konačnih ciljeva.

Karadžić baštini progon gotovo 200 tisuća Hrvata te smrt tisuća. Karadžić je uz to integralan dio ukupnog zločinačkog projekta, primarno usmjerenog protiv životnih i strateških interesa hrvatskog naroda. To što sud u Haagu tome nije davao značaj iz posve političkih razloga, ne bi smio biti razlog pristajanja na zaborav hrvatske politike i medija. Uz to pristajanje, pristajemo i na pretežito bošnjačko pravo na BiH, što nije ništa manje zloćudno od posljedica Karadžićevog zločina.

 

Ante Nazor: Rat se vodio zbog toga da svi Srbi žive u istoj državi, da to obuhvati velik dio Hrvatske i gotovo cijelu BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari